Zbog serije poskupljenja osnovnih životnih namirnica Vlada Crne Gore je privremeno ograničila trgovačke marže na brašno, ulje, šećer i so, kako bi ublažila rast cijena i zaštitila standard građana.
“To je jedini mogući model djelovanja države, a da ne narušimo privredu i dovedemo do nestašice. Odluka je optimum da zaštitimo građane i ublažimo rast cijena”, kazao je 23. juna ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović.
Ovo je treća u nizu mjera kojom vlast pokušava ublažiti rast cijena. Prethodno je u maju smanjen porez na brašno i ulje na nula odsto i prepolovljene su akcize na gorivo.
Komentarišući Vladinu odluku da kontroliše cijene osnovnih namirnica, ekonomski analitičar profesor Zarija Pejović kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da postoji rizik da prodavci budu demotivisani:
"Može se doći u situaciju nestašice roba zbog ograničenja cijena, ili da se promet tih roba prebaci na sivo tržište", navodi Pejović i dodaje da se kratkoročno mogu amortizovati cjenovni šokovi smanjenjem akciza i poreza na pojedine proizvode:
"Ali i to je ograničeno i ima negativan efekat na državni budžet", zaključuje Pejović.
Najveći rast cijena i dvocifrena inflacija
Poslednjih mjeseci došlo je do rasta cijena hrane i goriva u Crnoj Gori usljed krize na međunarodnom tržištu, te nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.
Od početka godine jestivo ulje je u Crnoj Gori poskupilo euro po litru sa 1,40 eura u januaru do 2,4 eura u junu. Prošle godine litar ulja je koštao jedan euro. Brašno je za godinu dana u crnogorskim prodavnicama poskupilo skoro 50 odsto.
Prema istraživanju Centra za demokratsku tranziciju i Društva statističara, Crna Gora je od aprila 2022. godine ušla u zonu dvocifrene galopirajuće inflacije.
Cijene proizvoda i usluga su više za preko 11 posto u odnosu prošlu godinu, a u prvih pet mjeseci 2022. godine stopa inflacije je devet odsto.
"Ovo je najveća godišnja inflacija u posljednjih 15 godina, a zabrinjavajuća je činjenica da je inflacija u Crnoj Gori veća nego u eurozoni što do sada najčešće nije bio slučaj", navodi se u analizi.
U analizi se konstatuje da cijene u Crnoj Gori rastu mnogo brže u odnosu na EU, a naročito cijene osnovnih životnih namirnica, usluge prevoza i farmaceutskih proizvoda koji čine 50% potrošnje prosječnog domaćinstva:
"Cijene hrane su u aprilu 2022. godine u prosjeku bile veće preko 25 procenata nego u periodu prije pandemije dok je u Eurozoni ovo uvećanje 10,4 odsto."
Država ograničila zaradu
Odluka je uslijedila nakon što je Ministarstva ekonomskog razvoja analiziralo rast cijena na mjesečnom nivou za 22 osnovna prehrambena proizvoda.
“Vlada će na ovaj način doprinijeti otklanjanju štetnih posljedica povećanja cijena proizvoda od značaja za život i zdravlje ljudi, a u svjetlu činjenice sve učestalijeg povećanja cijena onih proizvoda koji direktno utiču na životni standard građana”, rekao je Đurović i poručio da Crna Gora u ovom trenutku ima dovoljno energenata i hrane.
Iako je za trgovce ograničenje marži nepopularna mjera koja može da ugozi njihovo poslovanje, ministar Đurović kaže da je odluka naišla na razumijevanje privrednika.
Suzana Radulović iz Unije poslodavaca za (RSE) kaže da je ovo prvi put da Vlada nekom političkom odlukom utiče na tržišnu ekonomiju:
“Vlada je sada ograničila procenat marži privrednih subjekata koji se bave prometom tih roba. Nije utvrdila maksimalnu cijenu, nego samo ograničila maržu što znači da je moguće da će doći do rasta cijena zavisno od nabavne cijene te robe”.
Ona kaže da je bila očekivana neka reakcija države zbog nestašica osnovnih životnih namirnica u okruženju i na međunarodnom tržištu:
“Ne mogu da kažem da su trgovci i uvoznici zadovoljni ovom odlukom, ali razumiju okolnosti i probleme prilikom nabavke, a i potrebu države da na neki način zaštiti građane. To je neka linija međusobnog razumijevanja i kompromisa.”
Čeka li Crnu Goru teška jesen?
O rastu cijena hrane i goriva na svjetskim berzama govorio je premijer Dritan Abazović 20. juna i poručio da će cijene goriva porasti te da će prava kriza nastupiti na jesen:
“Vlada čini sve što može po tom pitanju, ali ne može zaustaviti rat u Ukrajini. Generalno ne samo da ćemo imati krizu energenata nego ćemo imati i krizu hrane”.
Abazović je kazao da će krizu "koja ne zavisi od Crne Gore” prevazići i poručio građanima da budu štedljivi.
“Sve na svijetu čeka teška godina i ona neće zaobići ni Crnu Goru”, kazao je Abazović.
Ekonomski analitičar Zarija Pejović kaže da je rast cijena na globalnom nivou, koji se preliva u Crnu Goru, posljedica više faktora među kojima je i rat u Ukranjini.
Takođe smatra da cjenovni šok diktira monetarni fenomen inflacije u Evropskoj uniji, jer je došlo do emitovanja novčane mase u periodu korona krize da bi se stimulisala privreda.
A Crna Gora je uvozno zavisna zemlja koja nema dovoljno domaće proizvodnje, te je osjetljiva na spoljne ekonomske udare, kaže Pejović:
"Tamo gdje imamo domaću proizvodnju, kao što je električna energija, tu imamo za sada stabilnu cijenu. Tamo gdje smo uvozno zavisni postoje određeni šokovi kojima su i druge zemlje izložene kao što su energenti."
Gorivo, ogrijevno drvo i pelet skuplji nego ikad
Cijene goriva u Crnoj Gori su u stalnom rastu, zbog zakonskog usklađivanja sa cijenama na evropskom tržištu. Da bi zaštitila građane, Vlada je od početka maja dva puta smanjivala akcize na gorivo, ukupno za 50 odsto.
Koliko je skuplje putovanje po Crnoj Gori u odnosu na prošlo ljeto?
Veće cijene goriva dovele su do lančanog poskupljenja drugih proizvoda i usluga. Tako je cijena peleta za godinu dana porasla 100 odsto. Na sjeveru Crne Gore se ovom trenutku kreće od 300 do 320 eura po toni, dok se u junu prošle godine pelet kupovao za 150 eura.
Drvo za ogrijev je u istom periodu prošle godine u Podgorici bilo 50 eura po kubiku, a u junu 2022. se ne može kupiti ispod 70 eura.
Uprkos pozivima građana i nevladinog sektora da se zabrani izvoz peleta i ogrijevnog drveta i ograniče cijene, iz Vlade je saopšteno da zabrane izvoza peleta neće biti.
I iz opozicionog Demokratskog fronta pozivaju Vladu da "zbog jedne od najvećih globalnih kriza" zabrani izvoz ogrijevnog drveta i peleta.
“Ukoliko to ne uradite, narod će ili masovno ići u nelegalnu sječu ogrijevnog drveta ili će se grijati na struju i praviti račune koje neće plaćati", saopštio je Demokratski front.
Pejović smatra da Vlada Crne Gore nema puno opcija za zauzdavanje inflacije i stabilizacije ekonomije:
"Kada se dese šokovi rasta energenata, kao glavnog inputa, po pravilu dolazi do rasta cijena u čitavoj ekonomiji. Crnogorska Vlada mora u budućnosti da razmišlja o novim izvorima energije, rastu domaće proizvodnje."
Komentarišući zabrinutost zbog moguće nestašice hrane, Pejović sumnja da do toga može doći. On podsjeća da nije davno bilo kada su SAD i EU imali problem sa viškovima u poljoprivrednoj proizvodnji:
"SAD i EU su tada nastojali da čak demotivišu domaće proizvođače hrane kako oni ne bi previše obarali cijenu na svjetskim tržištima i na taj način ugrožavali zemlje u razvoju. Iako su Rusija i Ukrajina značajni proizvođači žitarica oni nisu presudni. Taj se nedostatak hrane može nadomjestiti."
Ključne slabosti crnogorske privrede, prema riječima Pejovića su njena nediversifikovanost, zapuštenost ekonomije od strane razvojnih politika u proteklih nekoliko decenija, nedostatak kapaciteta da se nešto samostalno proizvede prije svega u poljoprivredi.
Crna Gora od 2003. godine nema robne rezerve, a zbog aktuelnih dešavanja u svijetu Vlada je 24. februara obezbijedila dodatne zalihe hrane za tri mjeseca i goriva za dva.
