Zašto u Budvi postoje dva udruženja boraca, što o 13. julu kažu članovi antifašističke organizacije, te koliko naši sugrađani znaju zašto se ovaj datum danas obilježava kao Dan državnosti Crne Gore?
Trinaesti jul je crnogorski Dan državnosti jer je tog dana 1878. na Berlinskom kongresu potvrđena njena nezavisnost, a istog datuma 1941. godine je u Crnoj Gori počeo antifašistički ustanak.
Danas, sedam decenija od pobjede nad fašizmom, njegovi sljedbenici jačaju, a isti ciljevi se pokušavaju dostići drugim sredstvima, kaže predsjednik Udruženja boraca narodno-oslobodilačkog rata i antifašista Budve Zoran Špadijer.
"Fašizam ne miruje. On se transformiše u razne vidove, nacionalizme koje smo imali skorih dana na prostoru Balkana, tu su događaji na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, pojava ISIL-a, svakojaki ekstremisti", navodi Špadijer.
Pojedine političke partije u Crnoj Gori predvode četničke vojvode, a nerijetko se u javnosti zagovara rehabilitacija četnickih ratnih lidera, pa člaanove boraca narodno-oslobodilačkog rata i antifašiste pitamo što misle o izjednačavanju partizana i četnika.
"Istorija je sve rekla. Dan Evrope, 9. maj je potpuno jasan. Zna se ko je kvisling, ko je sarađivao s okupatorom, ko je vodio narodnooslobodilačku borbu, koja je istovremeno bila i revolucija. Ne vjerujem da će se ikada izjednačiti borba narodnooslobodilačkog pokreta i onih pripadnika kojih je najviše bilo u Srbiji i Hrvatskoj kada su u pitanju četnici i ustaše, koji su kolaborirali sa italijanskim i njemačkim fašistima."
"To se nikada ne može izjednačiti. Partizani su na strani oslobođenja u Drugom svjetskom ratu protiv Hitlera. A, na žalost, četnici su kao zlo došli preko Draže i našli plodno tlo i ovdje i na drugim mjestima."
Da je podloga i danas pogodna za podjele govori to što u Budvi postoje dva udruženja boraca. Razlog su različita politička opredjeljenja, kažu nam njihovi članovi.
"To mi je krivo što su dva udruženja boraca jer smo svi bili pod jednim barjakom. Trinaestojulski ustanak nas je sve okupljao, i zašto se sad dijeliti?"
"Zato što se dijele po liniji pozicija i opozicija."
"Ja mislim da je to zbog podrške različitim partijama, pozicije i opozicije, a to je pogrešno. Treba se dogovoriti da budemo jedinstveni. Jer smo se svi zajednički digli protiv neprijatelja 13. jula."
A tog 13. jula Marko Ivanović se kao dijete skrivao sa seljanima po paštrovskom zaleđu od neprijateljske vojske. Pitamo ga da li se danas dovoljno govori i zna o značaju 13. jula.
"Mi stariji znamo dovoljno o tim događajima jer smo ih proživjeli. Ja sam tada imao osam godina i kao dijete sam i skrivao se sa starijima i pušku sam nosio od osam godina. Potkinuo sam je i danas je čuvam kući. Znam rat, ali mlađi danas sigurno ne znaju dovoljno o tom vremenu", navodi Ivanović.
Znaju li naši sugrađani zašto slavimo 13. jul, provjeravamo anketom:
