Novi bugarski ministar odbrane Todor Tagarev nagovijestio je da će Vlada vjerovatno prekinuti oklijevanje prethodne privremene vlade da pruži vojnu pomoć Ukrajini.
Ministar je obećao skoru najavu novog paketa vojne pomoći, potez koji bi mogao povećati tenzije s bugarskim predsjednikom.
Bugarski zvaničnici javno su se prepirali oko pitanja vojne pomoći Kijevu, što je dijelom podstaknuto izborima i političkim zastojem koji je uskratio bilo kojoj strani prednost i povećao uticaj prokremljskog predsjednika Rumena Radeva.
U intervjuu za bugarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) 20. juna, Tagarev je rekao da zvaničnici sada "nastoje da donesu odluku što je prije moguće o obezbjeđivanju novog paketa pomoći". To je u skladu sa odobrenjem vojne pomoći Ukrajini koje je dao Parlament krajem prošle godine.
Zakonodavci su u decembru pozvali privremenog premijera Galaba Doneva i njegovu vladu da odgovore i na ukrajinske zahtjeve i na vlastite sigurnosne potrebe Bugarske.
"Radimo na implementaciji ove tačke odluke Narodne skupštine i vrlo brzo ćemo najaviti slanje slijedećeg paketa vojne pomoći Ukrajini", rekao je Tagarev za RSE.
"I nastavićemo analizirati potrebe Ukrajine i naše sposobnosti kako bismo vidjeli možemo li pomoći i u budućnosti", kazao je.
Bugarski izvori ove sedmice su za RSE rekli da bi isporuka municije i drugog oružja direktno Ukrajini mogla dobiti zeleno svjetlo već ove sedmice.
Bugarska, članica NATO-a i Evropske unije (EU) se pridružila zapadnim sankcijama Rusiji zbog njene 15-mjesečne invazije na Ukrajinu, ali je odugovlačila s transferom oružja i povjerljivim detaljima o svojoj jedinoj provedenoj isporuci oružja Kijevu. Rečeno je da je ona sadržala samo lako oružje i municiju.
Bugarska ima uspješnu industriju oružja i velike zalihe oružja iz sovjetskog doba poznatog ukrajinskim borcima.
Sjedinjene Države su ponudile da nadoknade Sofiji ili da zamijene neki od zastarjelih bugarskih vojnih hardvera modernijim sistemima u zamjenu za doprinose iz američkih zaliha Kijevu.
Jedan od prvih poteza Tagareva kao ministra ovog mjeseca bio je da zatraži analizu vrsta i količinu municije i opreme koju bi Bugarska mogla brzo dostaviti Ukrajini.
Činilo se da je bugarska javnost podijeljena po pitanjima oko Rusije i rata, a predsjednik Radev je bio lice institucionalnog i javnog otpora u isporuci veće vojne pomoći Kijevu.
Radev je u martu odbio da se pridruži obavezama desetak saveznika EU da isporuče milion artiljerijskih granata u toku godine. On i ključni članovi prelazne vlade u to vrijeme upozorili su da bi prebacivanje tenkova i mlaznjaka iz sovjetske ere ili sistema protivvazdušne odbrane S-300 ostavilo Bugarsku previše ranjivom.
Tagarev je njegov argument da će se bugarski porezi preliti u oružje koje se jednostavno predaje Ukrajini nazvao "elementom prokremljovske propagande na našoj teritoriji".
"Nikada se nije radilo o takvoj vrsti pomoći", rekao je ministar odbrane.
"Radi se", kazao je, "o oružju i municiji koji su već na zalihama, od kojih je mnogima već istekao rok trajanja ili su na kraju životnog vijeka koje ionako treba zamijeniti."
Rekao je da su Ukrajinci "spremni da uzmu" te predmete, pa čak i neke sisteme koji nisu u potpunosti funkcionalni.
"Za municiju, koju ako ne obezbijedimo sada, za nekoliko godina moramo je zbrinuti – odnosno ponovo platiti da je uništimo i osvježimo zalihe. Ovo je vrsta pomoći o kojoj govorimo", rekao je Tagarev.
"To ni na koji način", naglasio je, "ne utiče na interese bugarskih poreskih obveznika."
Bugarski istraživači i bivši član parlamentarnog odbora za odbranu kažu da bi, pored više vrsta municije koja je potrebna Ukrajini, Sofija mogla obezbijediti artiljeriju i sisteme protivvazdušne odbrane -- vjerovatno u vezi sa obećanjima NATO-a da će ojačati bezbednost Bugarske i pomoći u modernizaciji svoju vojsku od 36.000 vojnika.
Analitičari i drugi osporili su argument da bi isporuka municije i druge vojne opreme u Ukrajinu vjerovatno ugrozila Bugare.
"Bugarska može da obezbijedi projektile od 152 i 122 milimetra, oklopna vozila, haubice", rekao je za RSE Ivo Mirčev, poslanik vladajuće koalicije PP-DB koji je član parlamentarnog Odbora za odbranu.
Bugarske zalihe takve dalekometne municije su dovoljne, rekli su on i drugi izvori. Takođe bi mogao donirati druge sisteme artiljerije, rafalnu i protivvazdušnu odbranu, rekli su.
Tagarev je dio pro-EU vlade koja je odobrena 6. juna uz podršku dvije najveće političke grupacije u parlamentu: desnog centra GERB i Nastavi promjene/Demokratska Bugarska (PP-DB).
"Trenutni stav [Bugarske] je da veoma dobro razumijemo situaciju u kojoj se Ukrajina nalazi. Apsolutno smo svjesni ko je agresor u ratu koji trenutno traje punom snagom i ko je žrtva agresije", rekao je Tagarev.
"I shvatajući sve ovo -- potrebu da se očuva međunarodni pravni poredak, moralna razmatranja koja imamo i geostrateška razmatranja, da štiteći sebe, Ukrajina nas efikasno štiti -- razumijemo i dijelimo ovu potrebu da pomognemo Ukrajini sa sve što možemo...sve dok je Ukrajini potrebna ova pomoć", zaključio je bugarski ministar u intervjuu za RSE.
