Dvije nedjelje kampanje, između prvog i drugog kruga predsjedničkih izbora, protekle su bez većih tenzija. Kandidati su koristili nešto oštriju retoriku a pored domaćih intelektalaca i političkih partija podrška im je stigla i iz regiona.
U prvom krugu 19. marta najviše glasova su osvojili aktuelni predsjednik Milo Đukanović iz Demokratske partije socijalista 35,4 odsto glasova i Jakov Milatović iz Pokreta Evropa sad, 28,9 odsto, koji će se nadmetati u drugom krugu 2. aprila.
Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori podržala je Jakova Milatovića, dok je na poziv Đukanovića dio dijaspore stigao u Crnu Goru kako bi glasao na izborima.
Pravo glasa ima 542.154 birača.
Šta su poručili kandidati jedan drugom
Đukanović je obećao da će Crna Gora u njegovom mandatu postati članica Evropske unije. Cilj mu je promijena dvoipogodišnjeg, kako je rekao "društvenog, ekonomskog i institucionalnog sunovrata", koji će "do kraja godine državu dovesti do bankrota".
Njegova Demokratska partija socijalista je 2020. godine, nakon tridesetogodišnje vladavine, izgubila vlast. Dominantno prosrpske partije, predvođene proruskim Demokratskim frontom, Demokratama i pokretom URA koje su pobijedile na tim izborima podržavaju Milatovića.
Đukanović ocjenjuje da je njegov protivkandidat upravo reprezent politike velikosrpskog nacionalizma.
Kao argument iznio je podršku Milatoviću osuđenog za ratni zločin u Hagu Vojislava Šešelja:
"Nećemo valjda pretpostaviti da je vojvoda Šešelj podržao proevropskog i pro NATO kandidata za predsjednika, nego onog za kog vjeruje da Crnu Goru može pridružiti srpskom svetu."
Na meti Đukanovića je i Milatovićev ministarski mandat u Vladi Zdravka Krivokapića.
"Milatović je neupitan dio parlamentarne, klero-nacionalističke većine uspostavljene 2020. godine, koja je svoje vlade formirala u vjerskim objektima."
Milatović je na drugoj strani optužio Đukanovića za sveopšte propadanje Crne Gore tokom tridesetogodišnje vladavine. Označio ga je diktatorom i kreatorom politike koja je, kako je rekao, natjerala veliki broj građana da napuste Crnu Goru.
"Taj čovjek nas 30 godina vraća u neke svjetove i stalno pravi podjele, prvo je protjerivao iz zemlje Bošnjake, pa je na red došla diskriminacija liberala, pa Albanaca, pa na kraju Srba", kazao je Milatović.
On je optužio Đukanovića za prelivanje društvenih resursa na privatne račune i za korupciju:
"Pretvarao je društveno u privatno. Uveo je nenormalne stvari. Nije normalno da se krade, nije normalno da se laže, da se uništavaju hoteli i firme, kupuju lažne diplome."
Milatović je u ovom dijelu kampanje insistirao na promjenama oslobađanja građana od politike prošlosti, podjela i siromaštva, čija je kako ocjenjuje Đukanović personifikacija.
"Kraj je mračnog doba, slijedi vrijeme napretka", rekao je Milatović
I on je obećao da će Crnu Goru uvesti u Evropsku uniju.
Podrška Đukanoviću
Osim partija koje su tradicionalni partneri njegove DPS – Socijaldemokrata, Bošnjačke stranke, Liberalne partije, kao i dvije albanske, Demokratska unija Albanaca i Demokratska partija, Đukanović je dobio podršku i Socijaldemokratske partije.
Iz regiona podrška mu je stigla od članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denisa Bećirovića i Željka Komšića, te udruženja Majke Srebrenice.
U intervjuu za TV Klan Kosova, premijer te zemlje Aljbin Kurti je ocijenio da su sa međunarodnog aspekta ovi izbori zabrinjavajući.
"Ako pobijedi protivkandidat aktuelnog predsjednika, otvoriće se put nestanku crnogorske nacije", ocijenio je Kurti i dodao da će "pobjeda prosrpskog, proruskog kandidata ohrabriti Kremlj, jer je to vrsta pobjede koja je Rusiji i Srbiji potrebna u regionu".
I dio intelektualaca i javnih ličnosti iz Crne Gore i regiona, podržao je Đukanovića.
Podrška Milatoviću
Kandidaturu Milatovića za predsjednika države podržavaju vladajuće partije – prosrpski i proruski Demokratski front (DF), Demokrate, kao i stranke koje čine Vladu Crne Gore, pokret URA Dritana Abazovića i prosrpska Socijalistička narodna partija.
Tri predsjednička kandidata iz prvog izbornog kruga koji pripadaju korpusu ovih partija, među kojima i lider DF Andrija Mandić, pozvali su članstvo da u drugom krugu glasaju za Milatovića.
I Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori stavila se na njegovu stranu, pozvavši vjernike da ne glasaju za Đukanovića, koji kako su naveli "unosi nemir i zebnju među sveštenstvom i vjernicima".
"Uvjereni smo da je takva politika već prevaziđena, što će građani i potvrditi na predstojećim izborima", zaključuju u saopštenju mitropolije SPC u Crnoj Gore.
Iz Srbije je Milatoviću stigla podrška vođe Srpske radikalne partije Vojislava Šešelja, a podržao ga je i predsjednik bosansko-hercgovačkog entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik.
"Mislim da je zlo za srpski narod ako Milo Đukanović pobijedi", rekao je Dodik.
Podržalo ga je 150 domaćih intelektualaca, prvenstveno profesora i zdravstvenih radnika.
Dolazak dijaspore i prijetnje
U igri za glasove našla se i dijaspora s obzirom da prema procjeni Uprave za saradnju sa dijasporom, oko 100.000 državljana sa pravom glasa u Crnoj Gori živi u zapadnoj Evropi i Americi, dok oko 50.000 živi u zemljama regiona Srbiji, BIH, Kosovu i Albaniji.
Većina udruženja dijaspore iz zapadne Evrope pozvala je na glasanje za Đukanovića.
Dio javnosti i medija koji podržavaju Milatovića, pokušali su da zastraše dijasporu, objavljujući spiskove onih koji namjeravaju da dođu u Crnu Goru na glasanje.
Organizacija "Alternativa" koja podržava Milatovića, tražila je da tužilaštvo nakon izbora "analizira imena osoba koja pređu granicu tih dana i da im se oduzmu državljanstva".
Pojedini su preko društvenih mreža najavljivali "šavnički scenario", kako bi spriječili dijasporu da glasa.
Naime, u Šavniku, su devet puta tokom dva mjeseca, nasilno prekidana glasanja. Članovi biračkih odbora su sprječavali upisane birače da glasaju uz obrazloženje da "ne žive u "Šavniku", pa lokalni izbori od oktobra prošle godine nikad nisu okončani.
Na te prijetnje je reagovao funkcioner DPS-a Ivan Vuković.
Milatović je poslao otvoreno pismo dijaspori, u kojem je ustvrdio da se najveći broj njih "iselio zbog Đukanovićeve politike", a da ih on sada pokušava iskoristiti kao "rezervoar glasova".
On je negirao navode da se zalaže za oduzimanje prava dijaspori.
Dominiraju objave o kandidatima na društvenim mrežama
I u ovom dijelu predizborne kampanje , na društvenim mrežama evidentiran je govor mržnje i pozivi na nezakonito djelovanje.
Trendovi kampanje na društvenim mrežama između dva izborna kruga se nisu promijenili – najviše je bilo objava o Đukanoviću, dominantno negativnih, rezultati su monitoringa Digitalnog forenzičkog centra (DFC) sprovedenog na šest portala i Fejsbuku.
Glavne teme su bile o manjinama i dijaspori uz ton koji ide u korist kandidatu Jakovu Milatoviću, kaže Milan Jovanović iz DFC-a za RSE.
On dodaje da je govor mržnje bio prevashodno upućen pripadnicima manjina iz dijaspore, te da on "nije krenuo" sa društvenih mreža i raznih grupa, nego od ključnih donosilaca odluka.
Poslednjih deset dana su u Srbiji zabilježili preko 500 objava o izborima u Crnoj Gori, a koje dominantno podržavaju Milatovića. Te stranice su u prvom izbornom krugu podržavali kandidata Demokratskog fronta, Andriju Mandića.
"Zadnjih nekoliko dana smo na Tviteru evidentirali izvjestan broj dezinformacija koje tretiraju Jakova Milatovića, pogotovo na temu njegovog navodnog poznanstva sa Vojislavom Šešeljom", navodi Jovanović.
Prema podacima DFC-a, na Fejsbuk stranicama iz Crne Gore je između dva kruga glasanja registrovano preko 400 objava na temu izbora sa preko 64.000 interakcija.
U petak 31.marta u ponoć počinje izborna ćutnja i traje do zatvaranja birališta u nedelju, 2.aprila u 20 časova.
Facebook Forum