Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Slab odziv na cetinjske izbore izraz nezadovoljstva građana


Prebrojavanje glasačkih listića Foto:Savo Prelević
Reklo bi se bez iznenađenja Demokratska partija socijalista pobijedila je na izborima na Cetinju i imaće 21 od 33 odbornika koliko ih ima u lokalnom parlamentu, pokazuju preliminarni rezultati. Izbore karakteriše i ubjedljivo slaba izlaznost, neuobičajena u Crnoj Gori.

Gotovo sve partije koje su učestvovale na cetinjskim izborima zadovoljne su postignutim rezultatom, a zadovoljne su i stranke koje su pozvale građane Cetinja da bojkotuju izbore. Prema posljednjim podacima, glasalo je između 45 odsto birača, a od 33 mandata u Skupštini Cetinja Demokratska partija socijalista je osvojila 21 mandat, Socijaldemokratska partija sedam, Socijalistička narodna partija tri, a Liberalna i Građanaka partija dva odbornička mjesta.

Odgovarajući na pitanje šta je uzrok neuobičajeno slabog odziva građana na izbore portparol Demokratske partije socijalista Rajko Kovačević kaže da je konstatacija slabog odziva relativna jer treba imati u vidu pocenat podrške koju je imala nekadašnja stranka na Cetinju koja je imala konstantnu podršku u ovom gradu:

Rajko Kovačević, Foto: Savo Prelević
"Možda je jedan od razloga koji je nekoga opredijelio da ne izađe na izbore bilo neispunjenje očekivanja u pogledu dinamičnijeg ekonomskog razvoja ove opštine i rješavanje pitanja nezaposlenosti, ali najveći broj Cetinjana zna da je ova vlast, imajući puno razumijevanja za takav ambijent koji je nastao slabijim funkcionisanjem nekada velikih preduzeća sa hiljadama zaposlenih, jedina činila sve da sve da se taj problem riješi ili bar ublaži."

Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović je zadovoljan izbornim rezultatom, a bolji rezultat nije postignut, kako kaže, zahvaljujući pozivu pojedinih opozicionih stranaka na bojkot tih izbora. Popović kaže da je mala izlaznost trend u regionu i da broj izašlih glasača ne znači ništa:

"Svi su znali, a pogotovo pojedini opozicioni lideri, da će partija režima na Cetinju imati svakako oko 5.000 glasova i da će njihovi birači izaći na izbora svi do jednoga, ali bitno je bilo spriječiti birače koalicije Liberalne partije i Građanske partije i SNP-a i tako zadovoljiti njihove liderske ljubomorne sujeta. Što se tiče male izlaznosti to je oko 44 posto ja mislim da će to biti i ubuduće sve više tako. Mnogo Cetinjana i Cetinjanki je na neki način bojkotovalo ove izbore, oni su bili zbunjeni svim tim pozivima, ali mislim da su nanijeli štetu samo samima sebi, nikome drugome."

DEMOKRATSKI DEKOR


Na cetinjske izbore se nije odazvalo oko 55 odsto birača i tom činjenicom su zadovoljni u Novoj srpskoj demokratiji, Narodnoj stranci i Pokretu za promjene koji su pozvali građane da ne izlaze na izbore jer je pobjednik unaprijed poznat, te da je rezultat unaprijed projektovan. Milutin Đukanović iz Nove srpske demokratije govori o faktorima koji su doprinijeli bojkotu:

Nebojša Medojević
"Jedan od bitnih faktora je i poziv opozicionih stranaka da se ne izađe na te izbore, a takođe na veliki broj građana Cetinja je uticalo i to što je vrlo teška ekonomska situacija u Crnoj Gori, a na Cetinju je to pogotovo izraženo. Građani svjesni te činjenice više ne žele da budu demokratski dekor Demokratskoj partiji socijalista. Ali sa 25 posto ukupnog biračkog tijela oni imaju preko 60 posto parlamenta i to dovoljno govori o legitimnosti tih izbora."

Većina građana Cetinja je bojkotom izbora pokazala odgovornost i protest prema političkom ambijentu kakav vlada u Crnoj Gori, smatra Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene:

"Bojim se da je ustvari Cetinje bilo mnogo odgovornije od lidera opozicionih partija koji su ovaj put, naročito kolege iz SNP-a, pristali da daju legitimitet jednom izbornom procesu koji nema veze sa politikom. Ta vrsta pritiska, presije na ljude, ucjenjivanje sa radnim mjestom ili obećavanje novog radnog mjesta ili rješavanje egzistencijalnih pitanja ne postoje više nigdje u Evropi, osim u Crnoj Gori i eventualni u Bjelorusiji. Tako da je sigurno da su Cetinjani poslušali iznad svega i pozive lidera Liberalnog saveza Slavka Perovića, pozive Pokreta za promjene i Nove srpske demokratije i mnogih uglednih pojedinaca, intelektualaca, hrabrih Cetinjana da ostanu doma i da na taj način zadržavaju svoje pravo da daju politički doprinos jednoj novoj i demokratskoj slobodnoj Crnoj Gori."


OSAM PROCENATA NEVAŽEĆIH LISTIĆA


Još jedno od obilježja juče održanih lokalnih izbora na Cetinju je pored slabe izlaznosti i značajan broj nevažećih listića od oko osam odsto. Ovaj fenomen se tumači nedostatkom prave političke ponude, ali i naročitom vidom otpora, navodnim pritiskom na građane.

Od ukupnog broja od 15.000 tokom izbora za cetinjski lokalni parlament glasalo je manje od polovine birača, čemu treba dodati i osam procenata od ukupnog broja izašlih koji su svoj listić učinili nevažećim. Centar za demokratsku tranziciju ovog puta nije pratio izbore za cetinjski lokalni parlament, ali direktor CDT-a Marko Čanović kao poznavalac izbornog procesa ovaj fenomen tumači željom građana da učestvuju u izbornom procesu, iako nijesu uočavali partiju koja se poklapa sa njihovim potrebama i interesima:
ČANOVIĆ: To je jedan vid izražavanja volje građana. Oni su jednostavno htjeli da učestvuju u izbornoj proceduri, ali nijesu imali za koga da glasaju, odnosno nijesu našli partiju koja ima politiku shodno sa njihovim interesima.


"To su različiti brojevi. Zavisno od zemlje do zemlje, zavisno od izbora do izbora, zavisno od važnosti samih izbora, tako da nema neke prakse, odnosno komparativnih analiza vezano za tu tematiku. U nekim zemljama na glasačnom listiću imamo za i protiv, odnosno glasanje za partije, odnosno protiv svakog. To je jedan vid izražavanja volje građana. Oni su jednostavno htjeli da učestvuju u izbornoj proceduri, ali nijesu imali za koga da glasaju, odnosno nijesu našli partiju koja ima politiku shodno sa njihovim interesima."

Nevažeći glasački listići Foto: Savo Prelević

Izborni listići se proglašavaju nevažećim ukoliko su upotrijebljeni, a nijesu popunjeni na zakonom propisan način. Međutim, kada se zna da je na biralište izašlo skoro 7.000 građana, a da je skoro deset posto nevažećih listića dolazi se do broja od preko 600. Malo je vjerovatno da 600 Cetinjana ne zna da popuni listić, a da nijesu u pitanju formalne nepravilnosti već namjera govori i činjenica da su mediji već zabilježili da su na listićima, između ostalog, građani crtali jednostavne crteže, a u stvaralačkom zanosu čak i spomenike.

Goran Đurović, član rukovodstva Demokratskog centra i realizator brojnih autorskih tekstova u kojima komentariše društvene pojave, kaže da se radi o dobro poznatoj pojavi, pritiscima koje građani trpe, ali im se na različite načine odupiru:

"To je nešto što je već poznato i ustaljeno u sistemima kao što je, na žalost naš, da kada imate jedno biračko tijelo koje mora da izađe na izbore da se tu javlja ponekad neki unutrašnji otpor kod tih ljudi kako oni to da iskažu kada već moraju da izađu na izbore zato što rade u nekoj državnoj službi ili je nešto obećano, a mora se izaći kao što je na Cetinju da bi se sama izlaznost povećala i da bi se pokazala neka lojalnost ne znam kome. Vjerovatno da mnogi od takvih ljudi kada se susretnu sami u tom prostoru za glasanje sa papirićem susretnu se sa svojom savješću i u tom trenutku, tada i nacrtaju kao što imamo slike da je neko nacrtao neke spomenike, da je neko nacrtao neke Čiča Gliše i neke raznorazne stvari onako duhoviti kao što Cetinjani i umiju."
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG