Dostupni linkovi

Izborna komisija BiH usvojila Inicijativu o izmjenama Izbornog zakona


Članovi Centralne izborne komisije, novembar 2020.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) usvojila je u srijedu, 15. septembra, Inicijativu za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koja će biti upućena Parlamentarnoj skupštini BiH.

Predložene izmjene rezultat su višemjesečnog rada CIK i odnose se, između ostalog, na razgraničenje izbornih jedinica, način formiranja biračkih odbora, zloupotrebu javnih resursa zarad kampanje, obuku izbornih službenika, učešće žena na izborima i pravovremeno objavljivanje odluka CIK i sudova o prigovorima vezanim za izbore.

Ako se usvoje, izmjene će ojačati integritet izbornog procesa, a amandmani se bave tehničkim pitanjima, razjašnjavajući prethodne nejasnoće i usklađujući određene odredbe sa Ustavom BiH i drugim zakonima, navodi se u saopštenju CIK.

Ostali prijedlozi odnose se na odgađanje izbora u slučaju vanrednih okolnosti, registraciju birača, imenovanje kandidata, medijske propise, dogovore o prijevremenom (ranom) glasanju i izborne prekršaje.

Na sjednici 8. juna CIK je usvojila Nacrt inicijative za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH te ga uputila Venecijanskoj komisiji i GRECO (Grupi država protiv korupcije pri Vijeću Evrope) i Organizaciji sa saradnju i sigurnost u Evropi (OSCE) sa molbom za dostavljanje mišljenja.

Prema mišljenju Ureda OSCE za demokratske institucije i ljudska prava (OSCE/ODIHR), predložene izmjene i dopune Izbornog zakona koje je pripremila Komisija “široke su i pokazuju značajan napredak u preispitivanju nekih preporuka koje su formulisale prethodne izborne posmatračke misije ODIHR-a,” navodi se u saopštenju.

Vijeće Evrope komisiji je dostavilo odgovor da Venecijanska komisija i GRECO ne mogu dati svoje mišljenje u ovoj fazi pripreme zakona.

Nakon dostavljenih mišljenja, prijedloga, sugestija i primjedbi CIK BiH je, na osnovu svega navedenog, sačinila konačnu verziju i usvojila konačan tekst Inicijative za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Vlasti u BiH do kraja godine trebale bi završiti sa izmjenama Izbornog zakona BiH, te ga uskladiti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH, kako bi se mogli održati opšti izbori naredne godine u skladu sa međunarodnim standardima.

Evropski sud za ljudska prava donio je 2009. godine presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici "Ostalih" ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

BiH su naložene izmjene Ustava BiH. Prema postojećim, na te funkcije mogu se kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ustav je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992. godine.

Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina.

U četiri odvojene i naknadne presude Sud u Strazburu je ocijenio i da je Ustav BiH diskriminatoran, praktično, prema svim građanima i građankama BiH, kojim se garantiraju sva prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, te iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

XS
SM
MD
LG