Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore pozvalo je u četvrtak ruskog ambasadora Aleksandra Lukašika na razgovor zbog navoda iz njegovog autorskog teksta i reagovanja Ambasade Rusije na odluku Podgorice da u potpunosti uskladi viznu politiku sa Evropskom unijom.
Ministarstvo je saopštilo da autorski tekst i reagovanje Ambasade sadrže ocjene koje prevazilaze okvire uobičajene diplomatske komunikacije i nisu u skladu sa principima uzajamnog poštovanja.
Navodi se da je ambasadoru ukazano da su neprihvatljive tvrdnje kojima se dovode u pitanje samostalnost i kredibilitet crnogorskih institucija, kao i javno komentarisanje unutrašnjih političkih prilika i političke volje građana.
- Mogu li Beograd i Moskva zaustaviti Crnu Goru na njenom putu u EU?
- Rusija sprečava prijem Crne Gore u međunarodni sporazum za kontrolu izvoza naoružanja
- Ruski uticaj – zajednički izazov Crne Gore i Moldavije
Crnogorsko Ministarstvo je poručilo da je potpuno usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom suverena odluka države, donesena u skladu sa nacionalnim interesima i obavezama iz procesa evropskih integracija, te da nije usmjerena protiv građana Rusije.
Tokom razgovora ponovljen je i stav Podgorice o ruskoj agresiji na Ukrajinu, zasnovan na poštovanju međunarodnog prava, Povelje UN-a te teritorijalnog integriteta i suvereniteta država.
Ministarstvo je navelo da je ambasadoru skrenuta pažnja i na obaveze iz Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, prema kojima su diplomatski predstavnici dužni da poštuju zakone države prijema i da se ne miješaju u njene unutrašnje poslove.
Više o ruskom ambasadoru
Aleksandr Petrovič Lukašik je rođen 1959. Diplomirao na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose 1981. godine, piše u njegovoj zvaničnoj biografiji.
U diplomatskoj službi je od 1989., od kada je radio na različitim pozicijama u centralnom uredu Ministarstva vanjskih poslova, a bio je i šef odjeljenja za planiranje vanjske politike tog ministarstva.
Potom je od 2016. do 2022. bio otpravnik poslova Rusije u Ukrajini.
Ima diplomatski rang izvanrednog i opunomoćenog izaslanika prve klase i govori engleski, francuski i poljski jezik, navodi se na web-stranici ruskog ministarstva.
Tokom diplomatske karijere Lukašik je dobio nekoliko odlikovanja od ruskog predsjednika Vladimira Putina - Predsjedničku povelju 2019. i Orden časti 2024. godine.
Odnosi Podgorice i Moskve
Od dolaska na vlast u Crnoj Gori proruskih kadrova bivšeg Demokratskog fronta (DF), uključujući izbor Andrije Mandića za predsjednika Skupštine, nije bilo političkih konfrontacija između zvanične Moskve i Podgorice.
Te partije se zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji, koje je Crna Gora uvela 2014., kada se kao država kandidatkinja za prijem u EU pridružila evropskim sankcijama Rusiji zbog aneksije Krima.
Podgorica je, prateći politiku EU, uvela i čitav set sankcija Moskvi zvog agresije na Ukrajinu 2022.godine.
Moskva je u martu 2022. Crnu Goru uvrstila na spisak stranih država koje "vrše neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih osoba".
U tom periodu Crna Gora je protjerala pet ruskih diplomata, a Rusija je, kao kontramjeru, jednog diplomatu iz crnogorske ambasade u Moskvi proglasila personom non grata.
Zvanični odnosi Rusije i Crne Gore, od obnove crnogorske nezavisnosti 2006. godine, bili su dobri i pratila su ih značajna ruska ulaganja u tržište nekretnina, turizam i privredu.
Pogoršani su zbog oštrog protivljenja Moskve da se Crna Gora učlani u NATO 2017, kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista.
U oktobru 2016. je Specijalno državno tužilaštvo optužilo dvojicu ruskih državljana, zajedno sa osam srpskih,i čelnicima DF-a Milanom Kneževićem i Andrijom Mandićem, za pokušaj nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori.
Oni su prvostepeno bili osuđeni na ukupno 70 godina zatvora, no nakon što je DF došao na vlast 2020, godine, presuda je oborena, a u ponovljenom suđenju su svi optuženi oslobođeni.