"Kada sam saznao za uvođenje viznog režima, doneo sam odluku da odem (iz Crne Gore)".
Državljanin Rusije Samvel Mnacakanjan za RSE kaže da je tako reagovao na vest da Crna Gora ukida bezvizni režim za Rusiju, Bjelorusiju i Tursku.
Od 1. novembra državljanima navedenih zemalja biće potrebna viza za ulazak, prelazak preko teritorije i boravak u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore donela je tu odluku u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU) jer je ta zemlja obavezna da svoju viznu politiku u potpunosti uskladi sa viznom politikom EU.
Bez obzira na to što odluka ima uticaj na njega lično, Mnacakanjan za RSE kaže da razume potez Vlade Crne Gore.
"Mnogi građani Crne Gore žele integraciju zemlje u Evropsku uniju i u potpunosti podržavam tu težnju", kaže on.
Crna Gora je prva zemlja regiona koja ukida bezvizni režim za ruske državljane iako, prema poslednjem popisu iz septembra 2024. godine, među svim stranim državljanima koji imaju stalan boravak u Crnoj Gori, najviše je Rusa.
Takođe, ruski državljani su među najbrojnijim turistima u toj zemlji. Oko 20 odsto svih noćenja stranih turista dolazi iz Rusije i Turske.
Ukidanje bezviznog režima i 'tenzije' sa Rusijom
Vlada Crne Gore usvojila je u septembru Informaciju o potrebi otkazivanja sporazuma kojima je regulisan bezvizni režim sa Ruskom Federacijom, Belorusijom i Turskom.
Vlada je 23. jula ove godine, donela izmene Uredbe o viznom režimu kojim je to regulisano.
Time je ispunjeno jedno od završnih merila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i sigurnost u pristupnim pregovorima sa EU, kao i jedna od ključnih obaveza iz Reformske agende.
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore je prethodno najavilo i uspostavljanje novog Viznog informacionog sistema, usklađenog sa sistemima EU i šengenskim sigurnosnim standardima, sa ciljem uvođenja elektronskih viza.
Evropska komisija je usvojila finansijski okvir za Crnu Goru kojim je predviđeno gotovo 3,2 milijarde eura, polazeći od pretpostavke da bi ta zemlja mogla da postane punopravna članica Evropske unije tokom 2028. godine.
Odluka Crne Gore došla je nakon što je Evropska komisija već nekoliko godina pozivala zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, da usklade svoje vizne politike s pravilima EU kako bi se smanjio rizik od neregularnih migracija i zloupotrebe bezviznih režima.
Ta odluka je još u julu izazvala negativnu reakciju Ambasade Rusije u Crnoj Gori koja uvođenje viza vidi kao "neprijateljsku akciju".
Saopštila je da uvođenje viznog režima za Ruse smatra "još jednim dokazom ekstremne zavisnosti Podgorice od uticaja njenih stranih pokrovitelja, koji su daleko od toga da interese svojih crnogorskih partnera stavljaju na prvo mesto".
Vlasti u Podgorici su zbog toga, ali i autorskog teksta u kom se kritikuje uvođenje sankcija Moskvi, ruskog ambasadora Aleksandra Lukašika pozvale na razgovor.
Naveli su i da je potpuno usklađivanje vizne politike sa EU suverena odluka države i da nije usmerena protiv građana Rusije.
Uticaj na rusku dijasporu
Samvel Mnacakanjan samo je jedan od ruskih državljana koji su u Crnu Goru došli 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu.
"Crnu Goru sam izabrao prilično spontano, jednostavno sam na internetu video fotografije te zemlje. Nisam imao vizu, pa sam razmatrao samo države u koje su građani Rusije mogli da dođu bez vize", kaže on.
Iz Fondacije Pristanište, koje je osnovano u Crnoj Gori kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, takođe navode da je ukidanje bezviznog režima stvorilo velike probleme antiratnoj ruskoj dijaspori.
"Hitno ući u zemlju više neće biti moguće. Ako se neko iznenada nađe u opasnosti od progona zbog antiratnih stavova (u Rusiji), neće moći da dođe ovdje bez vize, kao ranije", kaže za RSE Jana Zubcova, portparolka fondacije.
Ruski državljani, koji nemaju boravišnu vizu, mogli su da borave u Crnoj Gori do 30 dana. Nakon toga su radili takozvani "viza ran" (visa run) – izađu iz zemlje i odmah se vrate kako bi dobili novi period boravka od 30 dana.
Prema rečima Irine Riseve, državljanke Rusije koja od 2011. živi u Crnoj Gori, ni do sada boravak Rusa u Crnoj Gori nije bio dobro regulisan.
"Rusi su dolazili, plaćali turističku taksu po danu boravka i imali trideset dana, a zatim moraju da napuste zemlju. Uglavnom su ljudi prelazili u Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju, odu u kupovinu, i dođu nazad", kaže ona.
Podaci koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore ranije dostavilo RSE pokazuju da privremeni boravak ima gotovo 18 hiljada državljana Rusije, a stalni više od dve hiljade.
Državljana Belorusije sa privremenim boravkom u Crnoj Gori je nešto manje od 900, a sa stalnim 96.
Uticaj na ekonomiju i turizam
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore saopštilo je ranije da je "intenzivno i sistemski" preduzima aktivnosti koje će ublažiti moguće negativne efekte ovih promena.
RSE nije dobio odgovor Ministarstva ekonomskog razvoja da li će i kako odluka o ukidanju bezviznog režima uticati na ekonomiju i turizam u Crnoj Gori.
Takođe, ni na pitanje da li je Vlada preduzela neke mere da se posledice ove odluke ublaže.
Ekonomista Stevan Gajević smatra da će ova odluka svakako uticati na turizam.
"Ruski i turski gosti ostvarili su prošle godine više od petine noćenja stranih turista. To nijesu gosti koje možemo jednostavno izbrisati iz turističkih bilansa i zamijeniti gostima sa nekog drugog tržišta", smatra on.
Gajević ističe i da zapadnoevropski gosti imaju drugačije navike, pa nije sigurno da li se Crna Gora može tome prilagoditi.
"Oni češće biraju hotelske aranžmane, pažljivo porede cijenu i kvalitet i očekuju nivo usluge koji im Crna Gora još ne pruža svuda ujednačeno. Zato broj novih dolazaka, čak i ako se poveća, ne govori sam po sebi koliko će novca ostati našim restoranima, izdavaocima smještaja i drugim malim preduzećima", kaže Gajević.
Crnu Goru je tokom 2025. godine posetilo preko 2,7 miliona turista.
Od ukupnog broja noćenja 95,8 odsto ostvarili su strani turisti, pokazuju podaci crnogorske Uprave za statistiku.