Dostupni linkovi

Četnički komandanti na zidovima bošnjačkih kuća u Beranama


Poruka sa grafita na fotografiji je izostavljena radi uvredljivosti

Crnogorsko državno tužilaštvo je dalo nalog Upravi policije da prikupi sva potrebna obavještenja i dokaze o ispisivanju uvredljivih grafita nacionalističke sadržine u beranskim naseljima Talum, Hareme i Oblasko, a nakon čega će se tužilaštvo izjasniti o tom događaju.

Na zidovima kuća su u nedjelju (9.avgusta) ispisani grafiti sa likovima četničkih vođa iz Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića i Pavla Đurišića sa uvredljivim porukama prema bošnjačkom stanovništvu.

Sve političke stranke i organizacije, bez obzira na ideološko uporište, ogradile su se od napisa koji su osvanuli na kućama Bošnjaka i za to nedjelo optužili svoje političke protivnike.

Upravi policije Crne Gore smo uputili pitanje dokle je stigla istraga u vezi grafita mržnje u Beranama, ali odgovor nismo dobili.

Komentarišući atmosferu u Beranama, a posebno u naseljima gdje su ispisani grafiti, novinar iz tog grada Tufik Softić kaže za Radio Slobodna Evropa, policija treba da pronađe počinioce i da ih procesuira, te smatra da su uvredljive poruke u funkciji predizborne kampanje koja se održava u Crnoj Gori.

Mislim da je takva ikonografija anahrona, da su to prepoznatljivi rukopisi iz devedesetih godina iz vremena ratova na prostoru bivše Jugoslavije i to prosto kod naroda više ne prolazi -
Tufik Softić

"Sve što se desilo je u funkciji predizborne kampanje. Ovaj incident nije izazvao neko posebno uznemirenje građana u tim naseljima. Mislim da je takva ikonografija anahrona, da su to prepoznatljivi rukopisi iz devedesetih godina iz vremena ratova na prostoru bivše Jugoslavije i to prosto kod naroda više ne prolazi", kaže Softić, ocjenjujući da policija i tužilaštvo treba da odrade svoj posao koji ne bi trebalo da bude težak.

"Ti grafiti se nisu pojavili samo na jednoj fasadi, nego na više mjesta, a grad i naselja su pokrivena kamerama", navodi Softić.

Kome odgovaraju ovakvi incidenti?

Crnogorski istoričar profesor Šerbo Rastoder kaže da je svjestan da su događaji u Beranama kombinacija političke psihologije i istorijskog atavizama usmjeren prije svega ka zastrašivanju manjinskih zajednica s ciljem se okrenu prema onome ko je navodno njihov zaštitnik.

"Njihov zaštitnik zvanično je onaj koji se predstavlja kao takav a to je vlast. Dakle, ako je vlast njihov zaštitnik, što ja ne sporim, ali dovodim u pitanje da li se tu radi o nekoj manipulaciji uoči izbora onda bi ta vlast trebala čim je vidjela te grafite već isto jutro da organizuje skidanje tih grafita. I naravno, bilo bi idealno za Crnu Goru da i se u tome priključe i ostali opozicioni aktivisti ili predstavnici vladajuće koalicije koji misle, i koji bi time pokazali da tako nešto nije prihvatljivo u političkoj kulturi Crne Gore", kaže profesor Rastoder.

On smatra kako je zastrašivanje manjina pojava koja je postala navika, te očekuje da uvredljive napise prekreče oni politički subjekti kojima to najviše smeta.

"Suština po meni nije u tome ko je to pisao, koliko je suština u tome ko će prvi početi to da briše. Svako ko tvrdi da mu tako nešto smeta i da on nije autor tog, a on bi trebalo prvi da uzme četku i kreč i da to pokuša popraviti. Sve ostalo dok tako nešto ne bude vidljivo je domen spekulacija i domen različitih predizbornih igara u kojima taj sistem plašenja manjina nije nov", komentariše Rastoder.

Siguran je da ovakvi incidenti najmanje odgovaraju onima koji su za koncept građanske Crne Gore.

Incidenti ne odgovaraju nikome ko je za koncept građanske, evropske , multietničke i multinacionalne Crne Gore. I svako ko se prepozna u tom nekom segmentu treba da reaguje ne samo deklarativno nego i suštinski -
Šerbo Rastoder

"Incidenti ne odgovaraju nikome ko je za koncept građanske, evropske , multietničke i multinacionalne Crne Gore. I svako ko se prepozna u tom nekom segmentu treba da reaguje ne samo deklarativno nego i suštinski. I prosto je neshvatljivo da u državi u kojoj sad imate toliko kamera po gradovima nikada se ne otkrije nijedan pisac tih slogana, ili kako se to već zove. Jer mislim da bi ozbiljna vlast kojoj je stalo da otkrije ko stoji iza toga vrlo lako mogla da dođe do onoga ko je radio na tome", komentariše Rastoder.

Na pitanje da li će ove pojave homogenizovati i u kom pravcu manjinske narode, Rastoder pretpostavlja da će reakcija biti refleksna.

"Po prirodi opstanka manjine će reagovati refleksom koji im je najbliži. A to je da će se prikloniti onome u kome vide najveću zaštitu. Ako je to vlast onda je to uspjeh vlasti, ako je to opozicija onda je to uspjeh opozicije. Ja prosto mislim da opozicija u svih ovih trideset godina bar jedan značaj njen dio nije ništa uradila da bi manjinskim zajednicama u Crnoj Gori pokazala da su bezbjedne i kao takve prihvatljive i za njihove političke opcije", zaključuje Rastoder.

Unošenje nacionalnih podjela

Podsjetimo, predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić iz Socijalističke narodne partije je osuđujući ispisivanje grafita saopštio da, "otvoreno sumnja da ovakvi postupci dolaze od krugova bliskih vlasti na državnom nivou, kako bi po već oprobanom scenariju iz '90-ih godina pokušali da u Berane unesu međunacionalne podjele i naruše međuvjerski sklad na način na koji to rade svih ovih godina".

Dan prije nego što su grafiti mržnje osvanuli, u drugom beranskom naselju Gornje Zaostro održan je skup pristalica četničke ideologije koji su slavili nacističkog kolaboracionistu Pavla Đurišića. Organizatori i učesnici ovog skupa su privedeni u prostorije policije radi davanja izjava.

Upravo taj događaj je Demokratska partija socijalista povezala sa ispisivanjem grafita u Berana konstatujući da "okupljanje sljedbenika Pavla Đurišića u Gornjem Zaostru, koje je predvodio potpredsjednik Skupštine opštine Berane, te ispisivanje četničkih parola u gradskim multinacionalnim sredinama: Haremima, Talumu i Obalskom naselju, pokazuju uporno istrajavanje četničkih grupacija da naruše multinacionalni i multivjerski karakter našeg grada".

U reakcijama Bošnjačke stranke se navodi da "četnička ikonografija i okupljanje četnika u Beranama, kao i zastrašujuće poruke koje se plasiraju ovih dana, ne smiju da prođu bez adekvatne reakcije nadležnih organa. Svima je poznato da četništvo simbolizuje šovinizam, mržnju i zločine, s toga, pozivamo nadležne da pronađu aktere najnovijih prijetnji i uvreda, sudski ih procesuiraju, jer fašističke poruke moraju biti sankcionisane u građanskoj i pravnoj državi".

Koalicija predvođena Demokratskom Crnom Gorom je saopštila da se, kao i u prethodnim izbornim kampanjama, ispisuju poruke kojima se pokušavaju otvoriti nacionalne podjele, posvađati sugrađani i komšije, sa ciljem da se na krilima svađa sanira katastrofalno urušavanje DPS-a", i pozvali su svakog građanina koji vidi bilo kakav grafit protiv bilo koje nacije ili vjere, da ga prezre i prekreči.

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori će se održati 30. avgusta.

XS
SM
MD
LG