Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Torijevska igra prijestolja


Boris Džonson (Johnson), jedan od deset kandidata za novog lidera Konzervativne partije i novog premijera.

Deset konzervativaca je ušlo u zvaničnu utrku za novog lidera britanske vladajuće partije i novog premijera sa žestokim međusobnim napadima, podmetanjima i velikim planovima, dok obećavaju da će zemlju konačno izvesti iz Evropske unije i pomiriti podijeljeno društvo, pišu svjetski mediji.

Procedura za izbor novog lidera

O novom lideru Konzervativne partije prvo će se izjasniti poslanici te partije u britanskom parlamentu, a potom će o dva kandidata koji dobiju najveću podršku glasati članovi stranke širom zemlje, objašnjava BBC.

Za nominaciju svakog kandidata bila je potrebna podrška osam stranačkih kolega, a od pretendenata to nije uspio ostvariti Sem Džima (Sam Gyimah), jedni koji se zalagao za drugi referendum o Bregzitu (Brexit), ukazuje BBC.

Poslanici će prvi put glasati u četvrtak, 13. juna, pa će od 18. do 20. juna biti održan niz glasanja, s eliminisanjem kandidata s najmanjom podrškom u svakom krugu. Dva dana kasnije članovi stranke počinju glasanje poštom, da bi novi lideri bio objavljen u sedmici koja počinje 22. jula.

Prema promijenjenim pravilima, objašnjava BBC, kandidati će u prvom krugu morati da dobiju podršku najmanje 16 od 313 poslanika torijevaca, a u drugom krugu glasanja najmanje 32. O dva kandidata s najvećom podrškom izjasniće se oko 160.000 članova Konzervativne partije.

Greške iz prošlosti

Nakon trogodišnje noćne more sa Terezom Mej (Theresa May) kao britanskom premijerkom, mnogi bi pomislili da njen posao ne želi niko. Ali, ne manje od 10 kandidata osiguralo je dovoljnu podršku zastupnika Konzervativne partije u utrci koja je već obilježena žestokim sukobima i naslovima o kandidatima koji su u prošlosti konzumirali narkotike, piše Njujork tajms (The New York Times).

Novi premijer će naslijediti isti podijeljeni parlament koji je osujetio Mej – koji je nekoliko puta glasao protiv opcije Bregzit bez dogovora - i tako bi mogao pasti u direktan sukob sa zastupnicima. No, iako je Bregzit i dalje veliki problem, utrka za lidera torijevaca je predvidljivo nepredvidljiva, piše Njujork tajms naglasivši kako trenutno dominira otkriće da je ministar za okoliš, Majkl Gouv (Michael Gove), prije nekoliko decenija koristio kokain.

I drugi kandidati su priznali da su ranije koristili drogu: Boris Džonson (Johnson) je na TV-u prije nekoliko godina tvrdio da je kihao, a ne šmrkao kokain. Dva kandidata koji se zalažu za tvrdi Bregzit, Andrea Lidsom (Leadsom) i Dominik Rab (Dominic Raab), bivši ministri u vladi, priznali su da su posjedovali kanabis na koledžu. Ministar za vanjske poslove, Džeremi Hant (Jeremy Hunt), rekao je da je pio 'kanabis lasi' kada je putovao Indijom. Rori Stjuart (Rory Stewart), ministar za međunarodni razvoj, priznao je da je pušio opijum na jednom vjenčanju kada je putovao kroz Aziju.

Prije pojave priča o korištenju naroktika, Gouv se smatrao najopasnijim protivnikom Borisu Džonsonu koji, piše NYT, ima velike šanse za pobjedu - popularan je među članovima Konzervativne partije u čemu će mu pomoći njegov nepokolebljiv stav o Bregzitu, iako je obećao da će pokušati da izbjegne izlazak bez dogovora osiguravajući bolje uslove od Evropske unije. Ta pozicija mu vjerovatno ne bi tako dobro poslužila u slučaju opštih izbora, jer je Džonsonov stav o Bregzitu otuđio urbane liberale, ali to je bitka za drugi put, piše njujorški list.

Čak i umjereni kandidati prijete da će napustiti Evropsku uniju bez sporazuma ako ne postoji drugi način za izlaz, tako da se rizik od potencijalno katastrofalnog povlačenja bez dogovora povećava. Međutim, izgledi za drugi referendum i, posebno, opći izbori se također povećavaju, zaključuje Njujork tajms.

Kandidati i njihova obećanja

Kandidati za novog lidera konzervativaca pored obećanja o završavanju Bregzita i izlječenja zemlje podijeljene oko odnosa s EU, iznijeli su i druge prijedloge kako bi dobili podršku - većinom u vezi sa smanjenjem poreza, ali i drugim temama kao što su zdravstvo, obrazovanje ili životna sredina, navodi agencija Rojters (Reuters).

Bivši ministar vanjskih poslova Džonson obećao je da će smanjiti porez na prihod za ljude s najvećim zaradama tako što će pomjeriti prag zarade na koju počinje da važi namet od 40 odsto, a također zagovara i niže poreze za kompanije. Obećao je i investicije za infrastrukturu, politiku, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i za zaštitu životne sredine.

Sadašnji šef diplomatije Hant želi da Velika Britanija bude najprivlačnija zemlja u Evropi za poslovanje smanjivanjem korporativnih poreza na 12,5 odsto, dok sadašnja stopa treba da padne na 17 odsto sljedeće godine. Kao glavni društveni prioritet je postavio reformu obrazovanja, ukazuje Rojters.

Bivša ministrica za odnose s parlamentom Andrea Lidsom obećala je reformu sistema finansiranja visokog obrazovanja, dok je, kako piše Rojters, ministar za okoliš Gouv obećao da će zamijeniti porez na dodatu vrijednost "nižim, jednostavnijim" porezom na promet, kao i da će ukinuti porez na vrijednost imovine za mala i srednja preduzeća.

Ministar unutrašnjih poslova Sadžid Džavid (Sajid Javid), dodaje Rojters, razmatra ukidanje poreske stope od 45 odsto za ljude s najvećim zaradama kako bi više novca bilo u opticaju. On je također predložio infrastrukturni investicioni fond od 100 milijardi funti za poboljšanje puteva, željeznice i širokopojasnog interneta. Bivši ministar za Bregzit, Domik Rab je rekao da treba smanjiti najnižu poresku stopu za jedan odsto godišnje, kao i da treba pokrenuti programe istraživanje čiste energije, a obećao je dodatnih 20 milijardi funti za finansiranje zdravstvenog sistema preko dugoročnog plana.

Ministar za međunarodni razvoj Rori Stjuart je rekao da neće iznositi neutemeljene planove potrošnje i zagovara jednostavniji poreski sistem, veću infrastrukturnu potrošnju za regione izvan Londona, kao i više sredstva za škole i policiju. Ministar zdravlja Met Henkok (Matt Hancock), kako navodi Rojters, želi da smanjiti poreze za radne ljude kada zemlja to može priuštiti. Za ljude s najnižim platama, on predlaže platu od dvije trećina prosječene plate, što znači više od 10 funti (11,2 eura) na sat do narednih izbora 2022.godine.

Militantna politika krši britanski ustav

Britanska politika je postala toliko rutinski šokantna da je ponekad potrebno zapamtiti kako se iznenaditi, piše Robert Šrimslej (Shrimsley), politički komentator Fajnenšl tajmsa (The Financial Times) ocjenjujući kako nedostatak tolerancije dvaju političkih strana testira britansku političku postavku jer konvencije i izborni sistem više nisu prilagođeni politici koja je sve više napadačka.

Vodeći kandidati torijevaca za lidera stranke i novog premijera svojim izjavama čine Konzervativnu stranku – koja bi trebalo da je dosadnija od drugih britanskih političkih stranaka – skoro militantnom, na način koji bi ponekad mogao čak i uplašiti starije torijevce, napisao je Šrimslej istaknuvši kako je Dominik Rab zaprijetio da će suspendovati parlament kako bi pokrenuo svoju posebnu viziju Bregzita, Boris Džonson bi smanjio najvišu stopu poreza onima koji ostvaruju veće prihode, Džeremi Hant bi smanjio porez na dobit za trećinu, a Majkl Gouv bi ukinuo PDV.

Govoreći o svojoj spremnosti da suspenduje parlament ako je potrebno kako bi se prešlo preko "Bregzita bez dogovora", Rab je rekao da EU mora znati da njegova pozicija nije blef. No, kako se ističe u tekstu Fajnenšl tajmsa – ovdje se ne radi o podršci Bregzitu, jer nijedan torijevac ne osporava da se Bregzit mora dogoditi, i to uskoro. Rab je, kako smatra autor teksta, to izjavio jer mu nedostaju glasovi za njegovu politiku. Umjerena pozicija bi bila spremnost da se malo produži rok kako bi se osigurao novi sporazum.

U međuvremenu, na drugoj strani, slična revolucionarna disciplina laburista ne pokazuje znakove slabljenja. Lider Džeremi Korbin (Jeremy Corbyn) je prošle sedmice napao ministricu vanjskih poslova iz sjene, Emili Tornberi (Emily Thornberry), zbog napuštanja stranačkih stavova oko Bregzita. Zastupnici koji se suprotstavljaju lideru bivaju isključeni, dok se antisemitizam normalizuje, a prekršaji saveznika ignorišu, ocjenjuje politički komentator Fajnenšl tajmsa.

Princip političke partije velikog šatora – u kojoj pobjednik dobija sve - ustupa mjesto ideološkoj čistoći u kojoj su umjereni ljudi marginalizirani ili isključeni. Zakon o parlamentima na određeno vrijeme znači da premijer može biti zadržan na funkciji čak i ako ne postoji većina za donošenje ključnih zakona. Ako dvije glavne stranke više nemaju prostora za tolerisanje kompromisa, onda ustav više neće raditi za svoje građane, zaključuje Fajnenšl tajms.

Kritičan pogled iz Brisela

Dramu u izboru novog lidera konzervativaca Brisel prati s čuđenjem i gnušanjem, piše Gardijan (The Guardian) i dodaje da, prema navodima izvora, Evropska unija na kandidate gleda veoma kritično.

Favorit na kladionicama Džonson za EU je trampovska figura čije su sporne tvrdnje i bombastična retorika odigrali veliku ulogu u uvođenju Velike Britanije, kako to Brisel vidi, u noćnu moru Bregzita, piše britanski list.

Prema izvorima iz EU, kako navodi Gardijan, ideja da Džonson sjedi u Evropskom vijeću je prilično odvratna nekim liderima EU. "Boris je poznat u vanjskopolitičkim krugovima, svakako nije poštovan. On je također viđen kao dio šireg Trampovog svijeta i niko ne želi to", rekao je jedan izvor u Briselu za list.

Drugi favorit Dominik Rab, također, ima nizak ugled u Briselu, piše Gardijan, pošto je tokom svog četveromjesečnog mandata kao ministar za Bregzit izgubio povjerenje kolega u EU. "Viđen je da radi protiv svoje premijerke i izmišlja stvari", rekao je izvor. I kandidati koji se smatraju kompromisnim izborima u Vestministeru također izazivaju nepovjerenje u Briselu. Ministar vanjskih poslova Džeremi Hant je navodno imao drugačiji stav o Bregzitu u razgovoru s evropskim kolegama, od javnog stava u svojoj zemlji.

Mnogi insajderi u EU misle da su povećane šanse za izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora, pošto se očekuje da bude izabran lider koji zagovara Bregzit, piše list i dodaje da zvaničnici EU očekuju da se konzervativni kandidati nadmeću među sobom s tvrdim stavovima o Bregzitu, poslije loših rezultata na evropskim izborima.

S druge strane, ističe Gardijan, sve više vlada članica EU približava se stavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) protiv velikog odlaganja Bregzita. Mnogi u EU bi, dodaje list, podržali odlaganje Bregzita radi "demokratskog događaja", kako Brisel označava izbore ili drugi referendum, bez čega, mnogi misle da neće biti daljeg odlaganja.

XS
SM
MD
LG