Iz opozicionog Pokreta za promjene je najavljeno da će predložiti donošenje zakona o odlaganju otplate stambenih kredita u 2011., za sva lica koja su ostala bez posla, a čije obaveze dospijevaju naredne godine. Međutim, čini se da u inicijativi lidera ove partije, nema ničeg novog.
Napominjući da se ne radi o predlaganju nečega što već ne postoji, i bankari i dio opozicije kažu da se može razgovarati o prijedlogu opozicionog Pokreta za promjene, da se svim licima, koja su ostala bez posla, a čije obaveze za stambeni kredit dospijevaju 2011., odloži otplata kredita u narednoj godini.
Generalni sekretar Udruženja banaka Mirko Radonjić, međutim, kažu da u inicijativi Pokreta za promjene nema ničeg novog.
"Već u bankama postoji program za zaštitu klijenata, i to program za klijente koji su ostali bez posla ili kojima je smanjena plata i koji imaju zdravstvenih problema. Banka odobrava odgađanje, grejs period, smanjenje rata, reprogram i tako dalje. Mi smo u Udruženju banaka otvoreni za svaki razgovor ali moramo malo da sjednemo i vidimo šta banke sada rade i šta se predlaže jer je dosta obuhvaćeno ovim iz programa o zaštiti klijenata naših banaka. Ja ipak mislim da je najbolje da se klijent obrati svojoj poslovnoj banci i zajedno sa njom nađe rješenje za svoj problem", navodi Radonjić.
Bankarski sistem u Crnoj Gori se od početka ekonomske krize suočavao sa ozbiljnim problemima, između ostalog, i sa teškoćama u naplati kredita koji su odoboreni u periodu kreditne ekspanzije prije krize.
Može li država obavezati banke
Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji je objavio inicijativu o prolongiranju kreditnih obaveza se, prema pisanju dnevnika Vijesti, poziva na odredbe Zakona o bankama koji u poglavlju Zaštita klijenata, obavezuje banke na vođenje brige o klijentima, korisnicima usluga banaka, na osnovu opštih uslova poslovanja. Između ostalog, poručeno je da predloženi zakon ima za cilj ublažavanje posljedica recesije na životni standard građana.
Direktor poslovne mreže NLB Montenegrobanke Dino Redžepagić upozorava da se takva rješenja ne mogu nametati bankama.
"Banka prije svega mora da ima potencijala da izgura takvo rješenje. To bi značilo da kažete nekoj grupi štediša 'znate, mi ćemo ove godine odložiti isplatu vaših depozita za narednu godinu'. Baš kao što jedna banka ne može nešto takvo da kaže, ne može ni na nekoj drugoj strani omogućiti da neka grupa klijenata ne vrati svoje obaveze u toj godini, jer upravo na bazi tih projekcija i očekivanih priliva oko otplate kredita pravi kompletnu svoju projekciju likvidnosti i solventnosti u poslovanju u toj godini. Za sav taj kumulativni iznos koji se ne bi otplatio u toj godini vi utičete na potencijal banke da odobrava nove kredite u toj istoj godini i da servisira druge odlive ili obaveze, bilo da su krediti, bilo da su isplate depozita. Dakle, takva obaveza se ne može nametati ukoliko konkretna banka nema potencijal da tako nešto izdrži. Pretpostavljam da se iza toga krije neki prijedlog i neka mehanika podrške takvog projekta, bilo kroz neke državne depozite kod banaka, da se generiše potencijal da se neka takva akcija provede", kaže Redžepagić.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije i funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović kaže da je veoma sličnu ideju plasirao prije nekoliko mjeseci, ali da se ona nije odnosila samo na stambene kredite.
"Ovdje se isključivo govori, ako sam dobro razumio gospodina Medojevića, o stambenim kreditima. Međutim, ja i dalje smatram da država u razgovoru sa bankama, ne silom nego nekom politikom, može obavezati banke ili naći načina da se posljedice ekonomske krize najmanje osjećaju u odnosu na one koji su se, ni krivi ni dužni našli u poziciji da imaju ogromne kreditne obaveze a nemaju sredstava da odgovore zbog objektivnih okolnosti", navodi Damjanović.
Damjanović je odgovorio i na pitanje - da li opozicione partije posežu za ovakvim rješenjima zato što su korisna za građane i realno izvodljiva, ili samo zato što zvuče populistički i obezbjeđuju lake političke poene u biračkom tijelu.
"Populizam ili kratkoročne ideje koje nemaju uporišta u realnosti ne donose nikome dobro. Zaista smatram, evo i kroz ideju gospodina Medojevića i kroz ovo o čemu sam pričao, da ima prostora da se nađe neko rješenje", kaže Damjanović.
Napominjući da se ne radi o predlaganju nečega što već ne postoji, i bankari i dio opozicije kažu da se može razgovarati o prijedlogu opozicionog Pokreta za promjene, da se svim licima, koja su ostala bez posla, a čije obaveze za stambeni kredit dospijevaju 2011., odloži otplata kredita u narednoj godini.
Generalni sekretar Udruženja banaka Mirko Radonjić, međutim, kažu da u inicijativi Pokreta za promjene nema ničeg novog.
"Već u bankama postoji program za zaštitu klijenata, i to program za klijente koji su ostali bez posla ili kojima je smanjena plata i koji imaju zdravstvenih problema. Banka odobrava odgađanje, grejs period, smanjenje rata, reprogram i tako dalje. Mi smo u Udruženju banaka otvoreni za svaki razgovor ali moramo malo da sjednemo i vidimo šta banke sada rade i šta se predlaže jer je dosta obuhvaćeno ovim iz programa o zaštiti klijenata naših banaka. Ja ipak mislim da je najbolje da se klijent obrati svojoj poslovnoj banci i zajedno sa njom nađe rješenje za svoj problem", navodi Radonjić.
Bankarski sistem u Crnoj Gori se od početka ekonomske krize suočavao sa ozbiljnim problemima, između ostalog, i sa teškoćama u naplati kredita koji su odoboreni u periodu kreditne ekspanzije prije krize.
Može li država obavezati banke
Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji je objavio inicijativu o prolongiranju kreditnih obaveza se, prema pisanju dnevnika Vijesti, poziva na odredbe Zakona o bankama koji u poglavlju Zaštita klijenata, obavezuje banke na vođenje brige o klijentima, korisnicima usluga banaka, na osnovu opštih uslova poslovanja. Između ostalog, poručeno je da predloženi zakon ima za cilj ublažavanje posljedica recesije na životni standard građana.
Direktor poslovne mreže NLB Montenegrobanke Dino Redžepagić upozorava da se takva rješenja ne mogu nametati bankama.
"Banka prije svega mora da ima potencijala da izgura takvo rješenje. To bi značilo da kažete nekoj grupi štediša 'znate, mi ćemo ove godine odložiti isplatu vaših depozita za narednu godinu'. Baš kao što jedna banka ne može nešto takvo da kaže, ne može ni na nekoj drugoj strani omogućiti da neka grupa klijenata ne vrati svoje obaveze u toj godini, jer upravo na bazi tih projekcija i očekivanih priliva oko otplate kredita pravi kompletnu svoju projekciju likvidnosti i solventnosti u poslovanju u toj godini. Za sav taj kumulativni iznos koji se ne bi otplatio u toj godini vi utičete na potencijal banke da odobrava nove kredite u toj istoj godini i da servisira druge odlive ili obaveze, bilo da su krediti, bilo da su isplate depozita. Dakle, takva obaveza se ne može nametati ukoliko konkretna banka nema potencijal da tako nešto izdrži. Pretpostavljam da se iza toga krije neki prijedlog i neka mehanika podrške takvog projekta, bilo kroz neke državne depozite kod banaka, da se generiše potencijal da se neka takva akcija provede", kaže Redžepagić.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije i funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović kaže da je veoma sličnu ideju plasirao prije nekoliko mjeseci, ali da se ona nije odnosila samo na stambene kredite.
"Ovdje se isključivo govori, ako sam dobro razumio gospodina Medojevića, o stambenim kreditima. Međutim, ja i dalje smatram da država u razgovoru sa bankama, ne silom nego nekom politikom, može obavezati banke ili naći načina da se posljedice ekonomske krize najmanje osjećaju u odnosu na one koji su se, ni krivi ni dužni našli u poziciji da imaju ogromne kreditne obaveze a nemaju sredstava da odgovore zbog objektivnih okolnosti", navodi Damjanović.
Damjanović je odgovorio i na pitanje - da li opozicione partije posežu za ovakvim rješenjima zato što su korisna za građane i realno izvodljiva, ili samo zato što zvuče populistički i obezbjeđuju lake političke poene u biračkom tijelu.
"Populizam ili kratkoročne ideje koje nemaju uporišta u realnosti ne donose nikome dobro. Zaista smatram, evo i kroz ideju gospodina Medojevića i kroz ovo o čemu sam pričao, da ima prostora da se nađe neko rješenje", kaže Damjanović.