Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Privrednici traže balkansko tržište bez prepreka


Ilustrativna fotografija

Trista pedeset hiljada kompanija u šest zemalja Zapadnog Balkana izjasnilo se da želi veće tržište i bolju organizaciju pravila funkcionisanja privrede koja će im omogućiti da izvoze.

Međutim, još uvijek nema dovoljno političke volje da se propisi harmoniziraju, otklone tehničke blokade i omogući privrednicima da razvijajući svoje poslovanje razvijaju i ekonomije svojih zemalja, rečeno je između ostalog na regionalnoj konferenciji "Izazovi izvoza" održanoj danas u Sarajevu.

Troškovi tri puta veći nego u EU

Privrednici šest ekonomija Zapadnog Balkana, potpisnica CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini godinama apeluju na vlasti da omoguće harmonizaciju propisa i olakšaju poslovanje i bolju ekonomsku saradnju kako bi zajedničkim snagama nastupili na trećim tržištima i povećali izvoz.

Podsetimo, Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA) potpisan je 19. decembra 2006. godine u Bukureštu. A potpisale su ga Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Misija privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu, u ime Kosova. Ulaskom u članstvo EU Hrvatska se povukla iz CEFTA-e.

Tri puta više kamiona robe izlazi iz ovog područja ka Evropskoj uniji nego što je to bio slučaj pre četiri godine: Marko Čadež
Tri puta više kamiona robe izlazi iz ovog područja ka Evropskoj uniji nego što je to bio slučaj pre četiri godine: Marko Čadež

Međutim, privrednici se još uvijek suočavaju sa brojnim izazovima, ocjenjuje Marko Čadež, predsjednik Upravnog odbora Komorsko-investicionog foruma Zapadnog Balkana i predsjednik Privredne komore Srbije.

''Tri puta više kamiona robe izlazi iz ovog područja ka Evropskoj uniji nego što je to bio slučaj pre četiri godine sa istom infrastrukturom, sa istim komplikovanim procedurama, to je jednostavno neodrživo. Neodrživo je da naše kompanije plaćaju od tri do sedam puta više logističke troškove nego iste te kompanije iste veličine u EU. Nedopustivo je da nam je potrebno nekada od tri do 20 puta više sati za birokratiju i procedure za izvoz robe nego što je to potrebno kompanijama u EU'', rekao je Čadež.

Naveo je kako to olakšano poslovanje vide privrednici: ''Jedinstveno ekonomsko područje u kome kada roba krene i uđe na Horgoš (granični prelaz između Mađarske i Srbije) ona ide do Mostara do Drača bez bilo kakvog zaustavljanja. Kada npr. Sarajevo proizvodi neki krajnji proizvod, a delovi se proizvode u Skoplju, u Prizrenu, Kruševcu gdje god, vi taj proizvod možete recimo u roku od 24 sata da sastavite, da se on nigde ne zadrži, da to praktično bude automatizovani proces i da ga kao takvog izvezete opet bez carine u EU bez bilo kakvog zadržavanja.''

Politika koči saradnju

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmed Egrlić kaže da uprkos potrebama na koje ukazuju privrednici još uvijek nema dovoljno političke volje za formiranje jedinstvenog tržišta.

Egrlić ocjenjuje da saradnja u okviru CEFTA sporazuma daje rezultate, ali i da je bilo primjera gdje je politika 'kočila' ekonomsku saradnju, navodeći primjer Kosova koje je uvelo takse za robu iz BiH i Srbije. Od prošlogodišnjeg uvođenja kosovskih taksi od sto odsto, BiH je izgubila tržište od 150 miliona eura, Srbija i više, navodi Egrlić i dodaje ali da u okviru regionalne saradnje nema mehanizama koji bi riješili ovu situaciju.

''Postoje određene procedure šta se čini u tom slučaju, mislim da CEFTA nije mogla i nije imala kapacitet da to prevaziđe. Kosovo, nakon svih svjetskih pritisaka koji su dolazili, nije povuklo te takse. Nažalost, to je jedan loš primjer gdje su neke druge članice CEFTA-e zauzele tržište ove dvije zemlje i gdje nije pokazana do kraja ta solidarnost unutar CEFTA-e'', izjavio je Egrlić.

„Privrednici, ujedinite se“

Safet Gerxhaliju generalni sekretar Komorsko-investicionog foruma Zapadnog Balkana smatra da privrednici trebaju da se ujedine i da vrše stalni pritisak na vlasti u svojim zemljama da im omoguće lakše poslovanje jer će na taj način jačati i ekonomije tih zemalja.

Folk patriotizam i populizam jednostavno guše privredu: Safet Gerxhaliju
Folk patriotizam i populizam jednostavno guše privredu: Safet Gerxhaliju

''Nama treba jednostavno harmonizacija dokumentacije, a tu treba partnerstvo i dijalog sa politikom. Prema tome, neka odavde ide apel političarima da budu u funkciji ekonomske saradnje regije jer samo tako možemo da budemo dio EU, a ne uz folk patriotizam i populizam koji jednostavno guši privredu i regiju svaki dan sve više i više'', kazao je Gerxhaliju.

Iako su sve zemlje Zapadnog Balkana opredijeljene za evropsku perspektivu učesnici konferencije podsjećaju da EU neće uvoziti siromašne ekonomije, niti regiju u kojoj prvi susjedi nisu uspjeli ostvariti uspješnu ekonomsku saradnju.

Takođe ocjenjuju da se zajednički problemi poput odlaska kvalifikovane radne snage lakše rješavaju udruženim snagama.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG