Dostupni linkovi

Teško protiv ugovorenih brakova


Zoran Ulama: Zajednički imenitelj, i kod djece prosjaka, i kod sklapanja nedozvoljenih brakova je slabo ili nikakvo obrazovanje

U Crnoj Gori ponovo se govori o problemu ugovorenih brakova za maloljetne Romkinje, na šta redovno u svojim izvještajima ukazuju relevantne međunarodne organizacije.

Koliko je složeno otkrivanje i dokazivanje prodaje maloljetnica potvrđuje i slučaj koji je već dva dana u fokusu crnogorske javnosti.

Povodom informacije da su Inspektori kriminalističke policije Podgorica "došli do operativnih podataka da je maloljetna Romkinja D.B. minulog vikenda prodata jednom licu iz Njemačke za 15.000 eura", iz vrha policije RSE je nezvanično rečeno da se ipak radi o punoljetnoj osobi.

Iz policije su odgovorili na upit RSE i potvrdili da je djevojka punoljetna, kao i da dosadašnja saznanja ne ukazuju na to da se radi o braku ugovorenom za novac. I pored toga, policija je o događaju obavijestila državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici kako bi utvrdili sve činjenice u vezi sa ovim događajem.

Predstavnici romskih organizacija u Crnoj Gori kazali su RSE da imaju oprečne informacije o konkretnom događaju.

Fana Delija iz Centra za romske inicijative kaže za RSE da su njihovi pokušaji da u samoj romskoj zajednici provjere da li je djevojka, navodna žrtva ugovorenog braka, maloljetna ostali bezuspješni.

"Pokušavali smo da dobijemo neke detaljnije informacije o tome ali nijesmo uspjeli osim što smo čuli da se priča kako je djevojka punoljetna. Ali, prema mom mišljenju, sami taj čin ugovaranja braka za šta je uzeto 15.000 eura stvara problem. Iako se mi fokusiramo na borbu protiv maloljetničkih, ugovorenih brakova i to što je, navodno, ova djevojka punoljetna, predstavlja kršenje svih ženskih ljudskih prava zato što je to ugovoreni brak i zato što je uzet novac za to", ocjenjuje Delija.

Di­rek­tor rom­ske or­ga­ni­za­ci­je Koračajte sa nama Elvis Beriša kaže za RSE da njegove informacije takođe govore da djevojka nije maloljetna, kao i da nije žrtva ugovorenog braka.

"Prema mojim informacijama to nije maloljetna osoba i nije se udala nego je bila vjeridba, ako je to osoba o kojoj ja znam. Nije napustila Crnu Goru već je tu i dalje. Smatram da to nije bila prodaja jer je ta porodica prva iz romske zajednice koja je odstupila od običaja i nije prihvatila novac za druge djevojke iz te kuće. One su same htjele da se udaju i to su učinile", navodi Beriša.

Kakav god bio epilog ovog slučaja, ostaje činjenica da je problem ugovorenih brakova i dalje prisutan u crnogorskom društvu.

Sedamdeset posto maloljetnih Roma stupilo u ugovoreni brak

Šef vladine Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima Zoran Ulama kaže za RSE da je država izmjenama zakonskih propisa čin ugovaranja brakova definisala kao krivično djelo.

No, to nije dovoljno ukazuje Ulama i dodaje da se mora još više raditi na edukaciji romskih porodica.

"Jedan zajednički imenitelj, i kod djece prosjaka, i kod sklapanja nedozvoljenih brakova je slabo ili nikakvo obrazovanje. Vrlo često ta djeca nailaze na problem u porodici da se obrazovanje doživljava kao nužno zlo dok se ne nađe osoba sa kojom bi to dijete sklopilo brak. Naša intencija je i u tom pravcu ćemo da podižemo tu svijest o potrebi dalje edukacije, ali i sankcionisanja svega onoga što je u domenu tog krivičnog djela", navodi Zoran Ulama.

Stejt dipartment je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori upozorio na problem ugovorenih brakova u romskoj i egipćanskoj populaciji. Stejt dipartment se poziva na istraživanje Centra za romske inicijative, prema kojem je 70 posto maloljetnih Roma, uzrasta od 12 do 18 godina stupilo u ugovoreni brak.

Kako su RSE objasnili u Centru za romske inicijative, roditelji djevojčice obećavaju drugoj porodici i zbog toga ih ispisuju iz škole. Porodica mladoženje je dužna da isplati porodici djevojčice određenu svotu novca, a cifre se kreću od 200 eura do 20.000 eura.

Otkrivanje i dokazivanje ugovorenih brakova za romske djevojčice je veoma teško jer i same žrtve pod pritiskom svoje porodice najčešće ne priznaju da ulaze u ugovoreni brak, kaže nam Fana Delija.

Delija smatra da je država ta koja treba da iznađe mehanizme za efikasniju borbu protiv te pojave.

"Policija odradi taj prvi korak, svoj dio posla, ali tužilaštvo se, prema našoj ocjeni, ne uključuje na pravi način u pravcu davanja dodatnih istraga ili pronalaženja modela kako dokazati i otkriti takve vrste davanja novca. Postoje nadzori i drugi slični mehanizmi. To su neke stvari gdje država treba ozbiljnije da shvati problem", zaključuje Fana Delija.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG