Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Čime opozicija uslovljava podršku izmjenama Ustava


Viši sud u Podgorici - foto: Savo Prelević
Ako prijedlog Vlade o izmjenama Ustava u domenu pravosuđa ne dobije dvotrećinsku podršku u parlamentu, postavlja se pitanje da li su onda na pomolu dugotrajni pregovori sa opozicijom koja ima dugačku listu zahtjeva u reformi pravosudnog sistema.

Ključni su reizbor sudija i promjena modela izbora sudskog Savjeta kao i Ustavno uvođenje principa nezastarijevanja krivičnih djela iz sfere organizovanog krimninala i korupcije. Koliko je realno da ti zahtjevi budu ispunjeni i šta je suštinski bitno kako bi crnogorski pravosudni sistem postao kredibilna grana vlasti?
Medojević: Mi opravdano sumnjamo da je crnogorsko pravosuđe kukavičko kada su u pitanju slučajevi u kojima je interes ili vrha DPS ili crnogorske mafije.

"Mi znamo da je crnogorsko pravosuđe stručno i profesionalno u procesima običnim građanima, ali takođe opravdano sumnjamo da je crnogorsko pravosuđe kukavičko, da je spremno za korupciju i da je nespremno da se odazove svojoj ustavnoj poziciji i ulozi koju ima kada su u pitanju slučajevi u kojima je interes ili vrha DPS ili crnogorske mafije", opisao je stanje u crnogorskom pravosuđu predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Medojević je sa predstavnicima ostalih opozicionih partija potpisao listu zahtjeva za promjenu Ustava koja bi vodila ozdravljenju treće grane vlasti u Crnoj Gori.

Među njima se kao ključne izdvajaju lustracija, odnosno reizbor sudija, i drugačiji modela izbora sudskog Savjeta, kao i to da se u Ustav uvede princip nezastarjevanja krivičnih djela iz sfere organizovanog kriminala i korupcije.

Sve to, međutim za predsjednika Senata udruženja pravnika Stanka Marića nedovoljno je za uspostavljanje vladavine prava i jednakosti svih pred zakonom.

"Jer same izmjene o načinu izbora Sudskog savjeta ne mogu značajnije unaprijediti odnose u pravosuđu i učiniti ga neazvisnim i nepristrasnim jer je ključni problem pravosuđa izbor predsjednika Vrhovnog suda i izbor državnog tužioca. Po postojećem ustavnom rješenju predsjednik Vrhovnog suda je povjerenik izvršne vlasti kojega biraju većinom poslanici iste te vlasti. Sve dok je to tako, bilo kakav način izbora Sudskog savjeta ama baš ništa ne može promijeniti u pravosuđu", kaže Marić.

Ideja o nezastarijevanju krivičnih djela

Advokat Dragan Šoć, nekadašnji crnogorski ministar pravde, smatra da je dosadašnji model nesmjenjivosti sudija trebalo da bude garancija njihove nazavisnosti i ne vidi razlog za njihov ponovni izbor. Prema njegovim riječima, promjene su prije moguće u drugačijem izboru Sudskog savjeta.
Stanko Marić

"U sadašnjem Sudskom savjetu dominiraju sudije, Ja sam ipak pristalica da svaka grana vlasti podliježe određenoj kontroli. Ta kontrola je u konkretnom slučaju u vidu prisustva dva poslanika koji ne mogu da imaju dominantnu političku odluku u odlučivanju Savjeta. Njihova uloga je da u ime skupštine imaju uvid u to da li se unutar Sudskog savjeta ostvaruju oni principi proklamovani Ustavom, kao principi nezavisnosti sudstva u cjelini i da, naglašavam pomognu da se to radi, a ne da se preko njih vrši politička kontrola", kaže Šoć.

Kada je riječ o zahtjevu opozicije da u Ustav uđe rješenje o nezastarjevanju krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, Stanko Marić ga doživljava potpuno opravdanim i ističe da on mora da prođe.

"Jer je to tolika pošast u crnogorskom društvu i post komunističkim zemljama i ne bi se smjelo dozvoliti da ta krivična djela zastarijevaju jer su upravo tim kriminalnim radnjama ova društva opustošena", kaže Marić.

Ideju o nezastarijevanju krivičnih djela organizovanog kriminala Dragan Šoć pak ocjenjuje kao pretjeranu i smatra da to pitanje treba rješavati na nivou zakona, a ne Ustava.

"Postoji samo jedna, vrlo uska grupa krivičnih djela koja ne zastarijevaju, koje atakuju na najveće vrijednosti koje je civilizacija uspostavila i koja su definisana razne deklaracije. U ta djela ne spadaju kriminal i organizovani kriminal. Na kraju krajeva pitanje zastare određenih krivičnih djela definiše se Krivičnim zakonikom i moguće je tamo intervenisati u smislu da se za tu vrstu djela propiše viši rok zastare nego što je to možda uobičajeno", kaže on.

Na stanje u crnogorskom pravosuđu i neophodnost njegove reforme koje bi dovele do nezavisnosti, depolitizacije i veće efikasnosti sudstva i tužilaštva stalno je ukazivano sa visokih evropskih adresa i promjene u toj sferi jedan su od 7 uslova da bi Evropska Komisija odobrila početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.
XS
SM
MD
LG