Dostupni linkovi

Otkriven spomenik u čast Božićnog ustanka


Milo Đukanović, Foto: Savo Prelević

U Bajicama kod Cetinja jutros je uz državne i vojne počasti premijer Milo Đukanović otkrio spomenik podignut u čast 90-godišnjice Božićnog ustanka u kojem je od srpske vojske stradalo hiljade protivnika prisajedinjenja Crne Gore Srbiji nakon Podgoričke skupštine 1918.

Đukanović je tom prilikom izjavio:

"Obelisk Božićnjem ustanku nakon gotovo jednog vijeka utvrđuje smisao žrtve tih naših hrabrih slobodara za ideju crnogorske nezavisnosti koju ni njegov porazni ishod nije mogao zatrijeti ni zatamnjeti. Ovaj prvi spomenik posljednjem pokušaju Crnogoraca kobne 1918. i 1919. godine da oružjem odbrane ono što su smatrali smislom svoga postojanja, svoju državu Crnu Goru, njen ugled i njeno pravo ravnopravna sa saveznicima iz pobjedničke alijanse u Prvom svjetskom ratu koji je promijenio geografsku kartu Evrope i odnose u tadašnjem svijetu. Ovdje su naši preci branili dostojanstvo i pravo na samobitnost crnogorskog naroda. Odavde je počela još jedna bitka za Crnu Goru, gerilska i emigrantska, kasnije i antifašistička i oslobodilačka, poslije svega građanska i demokratska koja je zauvijek okončana 21. maja 2006. godine. Zato sa posebnim pijetetom, svojstvenim demokratskim i civilizovanim društvima i na ovaj način čuvamo uspomenu na ljude koji su te 1919. godine dali svoje živote za svoju Crnu Goru. Siguran sam da je zauvijek iza nas ostavljeno emigrantsko doba Crne Gore i zlo vrijeme u kojem je Crna Gora bila ono što ona nije. I zato sa ovog uzvišenog mjesta još jedom poručujemo, nikad više državnog i nacionalnog poniženja i podređenosti tuđim interesima i ciljevima".
Odavde je počela još jedna bitka za Crnu Goru, gerilska i emigrantska, kasnije i antifašistička i oslobodilačka, poslije svega građanska i demokratska koja je zauvijek okončana 21. maja 2006. godine.

Šta Božićni ustanak, ta donedavno skrivena strana naše istorija, znači za Crnu Goru i zašto je moralo da prođe 90 godina da se crnogorskim ustanicima predvođenim legendarnim brigadirom Krstom Zrnovim Popovićem oda priznanje za žrtve koje su podnijeli?

Skrivena strana crnogorske istorije

Sve dok devedesetih godina prošlog vijeka profesor doktor Šerbo Rastoder nije objavio "Skrivenu stranu crnogorske istorije", u kojoj su objavljeni događaji nakon okupacije Crne Gore 1918. Božićni ustanak i podaci o zločinima koji su u kontinuitatu vršeni nad komitima od strane Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, o onima kojima je danas otkriven spomenik na Cetinju, govorilo se samo u okviru porodica njihovih potomaka. Od tada je međutim već objavljeno nekoliko istorijskih knjiga koje se bave ovim značajnim događajem crnogorske istorije. Među njima je i posljednja , tačnije Prvi tom knjige istoričara Novaka Adžića sa imenima 1144 od 5000 crnogorskih ustanika predvođenim brigadirom Krstom Zrnovim Popovićem:
Šerbo Rastoder

"Božićni ustanak je izbio 6. januara 1919. godine po novom kalendaru i on je označavao otpor crnogorskog naroda srpskoj okupaciji i aneksiji Crne Gore. Borbe su trajale od 6.do 11. januara, kada se glavni vojni vođa ustanka, brigadni general Krsto Popović, spustio u Boku Kotorsku i ukrcao u italijanski brod kod generala Karbonea nakon čega je otišao u Meduanski zaliv i u Gaeti koja je postala stjecište crnogorske emigracije. Nakon sloma ustanka srpske okupacione snage uvele su režim „ognja i mača“ u periodu od 1918. do 1941. godine, pod skitrom Karađorđevića ubijeno je preko devet hiljada Crnogoraca, preko 5000 Crnogoraca tamnovalo je u crnogorskim zatvorima, a bilo je preko 4000 političkih emigranata koji su otišli u izgnanstvo zato što im je domovima oteta i zato što su bili pod strahovitom prisilom okupacionog srpskog žandarmerijskog režima".

Zašto se toliko čekalo na spomenik onima koji su "umrli dva puta"?

Ono što se danas nameće kao logično je pitanje, zašto je moralo da prođe 90. godine da bi se onima koji su „za pravo, čast i slobodu Crne Gore „ (ustanička parola) podnijeli ogromnu žrtvu i kako kaže profesor Ilija Vujošević "umrli dva puta", odali pošta kakvu su odavno zaslužili:

Drugi put su umrli u potpunom zaboravu ili falsifikatu uspješno kontrolisane istoriografije, kako od strane pobjedničkog velikosrpskog prije, tako i za moju poratnu generaciju .Ta tema je bila donedavno suspendovana iz javnog diskursa, a posebno iz obrazovnog sistema.
"Drugi put su umrli u potpunom zaboravu ili falsifikatu uspješno kontrolisane istoriografije, kako od strane pobjedničkog velikosrpskog prije, tako i za moju poratnu generaciju .Ta tema je bila donedavno suspendovana iz javnog diskursa, a posebno iz obrazovnog sistema. Opstajala je hibernirana kao pojedinačna sjećanje u uskim porodičnim krugovima preživjelih učesnika i njihovih potomaka. Tek sredinom devedesetih kao vid otpora na novu asimilaciju i vraćanje na 1918. dolazi do otvaranja ove tabu teme, zaključanu do tada sa sedam katanaca".


Magistar Vesna Vičević, koja je jedan od potomaka komita iz Božićnog ustanka, kaže da je u ovom slučaju premašena čak i poželjna istorijska distanca od pedeset godina:

"Vrijednost istorijskih činjenica je univerzalna i civilizovani svijet mora živjeti sa njima, ako ne živjeti ,ono bar da ih dostojno, istinski i naučno smjestiti u istoriografiju, đe je njima zapravo i pravo mjesto. Evo, Crna Gora konačno poslije 90 godina znala je, to se i očekivalo, nemoguće bi bilo da samostalna Crna Gora i dalje zanemaruje ovako značajan istorijski događaj.Jer najkraće rečeno, da nije bilo ovog ustanka 1919. i otpora koji je trajao do tridesetih godina ne bi bilo ni velikog Trinaestojulskog ustanka ’41 ni ove veličanstvene pobjede 21. maja.Konačno u istoriji Crne Gore jedna velika pobjeda da se izdobije perom. Sada je to zaista momenat da Božićni ustanak dobije pravu valorizaciju da se o tome javno, slobodno i normalno priča kao što cijeli civilizovani svijet priča o svojoj prošlosti, ma kakva ona bila. A ovaj dio je zaista slavan".

Profesor Ilija Vujošević se osvrnuo i na činjenicu da je spomenik ustanicima na Cetinju danas otkrio premijer Milo Đukanović:

"Zato eto makar i poslije devedeset godina otkrivanje spomenika predstavlja svojevrsni rekvijem sjenama tih svih znanih i neznanih heroja i žrtava toga vremena. Očekivao bih da čin otkrivanja pripada predsjedniku države, no s obzirom na visoku državnu funkciju i gospodin Đukanović je protokolarno prvo sljedeće rješenje".
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG