Dostupni linkovi

Uzavreli 8. mart u Crnoj Gori


Senka Rastoder: Crnogorsko društvo je i dan-danas izuzetno patrijarhalno, bez obzira koliko se trudimo da pokažemo neko savremenije lice (na slici: zajednički protest korisnica socijalnih naknada za majke i učesnica osmomartovskog marša, Podgorica)

Međunarodni dan žena u Crnoj Gori obilježen je marševima žena i protestima korisnica socijalnih naknada za majke sa troje i više djece. Još jednom je odaslana poruka kako su Crnogorke diskriminisane na polju ljudskih prava, ali i u sferi politike i ekonomije.

"Povucite taj sramni čin koji ste mučki smislili i donijeli u krnjem parlamentu. I to kukavički i licemjerno", riječi su Lole Peković, predstavnice majki iz Bijelog Polja, koja se prva obratila okupljenim građankama ispred crnogorske Skupštine, koje traže od premijera Duška Markovića da povuče odluku o smanjenju socijalnih naknada za majke sa troje i više djece.

Za razliku od prethodnih kišovitih dana i noći, danas se po suvom ali vjetrovitom vremenu okupilo nekoliko hiljada korisnica socijalnih primanja, čije su zahtjeve svojom prisustvom podržali i predstavnici opozicionih političkih partija i civilnog sektora.

"Svih ovih dana i danas smo ovdje, da branimo Ustav Crne Gore, da ga branimo od vas! I zato vam poručujemo – ne potcjenjujte majke. Ne priznajemo vas kao vladu!", poručila je Peković nakon čega su uslijedili uzvici okupljenih: "Ostavke, ostavke".

Sa druge strane, premijer Duško Marković više puta je ponovio kako će vlada ostati pri svojoj odluci i kako u cilju konsolidacije javnih finansija neće popustiti i neće udovoljiti zahtjevima majki sa troje i više djece da se njihove naknade vrate na stare iznose.

Podsjetimo, u sklopu mjera štednje Vlada je smanjila ta primanja sa 336 na 264 eura, odnosno sa 192 na 144 eura, što je izazvalo revolt korisnica, koje smatraju da su im time uskraćena stečena prava na doživotne naknade.

Protest korisnica naknada ispred Skupštine Crne Gore
Protest korisnica naknada ispred Skupštine Crne Gore


Ljiljana Pjerotić, potpredsjednica Crnogorske, jedna je od rijetkih političkih predstavnica koja smatra da naknade za majke sa troje i više djece nije ni trebalo uvoditi, pošto je Zakon koji je to omogućio diskriminatoran.

"Niko nije pitao zašto takav primjer ne postoji ni u jednoj drugoj zemlji svijeta, a svi su dobro znali kuda vodi ta naša pravna inovativnost. Ovakve naknade ne postoje ni u najrazvijenijim državama. Ne samo zbog fiskalnog pritiska, već i zbog toga što one destimulišu rad", konstatuje Pjerotić.

Pjerotić, koja se protivi kategorizaciji majki, smatra da je ovaj zakon promašio cilj.

"Znam dosta primjera da ovu naknadu primaju majke čija su djeca odavno punoljetna, a glavni motiv predlagača je da žele stimulisati natalitet. Znam primjere žena koje primaju nadoknadu, iako su veoma dobrog imovinskog stanja, a motiv predlagača je bio da se popravi materijalni status majki. Ima tu još brojnih posljedica neodgovornosti političkih subjekata i štetnosti njihovog populizma i demagogije", navodi Ljiljana Pjerotić za RSE.

Uporedo sa protestima majki koji su ušli u sedmi dan, sa centralnog podgoričkog trga u podne je krenuo marš u organizaciji Centra za žensko i mirovno obrazovanje – Anima i Centra za ženska prava. U šetnju su krenule sa transparentima na kojim je pisalo "Hiljeba, mira i rada", "Jedan svijet, jedna borba" i "Crna Gora Gori".

Ideja vodilja ovogodišnjeg okupljanja je, kako nam je rekla Ljupka Kovačević iz Anima-e, afirmacija prava žena, ali i ukazivanje na njihov sve lošiji položaj u crnogorskom društvu.

"Što mislim da je u Crnoj Gori u ovih dvije godine to baš vidljivo i značajno. Možda ne na ulicama ali kroz institucije, kroz izbjegavanje i isključivanje žena sa mjesta odlučivanja, kroz ekonomsko izrabljivanje žena na radu. To je moto našeg 'Hljeba, mira i rada'. Znači, brinemo se za mir u Crnoj Gori, vrlo smo zabrinute i to je neka suštinska poruka koju želimo da pošaljemo", pojašnjava Ljupka Kovačević.

Jedan od transparenata učesnica osmomartovskog marša, Podgorica
Jedan od transparenata učesnica osmomartovskog marša, Podgorica


Jedna od učesnica marša bila je je i Senka Rastoder, poznata sindikalna aktivistkinja koja se bori za radnička prava žena.

"Mogla bih dosta toga da vam kažem o položaju žena u crnogorskom društvu, koje je i dan-danas izuzetno patrijarhalno, bez obzira koliko se trudimo da pokažemo neko savremenije lice. Žene su, po meni, jako ugrožene, što potkrepljuju ekonomski i statistički podaci. One su slabije plaćene od muškaraca i prve se otpuštaju iz fabrika i iz firmi. To nije neka zbilja koja bi trebalo da odslikava 21. vijek, posebno ne u državi koja ima samo 600.000 stanovnika", ocjenjuje Senka Rastoder.

No, sudeći makar po broju učesnica marša, moglo bi se zaključiti kako je većina žena u Crnoj Gori indiferentna prema tome kakav imaju status i tretman u crnogorskoj državi i društvu.

"Ako imate sistemsko rušenje ukupnih prava, ne samo žena već svih i to traje 25 godina, onda ne mogu da ne opravdavam žene. Ne da su one nezainteresovane, nego je to neka vrsta rezignacije da se time ništa ne postiže", zaključuje Rastoder.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG