Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Milijarde manjka u budžetima zbog fiktivnih firmi


Ilustrativna fotografija
Milijardama konvertibilnih maraka mjere se štete koje trpi BiH zbog fiktivnih firmi čiji pouzdan broj još niko ne zna u državi. Najčešće prevare kojima se služe firme - fantomi su pranje novca i utaje poreza, a institucije vlasti teško im mogu stati u kraj. Na sudovima završi tek jedan mali dio njih, a naplaćena šteta mjeri se promilima.

Poreska uprava Federacije BiH do 2008. godine otkrila je gotovo 750 miliona eura utaje poreza preko fiktivnih firmi koje su poslovale u ovom dijelu države. Od toga naplaćeno je nešto više od pola miliona eura, kaže za naš program delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Josip Perić, koji već više od dvije godine traži odgovor šta nadležne institucije rade da bi se ovaj kriminal spriječio, a država obeštetila:

„Fiktivne firme su napravile dokazanu štetu gotovo jednog proračuna Federacije. Da budem iskren, ako je to to, ja pretpostavljam da je još makar dva puta ima toliko koliko nije otkriveno. Da se u svezi s tim pitanjem odradio posao sukladno onome što se radi u pravnim državama, ne bi nam trebao ni MMF, niti bismo bili u situaciji da ne možemo financirati obveze koje je država preuzela donesenim zakonima.“

Fiktivne ili nepostojeće firme se formalno registruju na sudu, ali tako što se registracija izvrši na umrlog čovjeka, ili na osnovu ukradene ili falsifikovane lične karte. Fiktivne firme se osnivaju i tako što se falsifikuju dokumenta o registraciji. Na taj način firma nije registrovana niti u sudu ni u poreskoj administraciji. Tužilaštvo BiH procesuiralo je više destina slučajeva fiktivnih firmi, kaže portparol Boris Grubešić:
Grubešić: Kada su u pitanju fiktivne firme, uglavnom se kaznena djela vežu za pranje novca, neplaćanje poreza i porezne utaje.


„Najčešći slučaje je bio da se fiktivne firme koriste kao sredstvo poslovanja sa stvarnim, postojećim firmama i da se, to je bio najčešći slučaj, na temelju ovjerenih izjava da roba služi za dalju prodaju vrše određene malverzacije i porezne utaje. Dakle, kada su u pitanju fiktivne firme, uglavnom se kaznena djela vežu za pranje novca, neplaćanje poreza i porezne utaje. Otkrili smo postojanje većeg broja fiktivnih firmi, od čega su, možda, najpoznatiji slučajevi Vega kompani, Uzdah d.o.o. i još neki. Dešavalo se da određena fiktivna firma ima poslovanje sa više desetina drugih kompanija, dakle iznos utajenog poreza se kretao od nekoliko desetina do više stotina tisuća KM, ovisno o predmetu.“

'Spasonosne' privatizacijske prevare

Kada je u pitanju poreska utaja, što fiktivne firme najčešće rade, uvođenjem PDV-a u BiH njihov broj je nešto manji, ali ipak štete koje prave su milionske, ističe portparol Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević:

Rafinerija nafte Bosanski Brod, arhiv
„Više od 500 izvještaja prema Tužilaštvu BiH, gdje postoji osnova sumnje da su počinjena određena krivična djela poput poreske utaje ili neplaćanja poreza. Prema izvještajima koje smo mi dostavili, sumnja se da je budžet BiH oštećen za nekoliko desetina miliona maraka.“

Posebni načini prevare i upropaštavanja državnih firmi osmišljen je kroz sumnjive privatizacije koje su gromoglasno najavljivane kao spasnosni projekti. Takav je slučaj sa Rafinerijom nafte u Bosanskom Brodu, ili Fabrike glinice Birač, kaže glavni i odgovorni urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić:

„Tu je vrlo očit poslovanja Fabrike glince Birač koja je nekada poslovala preko svoje kompanije Balkal Banja Luka. Ona je radila uslužnu preradu za Balkal. Birač je stalno u minusu, sada ima je čak gubitak poslovni veći nego što im je osnovni kapital, negdje 730 miliona maraka su u gubitku, a nekih par miliona maraka je vrijedan osnovni kapital Birča. Istovremeno, Balkal, koji je imao samo dva zaposlena čovjeka, ostvarivao je preko stotinu miliona dolara godišnjeg izvoza. Bio je jedno vrijeme treći izvoznik BiH.“

Uskoro bi trebala početi sa radom i državna agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ali njeno osnivanje, kako se čini, više je formalno nego stvarno, kaže delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Mladen Ivanić:

„Vjerovatno ona ne bi nikad bila formirana da nije pritiska iz međunarodnih institucija i evropskih institucija. Da se domaćih vlasti tiče, vjerovatno nikad ne bi bilo - i zato je dobro što postoje takvi pritisci. Mislim da je dobro da se to definiše, ali neće biti dobro ako ostane samo na formi, ako ostane samo na jednoj od institucija koje smo formirali i koje će se onda, nakon par mjeseci zaboraviti. Suština je da li će ona stvarno biti aktivna i koliko će biti aktivna poslije, tako da ni sam direktor, niti samo formiranje ništa posebno ne znači dok se ne vidi kakvi će biti efekti.“

I tako je BiH već godinama na listi visokokorumpiranih zemalja, što parališe borbu protiv kriminala, a svakodnevno jača sivu ekonomiju i u privatne džepove odnosi milione. Prema izvještajima domaćih, ali i međunarodnih NVO, mreža kriminala i vlasti sve je čvršća i zamršenija, pa se teško može očekivati da će neka od milijardi neplaćenog poreza ikada stići u državni budžet.
XS
SM
MD
LG