Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Partijske donacije za pranje novca


Ilustrativna fotografija

Uoči svakih izbora u Crnoj Gori, pa i u susret predstojećim predsjedničkim 15. aprila, aktuelizuje se priča o novčanim donacijama partijama, iz kojih one, osim sredstava koje dobiju iz budžeta, dobrim dijelom finansiraju predizbornu kampanju. Iznova se otvaraju sumnje koliko u tom procesu političke stranke krše Zakon o njihovom finansiranju, odnosno finansiranju izbornih kampanja?

I na ovom primjeru su na potezu država i njeni organi, koji bi trebalo da utvrde legalitet novčanih tokova u svakoj političkoj stranci.

Zakonom o finansiranju političkih partija, kako za Radio Slobodna Evropa kaže izvršni direktor Centra za monitoring – CEMI Zlatko Vujović, predviđa se mogućnost da članovi i rukovodstvo političke stranke imaju pravo da doniraju sopstvenu partiju, pojedinačno do 2.000 eura, ali problem nastaje što je ta ukupna suma na godišnjem nivou limitirana.

"I onda je potreban da veći broj individualaca donira, da bi se značajna suma novca unijela na račun političke partije", ističe Vujović.

Da partijske donacije mogu biti pokriće za pranje novca, sumnja je zbog koje je Specijalno tužilaštvo Crne Gore u utorak saslušalo više funkcionera i poslanika Demokratskog fronta (DF), koji su pred parlamentarne izbore 2016. godine, tom opozicionom savezu uplaćivali pojedinačne svote do 2.000 eura, koliki je godišnji limit.

I dok tužilaštvo, kako je istaknuto u saopštenju, samo istražuje taj slučaj, kako bi utvrdilo dokle ide legalno doniranje partije a gdje počinje krivično djelo, odnosno kršenje Zakona o finansiranju partija, u Demokraatskom frontu su to doživjeli kao još jedan, politički motivisan atak i pritisak na tu opozicionu grupaciju.

I više funkcionera Pokreta za promjene, koji je konstituent DF-a, među kojima je i lider te stranke Nebojša Medojević, saslušano je u prethodnom periodu, pod sumnjom da su prali novac u izbornoj godini.

Da tužilaštvo selektivno radi svoj posao, stavljajući na zub samo Demokratski front, u utorak je za skupštinskom govornicom konstatovao šef poslaničkog kluba Fronta Milutin Đukanović.

"Ukupne domacije su iznosile negdje oko 60.000 do 70.000 eura. Zaista je neprimjereno da se to radi na takav način, a niko nije mrdnuo prstom kada je dvije hiljade ljudi iz vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), u jednom danu, u jednoj banci, uplatilo više od 700.000 eura. Kako 2012 , tako i 2016. godine", navodi Đukanović.

Slučaj iz 2012. godine koji pominje Đukanović, posebno je bacio sumnju na regularnost finansiranja vladajućeg DPS-a, pošto je u javnost isplivao spisak sa imenima navodnih dvije hiljade donatora, koji su vladajućoj stranci uplatili ukupno 650.000 eura.

Sumnje u vjerodostonost spiska izazvalo je to što su se naknadno javljali pojedini članovi DPS-a, čija su se imena nalazila na spisku, demantujući da su donirali bilo kakav novac.

Nije poznato šta je po tom pitanju učinilo tužilaštvo, ali Predrag Sekulić iz DPS-a uvjerava da je njegova stranka sve radila prema Zakonu i da su to nadležne institucije potvrdile.

"Demokratska partija socijalsta je, a to su pokazali i nalazi iz Državne revizorske institucije (DRI), jedna od rijetkih partija u Crnoj Gori koja se zaista do zadnjeg slova pridržava Zakona o finansiranju političkih partija. Sve ono što možemo čuti ovih dana i sa govornice Skupštine i inače u javnosti, apsolutno ne stoji. Što se tiče donacija DPS-a, one su apsolutno čiste i oko toga nemamo nikavu dilemu. Čak imamo i svoje unutrašnje akte koje govore u pravcu i finansiranja naših kampanja i učešće naših funkcionera kada je u pitanju finansiranje unutar partija. Ako naše kolege iz opozicije ne vjeruju nama, mogu da provjere kod nadležnih državnih organa. Uostalom, sve je transparentno i veoma javno", navodi Sekulić.

Zlatko Vujović ističe kako je postojeći Zakon o finansiranju partija, koji bi trebalo da sprječava krivična djela kao što je pranje para, dobar ali da je problem u njegovoj primjeni, odnosno u nezavisnosti institucija koje su za to zadužene.

"Možete vi imati najbolji zakon u smislu propisa, normi, koji je usklađen sa brojnim međunarodnim dokumentima, ali ukoliko je institucija pod punom kontrolom ijednog partijskog subjekta, kao što je u slučaju Crne Gore, onda džaba vam i svi propisi i standardi i procedure. Ako ne postoji integritet u donošenju odluka i ukoliko su sve te odluke politički motivisane", navodi Vujović.

Kada je riječ o kršenju zakona o finansiranju partija, po Zlatku Vujoviću manji je problem pranja para kroz partijske donacije, dok mnogo više zabrinjava nelegalni uticaj određenih subjekata koji prikriveno finansiraju političke partije.

"Znači, ono što je ovdje ključni problem kada govorimo o javnom interesu, jeste da li se tim novcem kupuju određene odluke. Ako ste u vlasti, da li ćete time što finansirate vladajuću političku partiju obezbijediti donošene određene odluke, kojom će biti narušeni javni interes, oštećena i imovinski država Crna Gora, ili opština, kada govorimo o opozicionim partijama. Tako da je to cijeli jedan niz problema koji se dešava ne samo u Crnoj Gori, dešava se širom svijeta. Samo što u nekim zemljama imamo efektivne mehanizme odgovora, a u slučaju Crne Gore, nažalost, nemamo nikakav", zaključuje Vujović.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG