Oko 20 predstavnika udruženja koja okupljaju žrtve rata u Bosni i Hercegovini zatražili su 8. februara u Sarajevu efikasnije procesuiranje ratnih zločina.
Oni su se okupili ispred zgrade Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine na dan kada se održava sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) koje raspravlja, kako je najavljeno, o izvještaju o procesuiranju predmeta ratnih zločina pred bh. pravosuđem za prošlu godinu.
VSTV je institucija čiji je mandat da imenuje tužioce i sudije, disciplinski ih kažnjava i razrješava dužnosti.
"Oni će vjerovatno donijeti zaključak da je urađeno dosta toga, jer se oni bave statistikom, ne bave se konkretnim stvarima", izjavio je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Murat Tahirović.
Prema podacima VSTV-a BiH, krajem septembra prošle godine, u svim tužilaštvima registrovano je 4.099 osoba u 465 predmeta koji čekaju na procesuiranje.
Protiv 1.347 osoba se vodi istraga, a protiv 2.752 njih se još ne vodi.
Predmeti ratnih zločina se u BiH procesuiraju na državnom, entitetskom, kantonalnom nivou, te u Brčko distriktu.
Riječ je o 18 pravosudnih institucija, šest okružnih sudova u entitetu Republika Srpska, deset kantonalnih u Federaciji BiH, jednom sudu u Brčkom i državnom sudu BiH.
Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina u BiH predviđa da se rad na predmetima okonča do kraja 2023. godine.
Vlasti u BiH su 2008. godine usvojile Strategiju kojom je predviđeno da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a da ostali budu prebačeni na niže sudove i budu završeni do 2023. godine.
Revidirana strategija je usvojena 2020. godine s ciljem ubrzanja procesuiranja, a njeno usvajanje je bilo jedan od 14 prioriteta koje Bosna i Hercegovina mora da ispuni na putu ka Evropskoj uniji.
Presude pred sudovima u BiH su, prema do sada dostupnim zvaničnim podacima, donesene u oko 600 predmeta. Za ratne zločine izrečene su pravosnažne presude u trajanju od više od 3.200 godina zatvora.
