Američki predsjednik Joe Biden boravi u Briselu na samitu NATO-a 14. juna dok nastavlja evropsku turneju posvećenu popravljanju odnosa i uvjeravanju transatlantskih partnera u Washington nakon četiri burne godine svog prethodnika Donalda Trumpa.
Biden će se pridružiti sammitu s liderima svih 30 članica NATO-a i održati privatni sastanak s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u vrijeme kada su odnosi dvije članica Saveza posebno napeti, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Nakon što se od pandemije izazvane korona virusom nisu sastale uživo od 2018. godine, članice Saveza imaju puno vrućih tema za razmatranje, uključujući kontinuirano povlačenje trupa iz Afganistana, odnose s Rusijom i Kinom i troškove odbrane.
Uoči samita, šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da sastanak dolazi "u ključnom trenutku za naš Savez i za našu kolektivnu sigurnost" i predstavlja "jedinstvenu priliku" za obnavljanje veza.
Tokom svog četverogodišnjeg mandata koji je završio kad je Biden inauguriran u januaru, Trump je često negativno govorio o NATO-u i čak jednom prijetio da će izaći iz Saveza.
Ali s Bidenom koji je došao sa samita G7, gdje je rekao da su se Sjedinjene Države "vratile" i ponovo uspostavio vezu sa saveznicima, tokom razgovora u belgijskoj prijestonici očekuje se malo drame i puno dogovora.
"Moramo istovremeno da odgovorimo na mnoge prijetnje i izazove", rekao je Stoltenberg na brifingu pred samit 11. juna.
"Rusija i Kina rade protiv međunarodnog poretka koji se temelji na pravilima; kontinuirana prijetnja terorizma; sofisticirani cyber napadi; ometajuće tehnologije i klimatske promjene. Nijedna zemlja i nijedan kontinent ne mogu sami da se nose sa svim tim izazovima. Ipak, Evropa i Sjeverna Amerika nisu same. Zajedno stojimo u NATO-u", rekao je.
Jedan od glavnih ciljeva na samitu će biti napredak u novom strateškom konceptu, poznatom kao NATO 2030, koji je pokrenut nakon što je Trump doveo u pitanje relevantnost sigurnosnog saveza. Očekuje se da će novi okvir biti usvojen 2022. godine.
NATO je posljednji put ažurirao radni okvir svoje svrhe 2010. godine, a Stoltenberg je rekao da su se sigurnosne prijetnje i izazovi s kojima se sada suočavaju od tada promijenili.
Jamie Shea, predsjednik Centra za ratne studije i dužnosnik NATO-a gotovo četiri decenije prije nego što je napustio organizaciju 2018. godine, rekao je da, iako postoji mnogo važnih poslova kojima se lideri trebaju pozabaviti tokom samita, ključna stvar za Bidena će biti da jednostavno potvrdi predanost Washingtona odbrani NATO-a.
"Ovo može da izgleda kao neosporno jer je Biden dao nekoliko izjava u tom smislu otkako je postao predsjednik, ali ovo mu je prvi samit na vrhu otkako je izabran, njegovo prvo putovanje u inostranstvo i u redu je davati takve izjave za medije, ali važno je to učiniti pred svim prisutnim saveznicima", rekao je.
"Saveznici bi uvijek željeli da američki predsjednik koristi samit NATO-a kako bi učinio ono što je Trump uvijek odbijao dajući takve signale, a to je da se javno obvežu na kolektivno jamstvo iz članka 5., ali posebno u ovom trenutku oni će htjeti da to čuju", dodao je.
Biden je već poništio Trumpovu odluku da povuče američke trupe iz dugogodišnjeg saveznika Njemačke, dok i dalje ostaje pritisak da evropski saveznici više daju u budžet u odnosu na vlastitu sigurnos.
Nakon što je ojačao svoju sposobnost da izvrši svoju ključnu misiju odbrane Evrope nakon ruske aneksije Krima, novi okvir NATO strategije će biti ambiciozniji.
To uključuje nove politike za ispunjavanje novog strateškog okruženja, uključujući rusku agresiju, rješavanje izazova koje Kina prvi put postavlja, terorizam, cyber prijetnje i klimatske promjene, saopšteno je iz Bijele kuće uoči samita.
Ukrajina takođe vrši pritisak na pregovore o pridruživanju zapadnom vojnom savezu, jer joj je 2008. godine obećano da postoji put ka članstvu, pozivajući se na trajnu podršku Rusije separatistima na istoku Ukrajine i okupaciju Krima.
Kremlj je nekoliko puta upozorio NATO protiv učlanjenja Ukrajine.
Sastanak s Erdoganom dolazi u trenutku dok su se odnosi između Sjedinjenih Država i Turske pogoršavali posljednjih godina zbog sve većeg broja pitanja, uključujući kupovinu Ankare ruskog oružanog sistema S-400, odstupanje od demokratije u Turskoj i američku podršku snagama pod vodstvom Kurda u Sirija koju Ankara smatra povezanim kurdskim militantima koji ratuju gotovo četiri decenije u ratu protiv turske države.
