Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Budućnost ledenog svijeta neizvjesna


Aktivisti za očuvanje klime se "sunčaju"
S obzirom na važnost ledenjaka u regulaciji opskrbe vodom za dio Zemljine populacije, te s obzirom na nedavne nemile vijesti oko mogućeg topljenja ledenjaka na Himalajima, nema vruće teme u izučavanju klime od budućnosti ledenog svijeta na planeti.

Kao i kod drugih predviđanja i kod klimatskih promjena, čovjek je (u nedostatku mašine kojom se može putovati u budućnost) ovisan o kompjuterima i programima koji predskazuju što se eventualno može dogoditi.

Nažalost političara, ali i građana koji trebaju dobru regionalnu projekciju na kojima opet mogu temeljiti svoje odluke, raspon kompjuterski dobijenih predviđanja prilično je velik.

Najnoviji primjer za to je istraživanje o ledenjacima, upravo objavljen u Nature Geoscience, kojeg su provele kanadske naučnice Valentina Radić i Regine Hock.
Podaci do kojih su došli Kanađani predviđaju dvostruko brže otopljavanje od onog kojeg je objavila NASA na primjer.

Sva istraživanja koja su preduzele u pomenutoj studiji predviđaju da će se ledenjaci smanjivati do 2100. godine. Podaci do kojih su došli Kanađani predviđaju dvostruko brže otopljavanje od onog kojeg je objavila NASA na primjer.

Ni u vremenskim se odrednicama naučnici ne mogu usaglasiti. Za mnoge regione čije vodosnabdjevanje ovisi od ledenjaka, te su razlike i do tri, čak četiri puta jače. Što se utjecaja topljenja ledenjaka na razinu mora tiče, rezultati se kreću od skoro zanemarljivih milimetara do nekoliko centimetara.

Nitko bolje ne poznaje ograničenja koja imaju kompjuterski proizvedeni modeli, od autora tih modela koji će se često požaliiti na neizoštrenu rezoluciju u kojoj rade. Ni alati koje imaju na raspolaganju nisu savršeni, pa je zato gotovo nemoguće znati koliki je stvarni kapacitet modela.

Ograničenja proizilaze i iz nedostatka para, jer je malo je zemalja koje ulažu u nove velike naučne projekte. Zatim su tu nepoznanice u razumijevanju funkcionisanja rada oceana i atmosfere. Da se i ne govori o posljedicama koje ostavlja industrijski razvoj.

Prirodni izvori vode pri kraju

Što bi onda trebao biti zadatak političara?

Topljenje leda na Arktiku
Investiranje u velike objekte upravljanja vodama kojim se mogu zamijeniti ledenjaci, računajući pri tome da oni možda neće ni trebati? Ili skupljati pare sve do dana kada topljenje glečera postane stvarnost, a ne samo pretpostavka, znajući da bi ta solucija bila mnogo skuplja i riskantnija?

Ukoliko znamo da ljudska rasa nikada neće prestati u atmosferu slati ugljični dioksid, jer smo neraskidivo vezani za jeftinu nergiju i fosilna goriva, ukoliko takođe znamo da ćemo “spaliti” sve količine uglja, nafte i plina, što će opet dovesti do topljenja glečera, onda nam ostaje samo jedno pitanje neodgovoreno: KADA će se to desiti?

Sva istraživanja i sve projekcije u oblasti klimatskih promjena imaju jedan zaključak: nije stvar u tome da se predvidi tačan datum i donese odluka o konačnom rješenju. Riječ je o rizicima!

Tko želi prihvatiti rizik da će evropski glečeri do 2100.-te godine izgubiti 90 posto svog leda, a New Zealand 85 posto? Što će biti s Antarktikom ili kavkaskim planinama?

Jedna od najuspješnijih taktika grupa koje se protive bilo kakvim klimatskim akcijama jeste ukazivanje na nesigurna naučna istraživanja. Njihove se kampanje svode na uspoređivanje vrlo različitih naučnih podataka dokazujući da je samo jedno sigurno – da ništa nije sigurno!

Međutim, neki promatrači tvrde da je baš ta nesigurnost i najviše zastrašujuća. Oni koji odlučuju moraju se opredjeljivati na osnovu pretpostavki, a ne tvrdih činjenica koje proizvode i logično rješenje.

Pitka je voda nešto bez čega niko od nas ne može živjeti. Posljednja ispitivanja govore da su prirodni izvori vode pri kraju i da će milioni ostati bez tog napitka već u ovom stoljeću. Niko međutim ne može precizno reći kada će se to desiti, ali bi valadari ove Zemlje trebali biti svjesni dramatičnosti ove spoznaje.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG