Dostupni linkovi

Bojazan od “rasprodaje teritorije”


Sveti Stefan

Pojedina rješenja budućeg crnogorskog zakona o svojinsko-pravnim odnosima i državnoj imovini već duže je predmet ozbiljnih sporenja, zbog bojazni da, suviše liberalnim odnosom prema ovoj materiji, može doći do, “rasprodaje teritorije”.

Strani državljani u Crnoj Gori će moći da stiču pravo svojine nad nepokretnostima, ali uz izvjesna ograničenja. To je za sada, u vezi ove problematike, jedino izvjesno. Zakon o svojinsko pravnim odnosima koji, između ostalog, reguliše i ovu oblast prema Ustavu morao bi biti usvojen dvotrećinskom parlamentarnom većinom, ali s obzirom na značajna sporenja u političkoj i stručnoj javnosti, vjerovatno će se još neko vrijeme čekati na konačno rješnje. Funkcioner opozicione Narodne stranke, Dragan Šoć, smatra da bi pravo stranaca na sticanje svojine trebalo izdvojiti iz ove materije i regulisati ga posebnim zakonom:

"Tim prije što je u Ustavu rečeno da se o tome odlučuje dvotrećinskom većinom, što podrazumijeva da je vrlo teško doći do konsenzusa. Ne bi dobro bilo da se čitav paket svojinsko pravnih odnosa blokira zbog jednog segmenta koji se tiče stranaca, tako da je moja, i sugestija Narodne stranke, da se ta materija prvo izdvoji iz ovog zakona, da bi se on mogao usvojiti bez neke velike debate, jer on u osnovi sadrži uglavnom standardna rješenja."

Darko Konjević, izvršni direktor Montenegrobiznis alijanse, kaže da Zakon o svojinsko pravnim odnosima treba usvojiti zajedno sa ograničenjem na pravo stranaca da stiču svojinu. Posebnim zakonom, ili uredbom se naknadno može ograničiti kada i u kom obliku stranci ne mogu biti vlasnici određenih nekretnina, zaključio je Konjević:

"Dosta investicija čeka da se usvoji ovaj zakon, jer ne možete na neki način da imate pravnu sigurnost ukoliko ne postoji sigurnost da vi imate vlasništvo nad nečim ."

Strani građani i kompanije će moći u Crnoj Gori da upisuju, odnosno stiču pravo imovine nad nekretninama kao i domaća lica. Ovo rješenje predviđa Nacrt Zakona o svojinsko pravnom odnosima koji je, pošto ga je Vlada usvojila kao prijedlog, vraćen u formu nacrta zbog protivljenja manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije o potpunoj liberalizacji prodaje zemljišta strancima. Tada se ocjenjivalo da će usvojeno rješenje značajno popraviti konkurentski položaj Crne Gore i stvoriti uslove za dinamičan nastavak priliva direktnih stranih investicija, te da se radi o modernom rješenju koje imaju sve zemlje sa dinamičnim ekonomskim rastom. Ipak, u javnosti su se stvorila strahovanja da će suviše liberalan odnos prema ovom pitanju značiti rasprodaju crnogorske teritorije. Sa tim se ne slaže funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista, Zarija Franović:

"Više puta smo mogli čuti da smo rasprodali Crnu Goru, ili da se Crna Gora rasprodaje, sa čim se ja ne bih složio, jer konkretno 1,393 procenata zemljišta je prodato od ukupne površine 19.209 hektara. Ako slušate medije i neke izjave, ispada da rasprodajemo čitavu Crnu Goru, što je jasno, ukoliko pročitate te statističke podatke."

Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici, Blagota Mitrić, smatra da je Zakon o svojinsko pravnim odnosima veoma kvalitetan dokument, ali u vezi svojinskih prava stranaca, kaže, da mu nije poznat slučaj države na svijetu, a naročito u Evropskoj uniji koja tretira prava stranaca nad pokretnom i nepokretnom imovinom kao opšte pravo, kako trenutno stoji u nacrtu:

"Najmanje ono što Crna Gora treba da uradi je da pitanje svojine nad pokretnim i nepokretnim stvarima sa strane stranca stavaljamo u srednju grupu u relativno rezervisana prava đe stranac može uživati pravo svojine nad nepokretnim stvarima u smislu ako postoji reciprocitet, jer reciprocitet ima more modaliteta koji daju povoljnosti našim državljanima u odnosu na državu stranca, a da je to jedna međunarodno pravni institut koji vjekovima živi i mi ga prosto rušimo po najvažnijem pravnom pitanju. I još dva uslova ako stranac ima domicilno, ozbiljno preduzeće, to takođe može da uživa, ili ako ima odobrenje nadležnih organa. Država Crna Gora može u svakom slučaju, čak i ako nema reciprocitet, ako ima interes da pojedincima da odobrenje da ipak bude vlasnik nad nepokretnostima."

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG