Na predsjedničkim izborima u Bugarskoj i Moldaviji održanim u nedjelju pobijedili su proruski kandidati, u oba slučaj socijalisti. Novi predsjednik Bugarske, članice EU biće Rumen Radev, a Moldavije Igor Dodon.
Po svemu sudeći, spore reforme i korupcija u obje zemlje su dovele do opadanja entuzijazma za EU i jačanja proruskih sentimenata.
Bugarski premijer Bojko Borisov predao je ostavku parlamentu u ponedjeljak nakon što su zvanični rezulatati izbora pokazali da je kandidat Socijalista, proruski orjentisani bivši komandant vazdušnih snaga zemlje, bez prethodnog političkog iskustva, osvojio 59,4 posto podrške biračkog tijela u zemlji.
“Prihvatamo volju naroda i čestitamo onome ko je osvojio većinu glasova,“ rekao je odlazeći premijer Borisov čija je stranka osvajala većinu na svim izborima u Bugarskoj duže od deceniju.
Međutim, kandidatkinja Borisova i negove vladajuće stranke desnog centra GERB, Cecka Cačeva osvojila je 36,2 posto podrške biračkog tijela.
Istraživanja javnog mnjenja takođe su pokazivala da će Radev od 22. januara naredne godine preuzeti petogodišnji mandat šefa države.
Na polovini četvorogodišnjeg mandata, koaliciona vlada Bojka Borsova bila je uspjela da obnovi političku stabilnost u zemlji nakon mjeseci protesta protiv korupcije u Bugarskoj. Međutim, njihova popularnost je izblijedila zbog sporosti reformi koje nijesu uspjele da eliminišu siromaštvo i poboljšaju pravosudni sistem.
Bivši NATO pilot proruske orjentacije
Socijalisti su već u nedjelju saopštili, odmah nakon najave ostavke Borisova, da neće pokušati da formiraju vladu u ovom sastavu parlamenta.
Nakon konsultacija odlazeći predsjednik Rosen Plevnelije treba da imenuje madatara prelazne vlade. Novi, pak, predsjednik Radev raspustiće parlament po preuzimanju dužnosti krajem janura i zakazati nove parlamentarne izbore, najranije u martu 2017. godine.
Radev će se na dužnosti šefa države suočiti sa mogućim rastom dolaska migranata iz susjedne Turske i rastućim tenzijama između Rusije i Zapada.
Nov u politici, Radev je uspio da privuče mnoge Bugare koji su siti korumpiranih političara. Radev, bivši NATO pilot koji je sudirao u američkom Vazdušnom ratnom koledžu u Alabami, obećavao je u kampanji da će zadržati mjesto Bugarske u NATO-u, ali je takođe ponavljao da “biti proevropski ne znači biti antiruski“.
Pohvalio je namjere izabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa prema Rusiji.
“Tokom njegove izborne kampanje, izabrani američki predsjednik je kategorički tvrdio da će ići ka dubljem dijalogu sa Rusijom”, rekao je Radev nakon glasanja u nedjelju, dodajući da stoga ima snažne nade u mirno rješenje konflikata u Siriji i Ukrajini te "u smanjenje konfrontacija”.
U još jednoj bivšj članici sovjetskog bloka na predsjedničkim izborima u nedjelju je pobijedio pro-ruski kandidat.
Za razliku od EU članice Bugarske, Moldavija je tek težila članstvu ka EU i NATO-u, no sada bi taj put mogao biti zaustavljen, budući da je i u ovom zemlji većinu glasova 52,29 osvojio Igor Dodon, socijalista, bivši ministar ekonomije, iza kojeg je ostala pro-EU kandidatkinja Maia Sandu sa 47,71 posto podrške. Protiv Sandu su nakon prvog kruga izbora u kampanju intenzivno bili uključeni i predstavnici crkve a vođena je i anonimna kampanja defamacije širom zemlje.
Dodon planira raskidanje SSP sa EU
Nakon što je izbrojano 99,9 posto glasova Dodon je u ponedjeljak na press konferenciji u Kišinjevu rekao da “možemo reći da smo pobijedili”. Obećao je da će biti predsjednik svih Moldavaca, i onih koji žele da se pridruže EU i onih koji žele bliskije veze sa Moskvom.
Dodon je rekao da je Sandu predstavnica Partije akcije i solidranosti vodila “oštru ali dobru borbu“ te ju je pozvao da pomogne u “smirivanju društva.“
Izborna komisija Moldavije koja je potvrdila pobjedu Dodona saopštila je da je na izborima glasalo 53,3 posto glasača, u nedjelju 13. novembra.
Međutim, ogroman broj Moldavaca izvan zemlje ostao je uzludno da čeka u redovima ispred ambasada i konzulata u Londonu, Bukureštu, Bolonji, Moskvi i drugim gradovima, bez mogućnosti da glasaju jer nije bilo dovoljno glasačkih listića.
Sandu je zbog ovakvog propusta pozvala Izbornu komisiju Moldavije da podnese ostavku jer su izbori bili loše organizovani.
“Na stotine ljudi su bili onemogućeni da glasaju“, navela je Sandu dodajući:
"Stotine građana su prešli dug put po hladanoći i kiši i nijesu mogli glasati. Moldavske vlasti nijesu poštovale ustavna prava građana Moldavije … da im se omogući glasanje”.
Uprkos kontroverzi oko glasanja, razlika koju je obezbijedio Dodon bila je znatno veća nego što je broj Moldavaca koji su onemogućeni da glasaju u inostranstvu, iako se smatra da su ti glasovi dominantno bili namjijenjeni Maii Sandu.
Ovo je bilo prvi put da se u Moldaviji od nezavisnosti, predsjednik bira direktnim putem, do sada ga je birao parlament.
Novoizabrani predsjednik Moldavije želi da vrati zemlju sa puta ka EU i prekine istorijski sporazum o stabilizaciji i asocijaciji koji je zemlja 2014. potpisala sa EU, i pored žestokog protivljenja Rusije.
Reagujući na izborni rezultat u Moldaviji, belgijski ministar vanjski poslova Didier Reynerds, je u ponedjeljek dolazeći na sastanak Savjeta ministara vanjskih poslova u Briselu poručio:
"Vidjeli smo rezulatat predsjedničkih izvora u Moldaviji. Sada ćeno vidjeti kako je moguće sarađivati sa novim predsjednikom, koji bi zemlju mogao okrenuti više Rusiji nego EU".
Igor Dodon je poznat po tome što je nakon aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine izjavio da je to ruska teritorija.
Moskva se plaši evropskog puta Moldavije, a u kratkotrajnom ratu koji je odnio nekoliko stotina života i vodio ka otcjepljenju moldavskog regiona Transdnjestrija, uglavnom ruskog govornog područja, stacionirano je snažno rusko vojno prisustvo. Oko 9.000 ljudi iz tog regiona glasalo je prema riječima Sandu na izborima u nedjelju.
Po svemu u sudeći zaokretu u politici Moldavije prema EU u značajnoj je mjeri doprinio bankarski korupcionaški skandal od prije dvije godine u kojem je iz tri banke u zemlji nestalo oko 1 milijarda dolara, odnosno oko 10 posto BDP zemlje. To je u Moldaviji jednoj od nasiromašnijih zemlja Evrope sa 3,5 miliona stanovnika, u znatnoj mjeri dopinijelo naglom padu entuzijazama za EU.
Prošle sedmice je međutim Međunarodni monetrani fond (MMF) odobrio skoro 180 miliona dolara zajma Moldaviji za reforme ekonomije i bankarskog sektora.
Facebook Forum