Dostupni linkovi

U drugom kulturnom ljetu pandemije komedije nisu na cijeni


Među trenutno važećim epidemiološkim preporukama je održavanje programa i manifestacija na otvorenom, uz fizičku distancu od najmanje dva metra, kao i ograničavanje broja posjetilaca. (Foto: Nastup na međunarodnom umjetničkom festivalu KotorArt, u Kotoru, juli 2020.)

Neizvjesne i promjenjive epidemiološke mjere, smanjeni budžeti, rizik planiranja, izazovi su regionalne kulturne saradnje, drugog pandemijskog ljeta.

Pandemija jeste nagrizla kulturne scene, ali je neočekivano donijela i nešto dobro – nakupljenu kreativnu energiju i neke kvalitetne pozorišne produkcije nastale tokom njenog trajanja, kaže direktorica Grada teatra, Milena Lubarda Marojević.

„Neočekivano je i to što smo mislili da ćemo nakon pandemije jedva čekati da gledamo komedije, a u stvari se čini da nam je svima neophodna katarza, pa su reditelji birali neke duboke i potresne teme, kroz koje kao da se bolje 'pročistimo' i koje kao da će nas bolje pripremiti za život posle pandemije. Izgleda kao da upoznajemo sami sebe kroz ovu epidemiju“, kaže Lubarda Marojević za Radio Slobodna Evropa (RSE), najavljujući 35. budvanski festival od 10. jula.

Nakon što je zbog pandemije održan samo manji dio prošlogodišnjeg programa, moto ovogodišnjeg festivala je „Povratak u život“. No, sa ponovnim susretom umjetnika i publike, festivalski akteri se nose na različite načine.

„To su dva kontrasta – kod jednih ima 'straha' da se uđe u rizik planiranja povratka na scenu, jer se ne zna pouzdano kakva će pravila važiti za putovanja, karantine i slično, i ti umjetnici uglavnom biraju da se ovo ljeto osame, dok ne vide što će se dešavati. A kod drugih imate euforičnu želju da prikažu tu svoju nakupljenu energiju. I jedno i drugo je u postojećim okolnostima potpuno razumljivo, i naš program pliva između te dvije krajnosti“, kaže direktorica Grada teatra.

Prepreke povratku na scene

Da su institucije kulture tek na početku oporavka od posljedica pandemije koja i dalje traje, primjer su tri festivala koja organizuje Centar za kulturu Tivat.

Njihov Guitar fest je i prošle i ove godine imao online formu, Harmonika fest je nakon lanjskog otkazivanja moguće obnoviti tek nakon ljeta, dok je festival mediteranskog teatra Purgatorije trebao da lani proslavi 15. rođendan, ali njegov takmičarski dio nije održan, a izvjesno je da neće biti ni ove godine.

Kao međunarodni festival, Purgatorije ne zavise samo od epidemiološke situacije u Crnoj Gori, već i zemalja iz kojih dolaze gostujuća pozorišta.

„Na primjer, da bi nam došla predstava iz Slovenije, mora proći dvije-tri granice sa raznoraznim mjerama, testovima, provjerama. Naše granice su sada otvorene, ali nisu u drugim državama, kod nekih ima mjera karantina pri povratku, kod drugih opet ne, sve je to jako komplikovano“, kaže za RSE direktor Neven Staničić.

Podsjetimo, granice Crne Gore su bezuslovno otvorene za državljane Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Srbije, Sjeverne Makedonije), te svih članica Evropske unije.

Proširena je lista zemalja čiji državljani u Crnu Goru ulaze pod istim uslovima koji su važili prije COVID-19 epidemije, pa je bez testova ili dokaza o vakcinaciji granica otvorena i za državljani Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Izraela, Švajcarske, Moldavije, Norveške i Kazahstana.

Međutim, zbog različitih epidemioloških propisa u različitim državama, u festivalskim programima se ovog ljeta nisu našli mnogi dogovarani umjetnički programi.

„Najveći nam je problem što ne znamo koje će mjere važiti tokom festivala, jer su podložne promjenama. Zbog mogućih dodatnih ograničenja, organizovali smo reprizna izvođenja, da bi što više ljudi moglo da odgleda programe, što s druge strane udvostručuje troškove“, navodi Lubarda Marojević.

Među trenutno važećim epidemiološkim preporukama je održavanje programa i manifestacija na otvorenom, uz fizičku distancu od najmanje dva metra, kao i ograničavanje broja posjetilaca.

Taj broj ne smije biti veći od jedne trećine dostupnih sjedećih mjesta za publiku, a organizatorima se preporučuje i evidencija posjetilaca putem internetske prodaja ulaznica.

Od 19.juna je omogućeno održavanje muzičkih manifestacija na otvorenom, ali posjetioci moraju imati dokaz o negativnom PCR testu starom do 72 sata, ili da je prošlo najmanje 14 dana od njihove potpune imunizacije od COVID-19.

Različite reakcije na uslove pandemije

I dok pandemija za neke stvaraoce donosi kreativnu, ali i egzistencijalnu krizu zbog manjka nastupa i honorara, drugi je vide kao šansu. Tako je dramski studio Prazan prostor, kao dio nezavisne kulturne scene, ovih dana imao treću pozorišnu premijeru u poslednjih godinu dana.

„Nezavisna scena je pokazatelj kako se može, ako se želi. I kako se mora, jer stvaralaštvo je nama nužno da bi opstali, ne samo u finansijskom smislu“, kaže za RSE Marija Backović iz Praznog prostora, ujedno aktivna i na kotorskom festivalu.

Podsjeća da su neka pozorišta skoro godinu dana bila zatvorena za publiku, a da su druga pripremala predstave čije se premijere nisu desile.

„Takve institucije su uljuljkane, pasivne, navikle na subvencije, dakle svako prima svoju platu, ali odgovornost koju imaju prema zajednici je izostala“, kaže Backović i ocjenjuje da ne postoji jasna kulturna politika za institucije pod okriljem države o tome što su obavezne da ponude građanima koji ih finansiraju.

Stvaralački virus otporan na koronu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Backović podsjeća i da tokom prvog pandemijskog „zatvaranja“ u martu 2020. nikada nije bilo više kulturnih sadržaja u medijima, da je internet vrvio od njihovih online programa, a da su mnogi govorili da jedva čekaju povratak u pozorišta, kina, na koncerte. Međutim, kada se otvorila mogućnost da se stvara i radi, institucije su ostale zatvorene.

„Mislim da je zato ova pandemija bila velika šansa za sve nas, koju smo propustili. Bila je jedna prilika da shvatimo da nam život čine stvari koje mogu da zadovolje našu dušu dovoljno da tri mjeseca ne izađemo iz kuće, što nam se svima činilo nemoguće. Gdje je nestala ta vrsta konekcije i kako smo zagubili prepoznavanje koliko smo važni jedini drugima?“, pita se Backović.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje, obolijevanje od COVID-19 je na najmanjem nivou od jula 2020., sa manje od 400 aktivno oboljelih.

Do sada je prvom dozom protiv korona virusa vakcinisano više od 30 odsto punoljetnih građana, dok je potpuno imunizovana četvrtina odraslih.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG