Dostupni linkovi

Bećirević: Islamski radikalizam manje opasan po BiH od drugih prijetnji


Edina Bećirević

Hapšenje Enesa Mešića na granici BiH i Srbije, a za kojeg se pretpostavlja da je krenuo na sirijsko ratište, pokrenulo je i pitanje da li iz BiH ponovno kreću ratnici ka tom dijelu svijeta. Također i bojazan od nastavka radikalizacije u BiH. Edina Bećirević, autorica istraživanja koje suprotstavlja umjereni islam i selefizam u BiH, te članica ugledne nevladine organizacije Atlantska inicijativa, smatra da je trend odlazaka zaustavljen, ali i da jedan radikalizam rađa drugi.

RSE: Nedavno je na granici sa BiH uhapšena osoba osuđena za odlazak na ratište u Siriju pod sumnjom da je namjeravala ponovno otići. Ovo je u posljednje vrijeme rijedak slučaj da osobe iz BiH odlaze na ratište. Atlantska inicijativa je radila istraživanje o odlascima, kakvi su nalazi?

Bećirević: Prema nedavnom istraživanju koju je objavila Atlantska inicijativa i istraživanja koje je vodio profesor Vlado Azinović, ukupan broj boraca iz Bosne i Hercegovine koji su od 2012. do 2016. otišli na ratišta u Siriju je 240, 56 je povratnika, 70 ih je ubijeno u Siriji, a u Siriji i Iraku se još uvijek nalazi 114 osoba, uključujući 53 žene i 40 djece. Istraživanje profesora Azinovića je također utvrdilo da je odlazak, ne samo iz Bosne i Hercegovine nego i iz regiona, značajno smanjen u 2015. I gotovo potpuno prestao do rane 2016, ali da je i prestao i povratak, osim nekoliko slučajeva ekstradicija iz turskih zatvora.

U vezi sa osobom koja je uhapšena jučer, može se reći da je granična policija odradila svoj posao. On je bio u sistemu, policijske agencije funkcionišu i prate kretanje osoba pod nadzorom koje su se vratile iz Sirije i koje bi bile potencijalna prijetnja na sigurnost. To zašto on nije u zatvoru pitanje je pravosudnih organa, jer je on dobio kaznu od tri godine. Dakle, potrebno je pitati zbog čega osoba koja je uhapšena prije dva dana pod sumnjom da je namjeravala otići u Siriju, nije bila odmah upućena na održavanje kazne.

Bećirević: Islam koji se tradicionalno prakticira u BiH je umjeren i inkluzivan
Bećirević: Islam koji se tradicionalno prakticira u BiH je umjeren i inkluzivan

RSE: Koliko je, prema Vašem iskustvu, radikalizacija i dalje prisutna u BiH? Autor ste knjige u kojoj suprotstavljate umjereni islam i selefizam. Šta su Vaša zapažanja?

Bećirević: U knjizi koja je napisana na osnovu istraživanja i objavljena na engleskom, i u pripremi je objavljivanje na bosanskom, poredila sam narative tradicionalnog bosanskog islama i selefijska interpretacija koja je uvezena tokom rata. Jedan od zaključaka je da su to u bosanskohercegovačkom kontekstu interpretacije koje je teško pomiriti. Islam koji se tradicionalno prakticira u Bosni i Hercegovini je umjeren i inkluzivan, a u osnovi selefijskog prozelitizma je ono što oni zovu ”pročišćenje” bosanskohercegovačke tradicije.

Iako je u knjizi fokus na komparaciji selefijske interpretacije i bosanskohercegovačke islamske tradicije, diskusija u knjizi je smještena unutar šireg radikalnog konteksta u našoj državi, a u kojem se svakodnevno suočavamo sa etničkim, a posebno secesionističkim radikalnim idejama. Mi imamo različite neliberalne uticaje koji inspirišu jedni druge, a čiji cilj je kreirati klimu nestabilnosti koja će Bosnu i Hercegovinu skrenuti od puta ka članstvu u NATO i Evropsku uniju. U kreiranju tog radikalnog konteksta ključnu ulogu igra i Rusija, koja podupire secesionističke ideje u Republici Srpskoj. Sve to stvara kontekst koji može ohrabriti grupe i pojedince u procesu radikalizacije.

Argument "loših muslimana"

RSE: Šta mlade odvodi u radikalizam i da li je prijetnja ovim stavljanjem pod kontrolu paradžemata otklonjena?

Bećirević: Mislim da se moramo biti pažljivi kad govorimo o radikalizaciji i ne isticati da je taj fenomen vezan samo za mlade koji su prihvatili selefijsku interpretaciju islama.

Unutar selefijskog pokreta potrebno je također praviti razliku između radikalizacije u vjerovanju i ponašanju koja vodi ne vodi u nasilje i radikalizacije u vjerovanju i ponašanju koja vodi u nasilje. Ovu istu podjelu je potrebno koristiti i kod drugih tipova radikalizma. Pretjerani akcenat na jednu vrstu radikalizma nas navodi na to da zapostavljamo druge, mnogo veće prijetnje koje ugrožavaju sigurnost Bosne i Hercegovine. Konačno, ovo je država u kojoj je izvršen genocid nad muslimanima u periodu od 1992-1995.

Ali, isto tako ne smijemo zbog te činjenice zapostaviti dugoročnu prijetnju koju selefizam ima za Bosnu i Hercegovinu. Na sceni je organizirani prozelitizam selefijske interpretacije islama koji vrbuje vulnerabilne mlade osobe, koje imaju krizu identiteta, potrebu za osjećajem pripadanja, koje su razočarane opštim stanjem u našem društvu i državi. Tokom istraživanja jedna od najporaznijih činjenica bila je i ta da selefijski lideri kao način vrbovanja koriste argument “loših muslimana” i da mladim ljudima govore da su njihovi roditelji bili “loši muslimani” te da je u Bosni zbog toga izvršen genocid.

RSE: Pitanje prevencije je nešto na čemu ste ozbiljno radili, čak mladima predstavili i one koji su nekada bili spremni na radikalne akcije u svijetu, a danas su vatreni protivnici takvih ideja. Kakvi su zaključci?

Bećirović: Atlantska inicijativa je tokom prošle i sve do juna ove godine imala seriju radionica sa mladim ljudima u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova. Radionice su bile bazirane na metodologiji akcionog istraživanja. Cilj radionica bio je istražiti koja je vrsta obrazovnog pristupa u prevenciji radikalizacije i nasilnog ekstremizma najefikasnija u radu s mladima. Tako smo testirali recimo kako prihvataju humor kao metodu prevencije, zatim umjereni vjerski narativ u borbi protiv nasilnih ekstremističkih poruka. A gost na radionicama bio nam je i Adam Deen, bivši ekstremista iz Velike Britanije. Učesnici su najbolje reagirali na radionicu sa Adamom Deenom. Nema ništa efikasnije u radu s mladima od autentičnog iskustva bivšeg radikala ili nasilnog ekstremiste. Moć autentične lične priče deradikalizirane osobe je najbolja prevencija.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG