Iako se stalno ponavlja da je za oporavak i punu stabilizaciju bankarskog sistema neophodan povratak povjerenja u banke, ipak se može zaključiti da atmosferu nepovjerenja ne mogu promijeniti građani, a ni privreda, već se rješenje nalazi u trouglu Vlada - Centralna banka - komercijalne banke.
Jedan od aspekata problema nepovjerenja u banke leži upravo u samim bankama, kaže profesor Ekonomskog fakulteta Slobodan Lakić, koji dodaje da one mogu uticati na povjerenje građana i finansijski sistem, paletom proizvoda koji nude, i samom cijenomponuđenih proizvoda:
"Problem leži na relacijama: Centralna banka - komercijalne banke, i komercijalne banke - građani. U svakom slučaju, ne može se očekivati od građana da oni budu taj impuls koji će uticati na vraćanje povjerenja u bankarski sistem. To povjerenje je uslovljeno: s jedne strane, ponašanjem Vlade i njenim odlukama, a s druge strane, ponašanjem Centralne banke i komercijalnih banaka. Bankarski sistem treba da nudi svoje proizvode, da vodi svoju poslovnu politiku. Posebno u okviru svoje poslovne politike treba da vodi i svoju kreditnu politiku sa zadovoljavajućim kreditnim procedurama, i samo na taj način problem može biti riješen."
Državna i monetarna vlast bi trebalo da proprave kreditnu situaciju u Crnoj Gori, ocijenio je nedavno novi direktor Crnogorske komercijalne banke Džordž Bobvoš, čime je potvrdio lošu kreditnu aktivnost banaka koju je opravdao strogim mjerama Centralne banke.
„Kamate u Crnoj Gori su 15 - 20 odsto, a primjera radi, u Sjedinjenim Američkim Državama su jedva kojipromil iznad nule. Sada se ne isplati ni uzimati ni davati kredite", rekao je Bobvoš.
Stekli su se uslovi da se unutar bankarskog sektora, uključujući i Centralnu banku, razradi sistem novih mjera koji bi omogućile stvaranje novog kreditnog potencijala prema građanima i privredi, smatra ekonomski analitičar Mila Kasalica:
"Dokaz da je jedan sektor siguran, nije samo u tome da se depoziti polažu kod banaka, nego i da se mogu dobiti krediti bez prijetnji preko novina, i kamatama od 26 do 30 procenata, koliko su najavljene kod jedne domaće banke."
Centralna banka Crne Gore će, sasvim sigurno, u narednom periodu preispitati šta se može uraditi na poboljšanju likvidnosti banaka, i preduzeće sve što bi moglo doprinijeti relaksaciji stanja, a neće ugroziti stabilnost bankarskog sistema, rekao je za naš radio glavni ekonomista Centralne banke Nikola Fabris, koji podsjeća da je Centralna banka već doprinijela relaksaciji stanja, učešćem u usvajanju Zakona o zaštiti bankarskog sistema. Samo u toku ove godine izmjenom odluke o obaveznoj rezervi, kroz državne zapise je upumpano više od 30 miliona eura, a preko izmjene same politike obavezne rezerve još toliko, što je oko 2 posto bruto-domaćeg proizvoda, rekao je Fabris:
"Moje realno očekivanje je da će se situacija u narednom periodu malo popraviti, da će biti nešto više kredita. Na to će svakako uticati tekući proces dokapitalizacije bankarskog sistema, kreditne linije koje su u završnoj fazi odobravanja od međunarodnih finansijskih institucija, činjenica da će jedan dio dužnika, odnosno, investicioni fondovi izmiriti svoje obaveze prema bankama, ali svakako u narednom periodu ključna će biti procjena banaka da li je rizično, ili ne odobravati kredite."
Jedan od aspekata problema nepovjerenja u banke leži upravo u samim bankama, kaže profesor Ekonomskog fakulteta Slobodan Lakić, koji dodaje da one mogu uticati na povjerenje građana i finansijski sistem, paletom proizvoda koji nude, i samom cijenom
Ne može se očekivati od građana da oni budu taj impuls koji će uticati na vraćanje povjerenja u bankarski sistem.
"Problem leži na relacijama: Centralna banka - komercijalne banke, i komercijalne banke - građani. U svakom slučaju, ne može se očekivati od građana da oni budu taj impuls koji će uticati na vraćanje povjerenja u bankarski sistem. To povjerenje je uslovljeno: s jedne strane, ponašanjem Vlade i njenim odlukama, a s druge strane, ponašanjem Centralne banke i komercijalnih banaka. Bankarski sistem treba da nudi svoje proizvode, da vodi svoju poslovnu politiku. Posebno u okviru svoje poslovne politike treba da vodi i svoju kreditnu politiku sa zadovoljavajućim kreditnim procedurama, i samo na taj način problem može biti riješen."
Državna i monetarna vlast bi trebalo da proprave kreditnu situaciju u Crnoj Gori, ocijenio je nedavno novi direktor Crnogorske komercijalne banke Džordž Bobvoš, čime je potvrdio lošu kreditnu aktivnost banaka koju je opravdao strogim mjerama Centralne banke.
„Kamate u Crnoj Gori su 15 - 20 odsto, a primjera radi, u Sjedinjenim Američkim Državama su jedva koji
Dokaz da je jedan sektor siguran, nije samo u tome da se depoziti polažu kod banaka, nego i da se mogu dobiti krediti bez prijetnji preko novina.
Stekli su se uslovi da se unutar bankarskog sektora, uključujući i Centralnu banku, razradi sistem novih mjera koji bi omogućile stvaranje novog kreditnog potencijala prema građanima i privredi, smatra ekonomski analitičar Mila Kasalica:
"Dokaz da je jedan sektor siguran, nije samo u tome da se depoziti polažu kod banaka, nego i da se mogu dobiti krediti bez prijetnji preko novina, i kamatama od 26 do 30 procenata, koliko su najavljene kod jedne domaće banke."
Centralna banka Crne Gore će, sasvim sigurno, u narednom periodu preispitati šta se može uraditi na poboljšanju likvidnosti banaka, i preduzeće sve što bi moglo doprinijeti relaksaciji stanja, a neće ugroziti stabilnost bankarskog sistema, rekao je za naš radio glavni ekonomista Centralne banke Nikola Fabris, koji podsjeća da je Centralna banka već doprinijela relaksaciji stanja, učešćem u usvajanju Zakona o zaštiti bankarskog sistema. Samo u toku ove godine izmjenom odluke o obaveznoj rezervi, kroz državne zapise je upumpano više od 30 miliona eura, a preko izmjene same politike obavezne rezerve još toliko, što je oko 2 posto bruto-domaćeg proizvoda, rekao je Fabris:
"Moje realno očekivanje je da će se situacija u narednom periodu malo popraviti, da će biti nešto više kredita. Na to će svakako uticati tekući proces dokapitalizacije bankarskog sistema, kreditne linije koje su u završnoj fazi odobravanja od međunarodnih finansijskih institucija, činjenica da će jedan dio dužnika, odnosno, investicioni fondovi izmiriti svoje obaveze prema bankama, ali svakako u narednom periodu ključna će biti procjena banaka da li je rizično, ili ne odobravati kredite."
