Dostupni linkovi

Neizvjestan oporavak crnogorske ekonomije


Zgrada Međunarodnog monetarnog fonda MMF-a, bez datuma
Zgrada Međunarodnog monetarnog fonda MMF-a, bez datuma
Iako, na prvi pogled, projekcija Međunarodnog monetarnog fonda, o ubrzanom oporavku crnogorske ekonomije i rastu bruto-domaćeg proizvoda za dva odsto, zvuči optimistički, ostaje činjenica da je MMF, svoju prethodnu prognozu korigovao za jedan, odnosno, jedan i po, procenat naniže, što po mišljenju stručnjaka, predstavlja znak da je pravi oporavak još uvijek neizvjestan.

Okončavši dvonedjeljnu misiju, predstavnici MMF-a su Vladi isporučili niz preporuka, od kojih su, vjerovatno ključne: otpuštanje dijela državnih službenika, povećanje poreza i disciplinovanje problematičnog dijela bankarskog sektora.

O ovim temama razgovarali smo sa profesorom Univerziteta Mediteran, Milenkom Popovićem.

RSE: Pošto je crnogorski ministar finansija Milorad Katnić jasno rekao da Crna Gora ove godine neće sklopiti aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, već da će se emisijom obveznica zadužiti na evropskom tržištu, kakva je uopšte težina ovih sugestija MMF-a? Koliko je Vlada uopšte u obavezi da poštuje ove preporuke?

Popović: Naša vlada evo već teću ili četvrtu godinu izbjegava da uđe u taj aranžamn sa MMF-om , mada je neposredno prije mjesec dana najavila i tu mogućnost. Dakle, to što je sada odgođeno ne znači da neće posegnuti za tim aranžamanom. Sada će ponovo putem euro obveznica pokušati da namakne ta nedostajuća sredstva. Meni je u cijeloj priči mnogo zanimljivija korekcija do koje je došlo u procjenama rasta GDP za sledeću godinu. Vidjeli ste da je korekcija značajna na dolje. Sama procjena od dva posto je još uvijek jako dobra i trebalo bi da nas raduje. Međutim, činjenica da je došlo do korekcije na dolje ukazuje na to da najnoviji indikatori ukazuju da se stvari ne odvijaju baš onako kako smo očekivali, da i dalje imamo teškoća i da i pored toga što smo tehnički izašli iz recesije da je krajnje problematično kada će neki značajniji rast početi u Crnoj Gori.

RSE: Među ključnim preporukama Međunarodnog monetarnog fonda, on kaže da Centralna banka mora da bude beskompromisna u rješavanju bilo kakvih slabosti bankarskog sistema, što podrazumijeva česte kontrole, zahtjeve za postojanje odgovarajućih rezervi u pogledu solventnosti i likvidnosti, te da vlasnici moraju odmah rješavati bilo kakva odstupanja od propisa, a naročito nedostatke kapitala i likvidnosti?

Milenko Popović, profesor na Poslovnoj školi Univerziteta Mediteran u Crnoj Gori, bez datuma
Popović:
Ja mislim da je na jedan fin način rečeno da to kako se postupilo sa Prvom bankom nije u redu. Naime, Prva banka već cijelu godinu ne uspijeva da se dokapitalizuje što znači da ni sami vlasnici te banke nijesu spremni da uđu u dokapitalizaciju, da ulože svoja sredstva i ostvare taj kapitalni zahtjev, da su dakle i dalje nesolventni. Prema tome, ako oni nijesu spremni da je dokapitalizuju onda je ta banka loša. Ona je zaista na nuli i prosto nema nikakvog kapitala i MMF je na jedan fini i učtiv način njima stavio do znanja.

RSE: Da li je realno očekivati povećanje poreza na dohodak, imovinu i dodatu vrijednost, kao i otpuštanje državnih službenika, što sugeriše MMF?

Popović: Ne i to je upravo razlog zbog čega Vlada neće da uđe u aranžman sa MMFom . Ja se u jednom dijelu apsolutno slažem jer ako bi taja jedan zahtjev značio otpuštanje ljudi iz sektora obrazovanja, zdravstva i tako dalje to bi bilo pogubno za razvoj Crne Gore i u svakom slučaju nikako ne bih podržao takve mjere. Sa druge strane kada je riječ o javnoj administraciji te mjere treba podržati ali ne na onako bolan način kako to MMF obično zahtijeva nego kroz jednu dugoročnu politiku. Ono što je problem je to što mi nemamo tu dugoročnu politiku a sa druge strane imamo problem administrativnog kapaciteta tako da je to pitanje koje zahtijeva mnogo ozbiljnije odgovore nego kako to MMF postavlja.
XS
SM
MD
LG