Turska je otvorila drevnu crkvu Hora, jednu od najslavnijih bizantskih građevina u Istanbulu, za muslimanske vjernike nakon što je korištena kao muzej više od 70 godina, što je čini drugom takvom velikom prenamjenom pod predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom.
Erdoan, čelnik stranke s islamističkim korijenima, pretvorio je svjetski poznatu Aja Sofiju u Istanbulu iz muzeja u džamiju 2020. godine na ceremoniji kojoj su nazočili deseci hiljada ljudi, piše Reuters.
Taj su potez kritizirali crkveni čelnici i neke zapadne zemlje, rekavši da bi ponovno pretvaranje Aja Sofije riskiralo produbljivanje vjerskih rascjepa.
Od muzeja do džamije: Unutar Aje Sofije
Erdoan je rekao da je to miješanje u suverena prava i da je odlučan zaštititi prava muslimana.
Izvorna crkva Hora ili Karije datira iz 4. stoljeća, a Osmanlije su je pretvorili u džamiju. Postala je muzej 1945., a Erdoan je 2020. potpisao naredbu kojom se ponovno pretvara u džamiju. Ponovno je otvorena nakon rekonstrukcije.
Vanjske dvorane sačuvane su kao muzej, a posjetitelji su mogli nesmetano razgledati cijenjene mozaike koji su posuti po stropu. Zavjese su skrivale mozaike u molitvenom dijelu zgrade, u skladu s muslimanskom tradicijom.
Viđeni su ljudi kako podižu pokrivače kako bi pogledali mozaike Isusa i Marije s djetetom Isusom.
Ferdy Simon, britanski turist, rekao je da bi više volio da zgrada ostane kao muzej kako bi ljudi mogli vidjeti mozaike i freske tamo.
"Čini se da je to politički gambit", rekao je Simon.
"Malo je šteta kada vidite pobožne žene koje su došle ovamo moliti, a rečeno im je da ne mogu ući u glavni dio", dodao je, govoreći o činjenici da je glavni molitveni dio rezerviran za muškarce, kao i u svim džamijama.
Ugur Gokgoz, Turčin koji se došao moliti, rekao je da je pravo turskog naroda koristiti Horu kao džamiju, dodajući da su artefakti unutar muzeja sačuvani.
"Bio je mali dio rezerviran za molitvu. Na kraju nisu sve srušili i pretvorili u džamiju", rekao je.
Crkva je prvi put izgrađena na tom mjestu u 4. stoljeću, ali većina postojeće zgrade datira iz crkve iz 11. stoljeća koja je djelomično obnovljena 200 godina kasnije nakon potresa.
Crkva Svetog Spasitelja u Hori, izgrađena u blizini drevnih gradskih zidina tadašnjeg Konstantinopola, sadrži mozaike i freske iz 14. stoljeća koji prikazuju scene iz biblijskih priča.
Prekriveni su nakon što su Osmanlije osvojile grad 1453., ali su ponovno otkriveni kada ju je - poput Aja Sofije - turska sekularna republika 1945. pretvorila u muzej.
Burcin Altinsaj Ozguner, turski čelnik Međunarodnog vijeća za spomenike i mjesta, rekao je da su artefakti iz Hore jedinstveni i da je najbolji način da budu dostupni istraživačima održavanje zgrade kao muzeja.
"Naravno, iza toga stoje politički dobici", rekla je, dodajući da nema očite potrebe za džamijom u slučaju Aja Sofije i Hore, s džamijama odmah do njih.
