Dostupni linkovi

Vršnjačko nasilje u Crnoj Gori: 'Sa zabrinutošću šaljem djevojčice u školu'


Vršnjačko nasilje sve češće i među djevojčicama( ilustracija)

U poslednjih petnaest dana u Crnoj Gori prijavljena su četiri slučaja nasilja u kojima su akteri učenici osnovnih i srednjih škola.

U Baru su šestorica učenika tukla jednog. U istom gradu četrnaestogodišnjaku je par dana ranije u školi slomljen nos. U nikšićkoj srednjoj školi upotrijebljen je biber sprej zbog čega je osmoro djece zatražilo ljekarsku pomoć, a u Mojkovcu je jedanaestogodišnjak u učionicu donio svadbarski pištolj.

Pravni epilog za sada su krivične prijave za dva maloljetnika.

Da je porast i verbalne i fizičke agresije među učenicama direktna posljedica stanja u društvu, smatraju nastavnici sa višedecenijskim iskustvom i školski psiholozi.

Povodom ovih slučajeva Iz Ministarstva prosvjete za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da su uprave škola postupile po procedurama a na osnovu izvještaja školskih timova za prevenciju nasilja.

"Na osnovu njihovog izvještaja, Ministarstvo će poslati Tim za podršku u škole. Osnovne škole, za slučajeve vršnjačkog nasilja, takođe, imaju ustaljenu proceduru, tako da su slučajevi koje navodite riješeni u okviru škole".

Naglašavaju da su direktori škola upozoreni da se svaki oblik vršnjačkog nasilja odmah prijave Ministarstvu prosvjete kako bi pravovremeno reagovalo.

SOS linija za vršnjačko nasilje
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Roditelji zabrinuti

"Sa zabrinutošću šaljem djevojčice u školu", kaže za Radio Slobodna Evropa Ljiljana majka dvije učenice jedne podgoričke osnovne škole:

"Sve je više video snimaka sa užasnim scenama vršnjačkog nasilja iz naših škola".

Posebno je zabrinjava što je nasilje sve više prisutno i među djevojčicama.

"Užasnuta sam sve brutalnijim nasiljem među učenicima. Nije tako davno bilo kad sam gledala snimak gdje se djevojčice iživljavaju nad svojom drugaricom u jednoj podgoričkoj školi i pokušavaju da je ošišaju".

Dodaje da je djeci inače teško da govore o maltretiranju, pa mnogo njih to krije od roditelja jer se osjećaju postiđeno ili uplašeno.

"Ako znamo da svaki oblik nasilja ostavlja posledice na psihu djece roditelji i institucije se moraju osposobiti da ih zaštite", kaže Ljiljana.

Poslednji primjeri vršnjačkog nasilja

Poslednji najbrutalniji primjer vršnjačkog zabilježen je u Baru na video snimku koji je 19. novembra osvanuo u medijima, na kome se vidi kako šest maloljetnika tuku jednog sedamnaestogodišnjaka. Dječak je zadobio, lake tjelesne povrede u vidu hematoma.

"Krivična prijava je podnijeta protiv dva maloljetnika koji su, kako se sumnja, u naselju Bjeliši u Baru, maloljetniku, zadali više udaraca šakama i nogama u predjelu glave i tijela, kojom prilikom je u jednom trenutku, jedan od osumnjičenih zahtijevao od oštećenog da mu poljubi patike", navela je policija.

Dušica Dubljević psihološkinja u podgoričkoj Osnovnoj školi "Oktoih" smatra da je veoma važno da se objavljuju ovakvi slučajevi nasilja:

"Znate, nije to isto kao kad vam neko ispriča da su se djeca potukla, pa se to relativizuje. Tek kada nam to neko stavi ispred nosa vidimo da su se djeca potukla i da je njih šest nasrnulo na jednog. E, to je ono klasično vršnjačko nasilje, kada imamo značajno veći odnos moći".

Dubljević dodaje da sve što nam se dešava posljedica društvenog konteksta:

"Danas su djeca itekako upućena u sva dešavanja oko njih. Ne može škola biti izolovana".

Nasilje se iz društva prenijelo na djecu

Na osnovu dugogodišnjeg iskustva iz učionice i nastavnik koji je tražio anonimnost za RSE kaže da su poslednji primjeri vršnjačkog nasilja posljedica stanja u društvu:

"Atmosfera u društvu je prenapregnuta. Nasilje je posljedica nedostatka pravih vrijednosti. Došlo nam je na naplatu sve što se decenijama dešavalo, a što se reflektuje na djecu i omladinu".

Po njemu porast agresije u društvu je sada već sociološki problem:

"Od televizija i sadržaja na internetu do priča da li ćete navijati za reprezentaciju svoje države ili nećete, sve se to reflektuje na djecu koja kao sunđeri, sve upijaju i donose u učionicu".

Dubljević kaže da na rast nasilja kod djece utiču i sadržaji koje djeca konzumiraju:

"Samo da vidite koliko imaju podataka o svim tim lošim uzorima u društvu kao što su, recimo, kriminalni klanovi u Crnoj Gori. A vi svako malo imate medijske izvještaje o njima desilo se ovo ili ono u obračunu klanova i sve je to djeci dostupno".

Smatra da tome doprinosi razvoj modernih tehnologija i nepostojanje nadzora nad djecom:

"S druge strane, naravno kompletan društveni kontekst u kome naša djeca odrastaju, a mi smo i kao kultura jedna prilčno agresivana kultura".

Da se kriza u društvu preselila u učionice smatra i Milena majka dva dječaka u starijim razredima osnovne škole.

"Ono što me brine je da neka djeca ponavljaju nasilno ponašanje jer ih prije svega roditelji ohrabruju u tome, ali i zbog toga što imaju "zaštitnika" u okviru školskog sistema pa takvo ponašanje ne dobija adekvatan tretman", kaže za RSE.

Milena ističe da su se od prvog dana školovanja izdvojila djeca sa problematičnim ponašanjem, što su učiteljice držale pod kontrolom. Problem, smatra, nastaje u starijim razredima kad dolazi do smjene nastavnog kadra.

"U školskoj evidenciji ne postoje zapisi o problematičnoj djeci, što bi stvorilo osnov da se ta deca i njihovi roditelji tretiraju na način kako bi se zaštitila ostala djeca. Nasilnik treba da doživi sramotu, a ne žrtva".

Moderne tehnologije nasilje učinile vidljivijim

Psihološkinja Dubljević ističe da je vršnjačkog nasilja uvijek bilo i da će ga biti ali da je ono danas vidljivije zbog modernih tehnologija:

"Došlo je do porasta i mislim da je to posljedica, između ostalog, dvogodišnje online nastave zbog pandemije. Često kažemo da ćemo posljedice korone tek da vidimo, ja mislim da se one upravo dešavaju ali da nijesmo svjesni toga, da je ovo nasilje posljedica te izolacije jer to nije bila samo fizička već i socijalna izolacija".

Iako je u Crnoj Gori uoči početka pandemje, februarua 2020. Ministarstvo prosvjete u saradnji sa nevladinim sektorom otvorilo nacionalnu SOS liniju za prijavu vršnjačkog nasilja taj broj danas nije u funkciji, u šta se uvjerio RSE pozivom na broj 080 777 777.

Prije dvije godine usvojen je i nacionalni akcioni plan i formiran tim za suzbijanje fizičke i verbalne agresije među maloljetnicma. No on je, kako saznaje RSE, prestao sa radom dva mjeseca kasnije, u martu 2020, po izbijanju pandemije i prelaska škola na online nastavu.

Slično i u regiji

Da je situacija sa vršnjačikim nasiljem problem i ostalih zemalja regije svjedoče i poslednji slučajevi iz susjedstva.

Tako je u beogradskoj Školi za dizajn kože 17. novembra učenica prvog razreda pretukla drugaricu iz odeljenja.

Pet dana ranije u Poljoprivredno-veterinarskoj školi u Vranju učenik četvrtog razreda, sa još jednim maloljetnikom, fizički je napao i maltretirao dva učenika prvog razreda. Nakon udaraca, od žrtava su tražili da spuste pantalone i nagi šetaju po učionici, što su snimali telefonom, naveli su iz Tužilaštva.

Tokom školskog odmora, prije par dana u Tesliću u Bosni i Hercegovini došlo je do fizičkog sukoba u kojem je učenik devetog razreda nanio povrede glave dječaku koji pohađa osmi.

Statistika Unicefa za Srbiju, samo prošle godine evidentirala je 710 slučajeva najtežih oblika vršnjačkog nasilja.

XS
SM
MD
LG