Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Brisanje imena gradova: Gvozd ili Vrginmost




Ankica Barbir-Mladinović

Mnoga su mjesta na prostoru bivše Jugoslavije, nakon nedavnih ratova, promijenila ime, neka s razlogom, neka bez razloga, a nekima je ime mijenjano iz čistog nacionalističkog prkosa. Upravo to se dogodilo malom kordunaškom mjestu Vrginmost, kad mu je odlaskom Srba u Oluji i naseljavanjem bosanskih Hrvata višestoljetno ime promijenjeno u Gvozd.

Čini se da ni nakon 15 godina nema istinske političke volje da se Gvozdu vrati ime Vrginmost.

„Ima smisla mijenjati ime Gvozda u Vrginmost, jer nije bilo razloga ni da se promijeni", ističe rođeni Vrgomoščanin Đorđe Korkut.

"Zna se," kaže Korkut, "kako je ime Vrginmost nastalo, po čovjeku koji se zvao Vrga i preko ovdašnje rijeke Trepče napravio most, i to nikome ne bi trebalo smetati.“

Prije rata je u Vrginmostu živjelo čak 95 posto Srba, a kad su u Oluji izbjegli neki su, kaže Korkut, željeli zbrisati i sve što je potsjećalo na Srbe, pa tako i nedužno ime –Vrginmost, koje, samo po sebi, nikada nije bilo simbol velikosrpstva.

„Veći je simbol srpstva 'Gvozd', jer dolazi od riječi 'gvožđe', a to je više srpski nego li hrvatski izraz. Otuda," nastavlja Korkut, "i ona anegdota prema kojoj je je bivši povjerenik Vlade RH za Vrginmost, Mirko Putrić, koji je to i promijenio, upitao jednog Srbina što misli o promjeni imena u Gvozd, a ovaj mu odgovorio 'konačno da nešto bude srpsko'."

"Za mene je Gvozd uvijek ostao Vrginmost", kaže Milan Aralica, "i kad me netko pita 'odakle si' ja uvijek kazem iz Vrginmosta, ali, dokumentima piše Gvozd i nadam se da će to promijeniti".

Apsurdna odluka izglasana je na općinskom vijeću 29. travnja 1996-e, kad je novi život u Gvozdu, s useljenim bosanskim Hrvatima, organizirao povjerenik Vlade RH Mirko Putrić, kojeg uglavnom smatraju i najodgovornijim za 'zatiranje imena'.

Početkom 2000-te, kad su se u mjesto i okolicu počeli vraćati izbjegli Srbi, a HDZ-ova vlast zamijenjena koalicijom Račanovih socijaldemokrata, liberala, Hrvatske narodne stranke i Samostalne demokratske srpske stranke, pokrenuta je i inicijativa da se Gvozdu vrati ime Vrginmost.

Općinsko je vijeće to 2002. i izglasalo, ali Ustavni sud RH odluku ukida, zbog nepoštivanja pravne procedure. Naime, za promjenu imena potreban je referendum, a ne samo odluka općinskog vijeća, iako se ta ista procedura nije poštovala kad je Vrginmostu mijenjano ime.

Mile Jerosimić, donačelnik Gvozda
Neovisni općinski vijećnik i donačelnik Gvozda, Mile Jerosimić, ističe da je 'procedura' bila samo izlika i da za vraćanje starog imena ni danas u Hrvatskoj nema istinske političke volje. Unatoč tome, ne odustaju od zahtijeva, iako nemaju ništa protiv samog imena Gvozd, koje je nekad bilo i ime tamošnje šume i planine Petrove gore.

„Nama ne smeta ime 'Gvozd' nama smeta zašto i s kojim razlogom je to napravljeno, i na koji način. Naglašavam da su oni to učinili isto protuzakonito, i oni su, za promjenu imena, trebali raspisati referendum, a nisu. Ja se nadam da ćemo mi tu nepravilnost i nepravdu riješiti do kraja ovog mandata, dakle do 2013.“, kazao je Jerosimić.

"Neka se zove i Amerika"

Prema najnovijem popisu stanovništa u općini Gvozd (Vrginmost) živi 3008 stanovnika (prije rata oko 10 000) 75 posto su starosjedioci, Srbi povratnici, a 25 posto Hrvati, useljenici iz Bosne i Hercegovine. U samom Gvozdu međutim, od oko 1000 stanovnika, većinu čine useljeni Hrvati i oni, uglavnom, ne bi mijenjali ime:

„Ne, nema promjene, to je bio i ostaće Gvozd, a Vrginmost je bio dok je bilo onih 'krajina', nema više Krajine, pa nema ni Vrginmosta."

RSE: Vi ste Hrvat, useljenik iz BiH?

„Jest, Hrvat, katolik iz Ivanjske, kraj Banja Luke, koja je sad preinačena u Podkozarje, ali bit će vraćena Ivanjska, kad-tad!"

RSE: Znači, i tamo su mijenjali?

„Da, tamo su mijenjali, al' nikad Ivanjska nije bila Podkozarje, a sad su 92. i 93. promijenili ime, iako u crkvenim knjigama piše da je Ivanjska od 'pamtivijeka', negdje od 1300. i neke, a sad su promijenili u Podkozarje. Za mene je uvijek Ivanjska!"

RSE: Vama je žao imena Ivanjska?

"Jest."

RSE: A morate razumjeti onda i Srbe iz Korduna da je i njima žao Vrginmosta!

Bosanski Hrvat (nije se želio predstaviti): "Pa, jest, al ' nije mi ih baš žao."

Dio Hrvata je i ravnodušan, nisu emotivno vezani ni za Gvozd ni za Vrginmost, barem ne skupina mladih koje smo zaustavili, Matea Petrović, Tomislav Puljić i Antonio:
Tomislav Puljić s prijateljima, Gvozd

"U biti, meni je svejedno kako se zove", kaže19-godišnja Matea.

"A, meni je draže da bude Gvozd," navikao sam

"Ja sam ovdje rođen prije 15 godina, točno kad je Vrginmost preimenovan u Gvozd, moji su doselili iz BiH, ali bilo bi mi svejedno," kaže Tomislav Puljić, rođeni Gvožđanin. "Kad nekud idemo," nastavlja Tomislav, "u Zagreb npr. pa nas pitaju odakle smo, a ja kažem 'iz Gvozda', a onda stariji ljudi kažu 'iz Vrginmosta' nekako svi još poznaju Vrginmost i, staro ime, pa nek bude."

"Neka se zove i Amerika", rezignirano nam je kazao jedan od zaustavljenih Hrvata, "samo da imam posla i da imam od čega živjeti. Vidite da ovdje na klupi dangubimo, nemamo posla, ništa nemamo."

Ima i "mješovitih" ljubavi

U zadnje dvije godine zaposlenost je u Gvozdu, i u ono malo otvorenih pogona više nego prepolovljena, donedavno je, kaže donačelnik Jerosimić, samo u proizvodnji bilo zaposleno oko 300 ljudi, a danas sveukupno, uključujući i javne i državne sluzbe, maksimalno, 200.

„Sve firme, sve tvrtke koje postoje na našoj općini su ili zatvorene ili su drastično smanjile rad i broj zaposlenih“.

U takvoj krizi svatko misli da je drugome lakše, i dobro prate koliko će gdje biti primljeno Hrvata, a koliko Srba.

Ovako to vide Hrvati:

„ Evo,nedavno su u općini primali 10 radnika za održavanje cesta i košenje trave i parka, nijednog Hrvata nisu primili“.

„Evo u šumarstvu nije ni jedan Srbin zaposlen, u Pošti nema nijednog, skoro ni u jednom javnom poduzeću“, navodi Korkut.

Ali, i Srbi priznaju da je njima, ipak, lakše, nego useljenim Hrvatima, vratili su se na svoje, imaju vrt, komad zemlje, mogu se baviti stočarstvom, nešto zasaditi.

"I, oni su na svome, oni znaju da su došli na svoje, on je 'svoj na svome'," ponavlja više puta Ante (nije nam se htio detaljnije predstaviti) "A, za mene je ovo, i nakon 15 godina, tuđe. Ja ne mogu reći da ovo nije moja država, ali to je 'nešto između'... kamo sreće da sam ja ostao u Francuskoj gdje sam do rata živio, ja sam mislio da će ova Hrvatska biti drugačija, al' nije to to.“

Unatoč svemu, u Vrginmostu ili Gvozdu ozbiljnijih međunacionalnih tenzija nema, provokacija ima, i ovog ljeta ih je bilo, ali nema, recimo, podijeljenih kafića, ljudi se pozdravljaju, a sve više kaže Hrvatica, Matea Petrović, jedni druge poštuju i u tuzi.
"Za ljubav nije prepreka ni Gvozd ni Vrginmost! Samo, roditelji nisu baš tome naklonjeni."

„E, to je istina, kad je meni strina umrla na sprovod je došlo baš dosta Srba. Nedavno je umro jedan mladić iz srpske obitelji, pa, bilo je, kaže, skoro više Hrvata na sprovodu nego Srba. Ali," nastavlja Matea, "kad su kakvi zborovi, folklor ili pijani rođendani, onda obavezno ima nereda i rijetko kada prođe bez tučnjave i ekscesa.“

RSE: A, ima li 'mješovite' ljubavi?

„A, toga, isto, ima. Za ljubav nije prepreka ni Gvozd ni Vrginmost! Samo, roditelji nisu baš tome naklonjeni, baš nikako. Evo, moji prijatelji su mješoviti par i znam da se roditelji jako bune i nisu sretni zbog toga.“

Postariji Hrvat iz Gvozda, nekadašnjeg Vrginmosta, useljen iz BiH, nekadašnje Ivanjske, danas Podkozarja:

„A, sve u svemu, preživljavamo, i mi i oni, al' baš da je neko 'zadovoljstvo' među Srbima i Hrvatima u Gvozdu ili Vrgingvozdu, kako ga neki u šali nazivaju, e, pa nije."

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG