Božićni domjenak – između ćirilice i tužbi za genocid

Tradicionalni božićni domjenak Srpskog narodnog vijeća ovog vikenda u Zagrebu prošao je u ozračju dviju tema – desničarske kampanje protiv ćirilice i mogućnosti povlačenja tužbi za genocid. Na domjenku je bio predsjednik Hrvatskog sabora i više ministara u hrvatskoj Vladi, predsjednik Ivo Josipović je bio spriječen zdravstvenim razlozima, a nije bilo nikoga iz oporbenog HDZ-a.

Saborski zastupnik srpske manjine i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac pozvao je – govoreći ovog vikenda na tradicionalnom božićnom domjenku u zagrebačkom Novinarskom domu – relevantne faktore u Hrvatskoj da se zaustavi kampanja demonizacije ćirilice. Iako su sve parlamentarne stranke u Hrvatskoj protiv održavanja referenduma kojim se traži smanjivanje prava na službenu upotrebu jezika i pisma manjina, što među ostalim znači i ukidanje dvojezičnosti u Vukovaru, Pupovac ga se i dalje pribojava.

„Budući da nam još uvijek prijeti opasnost od antićilićnog referenduma, danas - kada slavimo nadolazeći dan Kristova rođenja po julijanskom kalendaru – pozivam sa ovoga mjesta sve one čije se riječi čuju i slušaju, bili oni iz politike ili iz crkve, na prekid ove kampanje“, kaže Pupovac.

Predsjednik Republike Ivo Josipović morao je na operaciju oka, a premijer Zoran Milanović poslao je na domjenak – ne slučajno - potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića, jer upravo se policija najviše bavi vukovarskim razbijačima dvojezičnih ploča.

„Svima onima koji su spremni bučno i glasno, ponekad i na vrlo ružan način, iskazivati nepovjerenje oprema institucijama ove države i ne priznavati je, mogu samo reći da prema njima neće biti tolerancije.“

Pupovac je u svom govoru pozvao vlasti Hrvatske i Srbije da povuku uzajamne tužbe za genocid.

„Ni jedna ni druga država nisu imale dovoljno činjenične osnove za tu vrstu tužbe. U tom su razdoblju počinjeni teški ratni zločini i zločini etničkog čišćenja, ali ne i zločini genocida.“

Pusić: Pozitivna manjinska politika

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ponavlja da je povlačenje tužbi bila inicijativa upravo hrvatska Vlade na početku mandata, a da je hrvatski uvjet i dalje – suradnja vlasti Srbije na otkrivanju sudbina nestalih u ratu u Hrvatskoj.

Zamoljen da komentira izjavu patrijarha Irineja kako se progon ćirilice u Hrvatskoj koristi kao paravan za nastavak progona Srba, Pupovac je kazao kako Srbi u Hrvatskoj rade na zaustavljanju tenzija i kako vjeruje da će zajedno sa hrvatskom Vladom i svim drugim akterima u tome uspjeti. Ministrica Pusić je na isto pitanje kazala kako nije trenutak za tu vrstu politizacije, i dodala:

„Ali, ako postoji jedna vlada u jugoistočnoj Europi, da ne kažem na zapadnom Balkanu, koja dosljedno i bez odmaka provodi pozitivnu manjinsku politiku – to je hrvatska Vlada, i nijedna druga u regiji do te principijelnosti. Prema tome, mislim da je važno da se to prepozna i kaže i kroz to promatra Hrvatsku.“

Pupovac nije na domjenku komentirao problematiku povratka i stambenog zbrinjavanja, ali je to učinio na Osječkoj televiziji, kada je upozorio da Vlada nije ostvarila gotovo ništa od onoga što je oko povratka srpskih izbjeglica pred dvije godine planirano, a da je predviđeni novac za povratak i elektrifikaciju usmjeren u druge svrhe.

Domjenak je održan u poslovično prepunoj plesnoj dvorani Novinarskog doma, gdje su se osim brojnih političara i aktivista srpske manjine okupili i brojni političari, intelektualci, i javni radnici većinskog naroda – Jadranka Kosor, Predrag Matvejević, Igor Mandić i drugi.

Na božićnom okupljanju tradicionalno su dodijeljene i godišnje nagrade SNV-a – medalja i plaketa „Nikola Tesla“ Nataši Žerjavić-Desnica za doprinos razvoju institucija srpske manjine u Hrvatskoj i zbog rada na obnovi Kule Stojana Jankovića u Islamu Grčkom u Ravnim Kotarima, nevladinom aktivistu za ljudska prava Tončiju Majiću iz Splita nagrada „Dijana Budisavljević“ za humanizam i za angažman na rasvjetljavanju ratnih zločina početkom devedesetih i zaštiti svjedoka, Ivanu Fumiću i Juraju Hrženjaku nagrada „Dr. Gojko Nikoliš“ za njegovanje tekovina antifašizma, i – posthumno – Milki Kučeković iz Ludbrega za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa dodijeljena je nagrada „Svetozar Pribićević“.