U crnogorskom parlamentu započela je rasprava o budžetu za narednu godinu 2010, a istovremeno se raspravlja i o mogućnostima da Crna Gora izađe iz ekonomske krize.
Dok u vladajućoj koaliciji smatraju da je crnogorska ekonomija pokazala vitalnost, u opoziciji tvrde da se ekonomija nalazi pred kolapsom.
Budžet za 2010. godinu koji iznosi 1,4 milijardi eura manji je za sto miliona eura od prošlogodišnjeg. Budžeti skoro svih potrošačkih jedinica su smanjeni između 10 i 20 odsto u odnosu na budžet od prošle godine. Država će za tekuću potrošnju i investicije u 2010. godini izdvojiti oko 40 odsto bruto društvenog proizvoda. Budžetski deficit će iznositi 135 miliona eura što će država finansirati zaduživanjem kod međunarodnih finansijskih institucija. Potpredsjednik Vlade Igor Lukšić je ocijenio da je budžet planiran odgovorno i baziran je na prognozama da se u narednom periodu očekuje blagi oporavak ekonomije i makroekonomskih indikatora:
Igor Lukšić: Ovo ne isključuje mogućnost dodatnih globalnih šokova koji mogu dovesti do ponovnog pada cjelokupne svjetske ekonomije
"To će u velikoj mjeri zavisiti od stabilizacije bankarskog sistema, nastavka pozitivnog trenda priliva stranih direktnih investicija, oporavka vodećih indikatora crnogorske ekonomije kakve su plate i promet, promet u maloprodaji, industrijska proizvodnja. Ovo ne isključuje mogućnost dodatnih globalnih šokova koji mogu dovesti do ponovnog pada cjelokupne svjetske ekonomije, pa i budžeta za 2010. godinu planiran je optimistički i pesimistički scenario za slučaj novih ekonomskih poremećaja," kaže Lukšić.
Prema riječima potpredsjednika Vlade zakon o budžetu za 2010. godinu je pripremljen konzervativno sa željom da se očuva stabilnost javnih finansija na nivou evropskih kriterijuma, poveća produktivnost ekonomije, da dodatan impuls razvoju malog i srednjeg biznisa i relaciji najvažnijih infrastrukturnih projekata. Opozicione stranke su kritikovale predlog budžeta i ocijenili ga nerealnim. Tako je Branko Radulović iz Pokreta za promjene pozvao potpredsjednika Vlade da podnese ostavku jer ni prethodnih godina Vlada nije ispunila obećanja data građanima:
"Da ovome budžetu na prvoj strani bude vaša neopoziva ostavka. To svako radi u Evropi kada ne ispuni ono što znači budžetske projekcije, kada ne ispuni ono što znači predizborna obećanja da podnese ostavku, to je vaš čin. Ovakva projekcija je, gospodine Lukšiću, nešto što je krajnje ne utemeljeno".
NAĐITE MI VAŠEG PUTINA
Opozicione stranke su izrazile sumnju povodom Lukšićeve ocjene da će naredne godine doći do oporavka crnogorske ekonomije. Jedna od opozicionih teza je da u Crnoj Gori nema proizvodnje, već da su jedino profitirali oni koji su se bavili nelegalnim poslovima. Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije predlaže da upravo te strukture pomognu crnogorsku ekonomiju:
"U realnom životu nema utemeljenja da možemo da očekujemo bilo kakav porast ili oporavak ekonomije u ovoj godini. Oni koji su od tranzita cigareta uzeli mnogo više nego što je uzala država Crna Gora, a mislim da bi to svaka analiza pokazala da se radi o oko 80 posto dobiti od šverca, da bi bio red da pomognu državu koja je njima pomogla da se obogate i da vrate dio sredstava u Crnu Goru, da se prevaziđe teška kriza koja će da nas pogađa na samo sljedeće nego i vjerovatno par godina".
Nebojša Medojević: Ne treba da uzimamo od zarada medicinskih sestara, profesora, nastavnika, dobrih, poštenih radnika, univerzitetskih profesora, nego od lopova, tajkuna i mafijaša, da im zaplijenimo imovinu, da im uzmemo pare koje su uzeli na privatne račune, milijarde su u pitanju i dajte da uložimo i u budžet u razvoj i u socijalu i da jednom završimo tu priču. Foto: Savo Prelević
Opozicija smatra da je potrebno oporezovati bogate i smanjiti pritisak na građane koji primaju prosječne lične dohotke. Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene:
"Para ima. Ne treba da uzimamo od zarada medicinskih sestara, profesora, nastavnika, dobrih, poštenih radnika, univerzitetskih profesora, nego od lopova, tajkuna i mafijaša, da im zaplijenimo imovinu, da im uzmemo pare koje su uzeli na privatne račune, milijarde su u pitanju i dajte da uložimo i u budžet u razvoj i u socijalu i da jednom završimo tu priču. Je li Putin to uradio u Rusiji? Izvolite, nađite mi vašeg Putina".
Tokom diskusije o budžetu raspravljalo se i o mogućnosti da se Crna Gora zaduži kod Međunarodnog Monetarsnog Fonda. Potpredsjednik Vlade Lukšić za sada nije siguran da li će to biti dobar potez za Crnu Goru zbog uslova koje postavlja MMF:
"Da li biste vi isto tako to podržali da MMF traži povećanje svih vrsta poreza, tipa PDV-a i dalje smanjenje, preispitivanje politike plata, socijalnih davanja, penzija i slično. Vjerujem da ne biste".
Dok u vladajućoj koaliciji smatraju da je crnogorska ekonomija pokazala vitalnost, u opoziciji tvrde da se ekonomija nalazi pred kolapsom.
Budžet za 2010. godinu koji iznosi 1,4 milijardi eura manji je za sto miliona eura od prošlogodišnjeg. Budžeti skoro svih potrošačkih jedinica su smanjeni između 10 i 20 odsto u odnosu na budžet od prošle godine. Država će za tekuću potrošnju i investicije u 2010. godini izdvojiti oko 40 odsto bruto društvenog proizvoda. Budžetski deficit će iznositi 135 miliona eura što će država finansirati zaduživanjem kod međunarodnih finansijskih institucija. Potpredsjednik Vlade Igor Lukšić je ocijenio da je budžet planiran odgovorno i baziran je na prognozama da se u narednom periodu očekuje blagi oporavak ekonomije i makroekonomskih indikatora:
"To će u velikoj mjeri zavisiti od stabilizacije bankarskog sistema, nastavka pozitivnog trenda priliva stranih direktnih investicija, oporavka vodećih indikatora crnogorske ekonomije kakve su plate i promet, promet u maloprodaji, industrijska proizvodnja. Ovo ne isključuje mogućnost dodatnih globalnih šokova koji mogu dovesti do ponovnog pada cjelokupne svjetske ekonomije, pa i budžeta za 2010. godinu planiran je optimistički i pesimistički scenario za slučaj novih ekonomskih poremećaja," kaže Lukšić.
Prema riječima potpredsjednika Vlade zakon o budžetu za 2010. godinu je pripremljen konzervativno sa željom da se očuva stabilnost javnih finansija na nivou evropskih kriterijuma, poveća produktivnost ekonomije, da dodatan impuls razvoju malog i srednjeg biznisa i relaciji najvažnijih infrastrukturnih projekata. Opozicione stranke su kritikovale predlog budžeta i ocijenili ga nerealnim. Tako je Branko Radulović iz Pokreta za promjene pozvao potpredsjednika Vlade da podnese ostavku jer ni prethodnih godina Vlada nije ispunila obećanja data građanima:
"Da ovome budžetu na prvoj strani bude vaša neopoziva ostavka. To svako radi u Evropi kada ne ispuni ono što znači budžetske projekcije, kada ne ispuni ono što znači predizborna obećanja da podnese ostavku, to je vaš čin. Ovakva projekcija je, gospodine Lukšiću, nešto što je krajnje ne utemeljeno".
NAĐITE MI VAŠEG PUTINA
Opozicione stranke su izrazile sumnju povodom Lukšićeve ocjene da će naredne godine doći do oporavka crnogorske ekonomije. Jedna od opozicionih teza je da u Crnoj Gori nema proizvodnje, već da su jedino profitirali oni koji su se bavili nelegalnim poslovima. Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije predlaže da upravo te strukture pomognu crnogorsku ekonomiju:
"U realnom životu nema utemeljenja da možemo da očekujemo bilo kakav porast ili oporavak ekonomije u ovoj godini. Oni koji su od tranzita cigareta uzeli mnogo više nego što je uzala država Crna Gora, a mislim da bi to svaka analiza pokazala da se radi o oko 80 posto dobiti od šverca, da bi bio red da pomognu državu koja je njima pomogla da se obogate i da vrate dio sredstava u Crnu Goru, da se prevaziđe teška kriza koja će da nas pogađa na samo sljedeće nego i vjerovatno par godina".
Opozicija smatra da je potrebno oporezovati bogate i smanjiti pritisak na građane koji primaju prosječne lične dohotke. Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene:
"Para ima. Ne treba da uzimamo od zarada medicinskih sestara, profesora, nastavnika, dobrih, poštenih radnika, univerzitetskih profesora, nego od lopova, tajkuna i mafijaša, da im zaplijenimo imovinu, da im uzmemo pare koje su uzeli na privatne račune, milijarde su u pitanju i dajte da uložimo i u budžet u razvoj i u socijalu i da jednom završimo tu priču. Je li Putin to uradio u Rusiji? Izvolite, nađite mi vašeg Putina".
Tokom diskusije o budžetu raspravljalo se i o mogućnosti da se Crna Gora zaduži kod Međunarodnog Monetarsnog Fonda. Potpredsjednik Vlade Lukšić za sada nije siguran da li će to biti dobar potez za Crnu Goru zbog uslova koje postavlja MMF:
"Da li biste vi isto tako to podržali da MMF traži povećanje svih vrsta poreza, tipa PDV-a i dalje smanjenje, preispitivanje politike plata, socijalnih davanja, penzija i slično. Vjerujem da ne biste".
