Crna Gora: Na jesen poskupljenje hrane kao posljedica suše

Talas velikih vrućina i dugotrajna suša će u sektoru poljoprivrede prouzrokovati niz problema: prerano zrenje, lošiji kvalitet i znatno slabiji rod od planiranog, a direktna poljedica toga će biti povećanje cijena životnih namirnica, prije svega - hljeba, zbog podbačaja roda pšenice u okruženju, ali i mesa, mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda.

"Procjenjuje se da će u Srbiji nove pšenice biti manje za 10 do 20 odsto, kukuruza 50 odsto, a šećerne repe, soje i suncokreta za 30-ak odsto", rekao je za naš Radio potpredsjednik Unije poslodavaca za poljoprivredu Željko Vidaković.

"Sve će se to odraziti, kako na cijenu pšenice, odnosno brašna, hljeba, ulja, šećera jer je i manji rod šećerne repe za 30 posto, a preko kukuruza će i cijena stočne hrane biti veća. Tako da je realno očekivati povećanje cijena životnih namirnica, s tim što se ne može očekivati ove jeseni povećanje cijena mesa zato što će vjerovatno zbog veće cijene hrane doći do toga da će poljoprivrednici prodavati stoku jer neće moći da izdrže tu cijenu hrane za tov pa će se to na proljeće odraziti preko mnogo veće cijene mesa ali i milječnih proizvoda", pojašnjava Vidaković.

Iako su suša i njen poguban uticaj na ovogodišnje usjeve globalna tema, jer su alarmi zbog predstojećeg drastičnog rasta cijena hrane uključeni od SAD, preko EU, do Rusije, iz crnogorske Vlade kažu da za "poskupljenje hljeba u Crnoj Gori nema osnova jer cijene pšenice i brašna nijesu više nego što su bile".

Za ministra poljoprivrede Tarzana Miloševića je još uvijek rano za prognoze kakva će biti cijena hljeba u septembru i oktobru, jer će to, kako kaže, zavisiti od situacije na berzi u regionu i šire, a naročito da li će Rusija zabraniti izvoz pšenice.

"Procjene govore da Srbija ima više od 400.000 tona pšenice preko domaćih potreba, a Hrvatska oko 300.000 tona", rekao je Milošević državnoj Pobjedi, dodajući da je to "dovoljno da podmiri tržišta Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije".

"Ono što mi kao država možemo da uradimo jeste da zbog suše organizujemo otkup jagnjadi ranije nego inače i to po cijeni od prošle godine", rekao je Milošević.

Nabaviti stočnu hranu

Potpredsjednik Unije poslodavaca za poljoprivredu Željko Vidaković smatra da postoji još mjera koje bi država mogla da preduzme u cilju amortizacije posljedica velike suše.

"Vlada bi hitno trebalo da raspiše tender za nabavku stočne hrane koja bi se na berzama Evrope ili okruženja kupila po povoljnijim cijenama i onda dala kao subvencionisana pod povoljnijim uslovima. Dakle, da se ne prelomi ta cijena, koja će sada biti veća na proizvođače. Da na taj način bi se spasio i stočni fond a cijena mlijeka održala na ovom nivou i to je ta aktivna uloga vlade i svih vlada Evrope a ne samo da se radi interventno ili da se apeluje da ne bi trebalo doći do poskupljenja hljeba ili mlijeka . Ne mogu poljoprivrednici biti stalni socijalni amortizer."

U Crnoj Gori posljednjih godina plastenička proizvodnja je u usponu. Međutim, iako se ona naziva "proizvodnja u zaštićenom prostoru", ni ona nije zaštićena od problema zbog velikih vrućina.

"Što se temperature u plastenicima tiče ona je užasna, dostiže i do 60 stepeni. Imamo strahovit problem. Biljke ne samo u plasteniku nego i one na otvorenom plod donose ili se razvijaju kako treba samo do 36 stepeni. Preko toga one vegetiraju. One ćute i čekaju da se temperatura smanji. Znači da će biti smanjen prinos a kada je smanjen prinos nama je smanjena zarada", kaže poljoprivrednik Ratko Vujošević.

Stagniranje biljaka zbog previsokih temperatura utiče i na najveće poljoprivredno dobro u Crnoj Gori. U kompaniji Plantaže koja je, još uvijek u većinskom vlasništvu države, kažu da će ipak prebaciti planiran rod, samo što su plodovi nešto sitniji nego ranije.

Iako značajan dio proizvodnje ove kompanije predstavlja voće, Plantaže su ipak, sa godišnjom proizvodnjom od oko 22 miliona kilograma vinskog i stonog groždja, prepoznatljive po proizvodnji vina i lozove rakije.

Koliko su Plantaže značajne za Crnu Goru, govori podatak da se preko 17 miliona flaširanih proizvoda izvozi širom svijeta, a poseban kuriozitet predstavlja podatak da je do sedamdesetih godina prošlog vijeka Ćemovsko polje bila pustara u koju je uloženo je 62 miliona dolara. Tu je podignut jedinstven vinograd, najveći u Evropi u jednom komadu, površine 2.300 hektara, sa 11 miliona čokota.

Ovaj vrijedan nacionalni resurs je, srećom, ipak zaštićen od štetnih posljedica suše.

"Od 16 juna temperature su uglavnom išle preko 36, 37 stepeni pa sve do 39 i onda su se tu zadržavale do 40 eventualno 41 stepen. Mi kao kompanija, međutim, imamo kompletno obezbijeđene navode, imamo dosta vode, ukupno 24 bunara sa kojih navodnjavamo i naši zasadi nikada nijesu bez vode i u dobrom su kondicionom stanju", kaže zamjenik direktora Plantaža Goran Brnović.