Kockanje s politikom bugarskog šoumena poslije izborne pobjede

Pišu: Todd Prince i Bugarski servis RSE

Bugarski televizijski voditelj Slavi Trifonov učinio je ono što nijedan drugi političar nije mogao u proteklih 12 godina: da pretekne stranku bivšeg premijera Bojka Borisova na parlamentarnim izborima.

Konačni rezultati vanrednih parlamentarnih izbora u Bugarskoj objavljeni 13. jula pokazuju da je Trifonova antielitistička stranka pod nazivom Postoji takav narod (ITN) pobijedila koaliciju predvođenu strankom Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB) bivšeg premijera Bojka Borisova.

Kako su rezultati pristizali, Trifonov je mogao početi s udruživanjem snaga s druge dvije bivše opozicione stranke i traženjem podrške drugih grupa radi formiranja većinske koalicije koja bi GERB ostavila izolovanim i oslabljenim.

Međutim, u svom prvom obraćanju nakon glasanja 11. jula, Trifonov je predložio novu vladu bez učešća bilo koje druge stranke, što je krajnje neobičan potez koji bi mogao dovesti do neuspjeha i pokrenuti treće parlamentarne izbore ove godine, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Šoumen se možda kladi da bi na još jednim vanrednim izborima mogao da osvoji i veći procenat glasova, jačajući svoju moć i umanjujući oslanjanje na druge stranke. Ipak, analitičari upozoravaju da bi taj potez mogao da se izjalovi - i otvori vrata Bojkovoj stranci da povrati čelnu poziciju.

"Trifonov igra igru visokog rizika", rekao je za RSE Dimitar Bečev, saradnik Instituta za humanističke nauke u Beču. "Vjerovatno računa da je dobio vjetar u leđa."

Sa 100 odsto prebrojanih glasačkih listića 13. jula, ITN je zabilježio preko 24, 08 odsto glasova, nepremostivu prednost i povećanje od preko šest odsto u odnosu na izbore održane 4. aprila.

S otprilike 23,51 odsto, padom od preko dva procentna boda u odnosu na april, GERB se po prvi put u svojoj istoriji nije uspio probiti na prvo mjesto na državnim parlamentarnim izborima.

Rejting GERB-a klizi od prošlog ljeta, kada je više hiljada ljudi izašlo na ulice da protestuje protiv rasprostranjene korupcije pozivajući vladu Borisova da podnese ostavku.

Bugarska, najsiromašnija zemlja Evropske unije, svrstana je u Indeks percepcije korupcije Transparensi internešenela (Transparency International) za 2020. godinu kao najkorumpiranija zemlja u EU, zajedno s Rumunijom i Mađarskom.

Kritičari kažu da su Borisov i vlade na čelu s GERB-om djelomično krivi. Oni optužuju dugogodišnjeg bivšeg lidera i njegovu stranku za slabljenje demokratskih institucija i vladavine zakona, kao i za politizaciju tužilaštva.

U nedjeljama prije izbora, rejting GERB-a dodatno je pao kada je privremena vlada, poslije neuspješnih aprilskih izbora, optužila vladajuću stranku za loše upravljanje milijardama dolara budžetskih prihoda.

Snažan rezultat ITN-a na izborima u aprilu i julu -- uprkos svojoj kratkoj istoriji, skoro nepostojećim kampanjama i nejasnoj platformi -- odraz je frustracije birača postojećim političkim poretkom, rekao je Vilijam Kortni (William Courtney), bivši zvaničnik Stejt departmenta i politički analitičar u tink-tenku Rand korporejšn (Rand Corporation) u Vašingtonu.

"To je skoro čin očaja kao što je bio slučaj u Ukrajini", rekao je on, misleći na izbor Volodimira Zelenskog u drugoj zemlji osakaćenoj ukorijenjenom korupcijom.

Televizijska zvijezda i politički početnik kao što je Trifonov, Zelenski se fokusirao na antielitističku platformu i lako pobijedio aktuelnog predsjednika.

Ako 54-godišnji Trifonov ne dobije dovoljnu podršku, privremena vlada koju je u aprilu formirao predsjednik Rumen Radev ostat će na snazi do novih vanrednih izbora na jesen, što bi joj dalo vremena da iskopa još prljavštine o GERB-u i Borisovu, kažu analitičari.

Međutim, još jedan neuspjeli pokušaj formiranja vlade također bi mogao pružiti priliku 62-godišnjem Borisovu da se predstavi kao jedini državnik koji je trenutno sposoban da vodi zemlju.

Osnivač GERB-a formirao je tri koalicione vlade od 2009. godine i vodio ih kao premijer.

"[Borisov] će imati dobru priču kojom će reći da su ljudi nesposobni, da su sve zabrljali i da je on jedini način da se povrati predvidljivost. Tako da bi to moglo treći put donijeti neke glasove", rekao je Bečev.

Trifonov je 12. jula predložio da novi parlament za premijera zemlje izabere Nikolaja Vasileva, ekonomistu koji je bio potpredsjednik vlade 2000-ih godina, suzdržavajući se da nominuje sebe za tu ili bilo koju drugu funkciju.

Šoumen je za druge najviše funkcije izabrao uglavnom mlade, ali nepoznate ljude obrazovane na Zapadu, uključujući osam žena.

Trifonov je odbacio ideju o formiranju koalicione vlade s drugim strankama, ističući da je proces vježba u postizanju zakulisnih sporazuma zaprljanih korupcijom.

"Smatram da je to vrlo smjelo, populistički, pa čak i arogantno", rekla je Emilija Zankina, dekanica Univerziteta Templ u Rimu (Temple University Rome) i ekspertkinja za bugarsku politiku, o potezu Trifunova.

On u suštini traži da druge stranke "imaju malo vjere" i prepuste mu sve pozicije, rekla je Zankina.

Lider ITN-a izložio je nekoliko prioriteta za svoju predloženu vladu, uključujući zatvaranje specijalizovanog krivičnog suda koji je formirao GERB, a za koji su kritičari tvrdili da je korišten za iznuđivanje bogatih poslovnih ljudi; povećanje digitalizacije vladinih službi kako bi se smanjila korupcija; i koji je trebao učiniti vladine kupovine transparentnijim.

Također je pozvao na smanjenje vladinih subvencija za političke stranke, raspuštanje Bugarske razvojne banke, izgradnju većeg broja obdaništa i saradnju s američkom svemirskom agencijom NASA na svemirskom programu.

Zankina je to nazvala populističkom platformom bez mnogo koherentnosti.

Đenoveva Petrova, izvršna direktorica sofijske agencije za istraživanje javnog mnijenja Alfa Riserč (Alpha Research), rekla je da je Trifonova predložena vlada možda samo bila uvodni gambit u onome što bi mogao da bude višesedmični pregovarački proces s drugim strankama.

"Ova vlada neće doći na vlast. Ovo je dio dugoročne strategije [Trifonova]. Bilo bi vrlo naivno od njih da pomisle da će druge stranke prihvatiti takav postupak", rekla je ona.

Lideri bivših opozicionih stranaka Demokratska Bugarska i 'Ustani! Izađi!' – koji su imali 12,6 odnosno pet odsto glasova – kritikovali su odluku Trifonova, rekavši da očekuju da budu dio koalicionih razgovora.

Maršal Haris (Marshall Harris), bivši zvaničnik Stejt departmenta koji je služio u Sofiji kada se komunistički režim srušio 1989., rekao je da ITN, Demokratska Bugarska i stranka Ustani! Izađi! "treba brzo da reaguju" ako žele da iskoriste priliku da formiraju vladu bez GERB-a.

Kazao je da situacija podsjeća na rane devedesete, kada su se bugarske prodemokratske stranke udružile kako bi spriječile formiranje vlade na čelu sa Socijalističkom partijom.

"Današnje opozicione stranke treba da urade sve što mogu da interese zemlje stave na prvo mesto. To znači pokušaj formiranja koalicije koja odražava volju naroda", rekao je Haris, koji je sada lobista sa sjedištem u Vašingtonu koji zastupa bugarske biznismene koji se protive vladavini Borisova.

Trifonov bi "trebalo da preuzme vodstvo u postizanju pravednog sporazuma za svoju i druge stranke koje su se kandidovale za demokratiju", rekao je.

Petrova je kazala da rizici da se to ne uradi prevazilaze uticaj na bilo koju stranku.

"Ljudi očekuju da će imati novu vladu. Ako stranke ne uspiju da je formiraju, izgubit će povjerenje javnosti i birači bi mogli početi da razmišljaju o drugom sistemu vlasti", rekla je.