Dostupni linkovi

Novinari u nedjelju 3. maja obilježavaju Dan slobode štampe povodom kojeg je Freedom Hause objavio izvještaje o slobodi medija u svijetu. Crna Gora se prema tom izvještaju nalazi među državama u kojima su medijii djelimično slobodni i dijeli 78 mjesto sa Istočnim Timorom i Bocvanom. Koji su ključni problemi koji utiču na slobodu medija u Crnoj Gori.

Na slobodu medija u Crnoj Gori utiče više faktora, među kojima su najvažniji da je teško doći do pouzdane i pravovremene informacije bez obzira što postoji Zakon o slobodnom pristupu informacijama veliki broj tužbi protiv medija i novinara, nemogućnost pojedinih medija da se bore za tržište jer im državni organi uskraćuju pravo na frekvencije i neregulisane oblasti radio difuzije. Od počekta rada Televizija "Vijesti" se suočava sa opstrukcijom dodjeli frekvencija za Podgoricu i druge gradove čime ovaj medij trpi veliku materijalnu štetu upravo zato što ne može da ravnopravno učestvuje na medijskom tržištu. Prema riječima glavnog i odgovornog uradnika Televizije "Vijesti" Slavoljuba Šćekića motiv ovakve diskriminacije prema tom mediju je uređivačka politika:

"Kada je riječ o nama onda je potpuno jasna tendencija da se što duže "Vijestima" ne dozvoli da ih vidi što veći broj građana, prije svega u Podgorici i to iz dva razloga, jedan je, pretpostavljam, uređivačka politika koja njeguje odgovorno i profesionalno novinarstvo što podrazumijeva da su i informacije onakve kakve jesu i da nema uljepšavanja i da nema stalnog navodnog napredovanja na evropskom putu i da nema priče o najljepšoj zemlji na svijetu kada mi imamo ozbiljnih i objektivnih problema sa kojma moramo da se suočavamo i da im moramo gledati u oči, a drugi je da se upravo zbog te i takve uređivačke politike koja je prepoznata i kroz nezavisni dnevnik "Vijesti", da se nanese što veća materijalna šteta osnivačima među kojima su ustvari većina ljudi iz medija, iz nezavisnog dnevnika "Vijesti", urednici i novinari".

Očigledno je, da je za neke cilj i da je nekome važno učiniti to čak i po cijenu ogromne društvene štete samo da informacija ne dopre tamo gdje bi trebalo da dopre, a to je do običnih građana o čijim se životima i radi.
"Materijalna šteta se ovakvim ponašanjem države se ne čini samo Televiziji "Vijesti" već je nedodijeljivanje frekvencija upereno i protiv društvenog interesa", kaže Šćekić:

"Frekvencije koje se ne dijele da slučajno "Vijesti" ne bi došle u priliku, ne naplaćuje se renta na njih i ta se društvena šteta mjeri već stotinama hiljada eura. Očigledno je, da je za neke cilj i da je nekome važno učiniti to čak i po cijenu ogromne društvene štete samo da informacija ne dopre tamo gdje bi trebalo da dopre, a to je do običnih građana o čijim se životima i radi".


Ni u državnim i ostalim institucijama nijesu navikli da dijele informacije i pored zakona koji na to obavezuje. Najveći dio medija je pod cenzurom ili autocenzurom koju diktiraju veliki oglašivači i njihovi društveno politički interesi, kaže Zoran Radulović, novinar nedjeljnika "Monitor":

Mnogi mediji u Crnoj Gori su se suočili sa problemom da ih oglašivači napuštaju zbog toga što njihova uređivačka politika nije na istom fonu kao i vlasnika tih firmi ili državnih predstavnika u tim firmama.
"Mnogi mediji u Crnoj Gori su se suočili sa problemom da ih oglašivači napuštaju zbog toga što njihova uređivačka politika nije na istom fonu kao i vlasnika tih firmi ili državnih predstavnika u tim firmama. Ako ste kritikovali ljude iz vlasti oni će vršiti jedan tihi pritisak i na vas i na vaš medij, najjednostavnije bi ga bilo opisati kao ekonomski. Ako ste čačkali ove takozvane tranzicione crnogorske biznismene onda možete da završite na sudu, a gotovo je po pravilu da presuda ne zavisi od činjenica već od uticaja establišmenta čovjeka koji vas tuži".

Osim problema sa tužbama prema medijima i nedostatka zaštite prava novinara Ranko Vujović, koordinator Udruženja nezavisnih elektronskih medija, naglašava i problem zakonske regulative vezane za elektronske medije:

"Usvojeni Zakon o elektronskim komunikacijama je prilično ugrozio radio difuziju u Crnoj Gori. Potrebno je da se uradi novi Zakon o elektronskim medijima, međutim, postoji dosta problema oko rada na toj novoj regulativi koja se odnosi na radio difuziju i to je trenutno najveće iskušenje kada je zakonodavna oblast u pitanju. Od toga će puno zavisiti i rad elektronskih medija i njihovo normalno funkcionisanje, kao i rad nezavisnog regulatora za ovu oblast".
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG