Dok Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore ćute na rusko-ukrajinsku krizu, ambasade SAD-a, Rusije i Ukrajine u Crnoj Gori su razmijenile optužbe, nakon što je američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) poručila da američki i crnogorski građani moraju zajedno sa Ukrajinom stati protiv ruske agresije kako bi osigurali slobodnu i stabilnu Evropu.
Saopštenja su objavljena u trenutku kada svjetski zvaničnici diplomatskim putem pokušavaju da spriječe eskalaciju krize izazvane gomilanjem snaga ruske vojske na ukrajinskoj granici.
Novi satelitski snimci ruskog gomilanja oružja blizu Ukrajine
Iako zvanična Rusija negira da namjerava da izvrši invaziju na Ukrajinu, zapadni zvaničnici tvrde da bi invazija mogla početi u bilo kom trenutku.
- Blinken kaže da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu 'u bilo kom trenutku'
- Za Rusiju odgovor EU i NATO nepoštovanje
- Šef NATO-a upozorava na 'stvarni rizik' od rata
Zvanična Crna Gora, za sve vrijeme trajanja ukrajinske krize, ne oglašava se tim povodom.
Radio Slobodna Evropa (RSE) je u dva navrata, 26. januara i 4. februara, poslao upit Ministarstvu vanjskih poslova i Vladi o poziciji Crne Gore u odnosu na krizu u Ukrajini. Odgovore nije uslijedio, a Vladi je kao posljedica unutrašnje krize vlasti, 4. februara izglasano nepovjerenje u Skupštini Crne Gore.
Povod za oštra saopštenja, prvo ruske ambasade na američki stav a potom ukrajinske ambasade na ruske stavove je autorski tekst američke ambasadorke u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke 3. februara, objavljen u više lokalnih medija.
Američki stav
"Sjedinjene Države i Crna Gora posvećene su podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Zajedno s našim saveznicima i partnerima pomoći ćemo Ukrajini u njenim nastojanjima da se odbrani od dalje ruske agresije", piše u autorskom tekstu američka ambasadorka Rajzing Rajnke.
Potom se navodi da Sjedinjene Države žele da nastave izgradnju međunarodne koalicije partnera u Evropi i izvan nje koji ovu prijetnju vide jasnim očima.
"Naši prijatelji u Crnoj Gori su takođe veoma važni za ovaj napor. Ruska prijetnja Ukrajini je prijetnja demokratskim vrijednostima svugdje. Amerikanci i građani Crne Gore moraju stati zajedno s Ukrajinom kako bi osigurali slobodnu i stabilnu Evropu", zaključila je ambasadorka Rajzing Rajnke.
Ruska reakcija
Pet dana kasnije, ambasada Rusije u Crnoj Gori ocijenila je da autorski tekst američke ambasadorke, koju su nazvali "rusofobom", predstavlja režiranu kampanju pritiska klevetu protiv Rusije.
Ruska ambasada je, uz optužbe na adresu zvaničnog Vašingtona za širenje "histerije u vezi sa izmišljenim upadom Rusije u Ukrajinu", u istom saopštenju upozorila zvaničnu Crnu Goru da se slični scenariji mogu preliti i na Balkan.
"Pokušaji razgovora sa Rusijom jezikom ucjena sasvim sigurno neće približiti Amerikance ostvarivanju željenih ciljeva. Pri tome bi Podgorica, koju Amerikanci tako uporno pozivaju na borbu protiv izmišljene ruske agresije, morala da ima u vidu, da mnogi scenariji, koje su SAD isprobale na ukrajinskom poligonu, već se prenose na Balkan, a samim tim i u Crnu Goru", zaključuje u saopštenju ruska ambasada.
U istom saopštenju optužili su NATO da se širi prema Rusiji i da "sada žele da u NATO uvuku i Ukrajinu".
Ukrajinski odgovor Rusiji
Uslijedila je reakcija 9. februara ambasade Ukrajine u Crnoj Gori koja je optužila Rusiju za stvaranje nepriznatih republika u cilju uticaja na susjedne zemlje poput Ukrajine.
"Rusija, kršeći sve moguće i nemoguće sporazume, od 2014. godine okupira ukrajinske teritorije, sprovodi oružanu agresiju na Ukrajinu u Donjeckoj i Luganskoj oblastima, pokreće široku antiukrajinsku informativno-propagandnu kampanju i, konačno, koncentriše moćnu vojnu grupu na granicama Ukrajine", navodi se u saopštenju.
Ukrajinska ambasada konstatuje i da politika zvanične Moskve prema postsovjetskom prostoru posljednjih 30 godina jasno prati kurs obnove imperije u ovom ili onom obliku.
"Na ruskoj strani vidimo sve veći povratak sovjetskoj retorici iz najnapetijih perioda Hladnog rata. Ukrajina, za razliku od Rusije, ne predstavlja prijetnju nijednom od svojih susjeda i nema nikakve agresivne namjere", zaključuje se u saopštenju ambasade Ukrajine.
Zašto se Crna Gora ne oglašava?
Crna Gora bi trebalo da slijedi politiku NATO saveza kome pripada i Evropska unija čijem članstvu teži i da se odredi prema ukrajinskoj krizi, smatra profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu i nekadašnji crnogorski diplomata Vesko Garčević.
Odgovarajući na pitanje Radija Slobodna Evropa, kako objašnjava ćutanje Vlade i ministarstva vanjskih poslova Crne Gore o krizi u Ukrajini, Garčević kaže da, iako Vlada sada praktično ne postoji (jer je izglasano nepovjerenje u Skupštini) imala je dovoljno vremena da se odredi u skladu sa politikom koju bi trebalo da slijedi:
"Slijedeći politiku saveznika, Crna Gora je uvela sankcije Rusiji 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim i počeo rat u Ukrajini. I sada je trebalo da se odredi u skladu sa politikom koja je formulisana prilikom formiranja te Vlade i koja je glasila - da se vanjskopolitički ciljevi nisu promijenili. Na žalost Vlada to nije uradila, što može da ostavi utisak da je zapravo uticaj Rusije na Vladu veliki".
Garčević dodaje da taj uticaj ne mora da znači da će Crna Gora povući sankcije Rusiji:
"Ali ruski uticaj može da znači da Vlada neće adekvatno reagovati u nekoj situaciji kako se to očekuje, ili da će reakcija biti mlaka ili da će se prećutno pokušati igrati između dvije vatre. Na taj način može biti poslata pogrešna poruka saveznicima u NATO i EU, bez obzira na svoja zvanična opredjeljenja", kaže Garčević.
On zaključuje da ova situacija ukazuje na značaj toga ko će i kako voditi vanjsku politiku Crne Gore u narednom periodu:
"Biće značajno na koji način će se buduća Vlada određivati oko ovakvih osjetljivih i teških tema. Kao zemlja koja ima definisane strateške ciljeve, moramo da pokažemo da ih se držimo".
Odnosi Crne Gore i Rusije pogoršani su kada se zvanična Podgorica slijedeći politiku Evropske unije 2014. godine pridružila sankcijama koje je zvanični Brisel uveo Rusiji, zbog aneksije Krima.
Crna Gora postala je članica NATO 2017. godine,što je izazvalo brojne oštre komentare iz ruske Vlade. Vojska Crne Gore se pridružila misijama koje predvodi NATO u Avganistanu, na Kosovu, u Letoniji i Poljskoj.
