Nekompletni posmrtni ostaci dvije osobe koje su pronađeni zabetonirani u fontani u dvorištu privatne kuće u Brčkom u septembru prošle godine, pripadaju dvjema žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine.
Ovo je utvrđeno nakon ekshumacije i na osnovu DNK analize, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa portparolka Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, Emza Fazlić.
"Žrtve su već ranije identifikovane i ukopane u Potočarima, a porodice će tek biti obaviještene. Nekompletni ostaci ove dvije žrtve ekshumirani su 2000.godine. Nisu bili kompletni i ovi dijelovi skeleta potvrđuju da je riječ o ovim žrtvama, ubijenim u genocidu", kaže Fazlić.
Doktor iz Brčkog, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, je u svom dvorištu, prema sopstvenom priznanju, skrivao zakopane kosti jedne od žrtava.
Ostaci u dvorištu brčanskog ortopeda Nebojše Mraovića zakopane su prije 11 godina, nakon čega je iznad njih izgradio betonsku fontanu.
Mraović već godinama u Brčkom ima privatnu ortopedsku ambulantu.
Ekshumacija kostiju je izvršena 21. septembra pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, prema naredbi Suda BiH.
Mraović je u septembru prošle godine izjavio za Radio Slobodna Evropa da "ne vidi ništa sporno u cijelom slučaju", navodeći da su kosti korištene za "planiranje operacija".
"Ja sam ih koristio u bolnici, koristio za planiranje operacija, oni su valjali stotinama ljudi", rekao je Mraović za Radio Slobodna Evropa u kratkom telefonskom razgovoru, ne objašnjavajući na koji način ih je koristio.
Iz državnog Tužilaštva je u septembru potvrđeno za Radio Slobodna Evropa da je istraga u toku, ali nema dodatnih informacija o predmetu.
Koliko je nestalih u BiH?
Skoro tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, još se traga za 7.597 nestalih osoba, od čega 1.200 samo u Srebrenici.
Posmrtni ostaci Bošnjaka ubijenih u Srebrenici, gdje je prema presudama međunarodnih i domaćih sudova u julu 1995. ubijeno više od 8.000 ljudi, nakon rata su pronađeni u više od 80 masovnih grobnica širom srednjeg Podrinja.
Nakon zločina, tijela su prebacivana iz jedne u drugu masovnu grobnicu, što je otežavalo njihovu identifikaciju i ukop.
Osobe koje su tragale za članovima porodice koji su nestali, za Radio Slobodna Evropa su ranije svjedočile da su im "posrednici" tražili 500 eura po osobi, da otkriju lokaciju na kojoj se nalaze tijela.
Institut za nestale osobe ima telefonsku liniju za anonimno dojavljivanje lokacija na kojima se nalaze tijela žrtava proteklog rata.
Kako je ranije rečeno iz ovog Instituta za Radio Slobodna Evropa, prijava je veoma malo, a istina se i dalje skriva.
Prema Krivičnom zakonu Brčko Distrikta, ako neko neovlašteno odnese, sakrije ili premjesti tijelo ili dio tijela, biće kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Kazne su iste u Federaciji BiH, dok je u Republici Srpskoj moguća zatvorska kazna do dvije godine.
Krivični zakon BiH se ne bavi ovim, ali propisuje zatvorsku kaznu do tri godine u slučaju da osoba ne prijavi mjesto masovne grobnice.
Taj pravni akt "masovnu grobnicu" definiše kao neoznačeno mjesto u kojem se nalaze dva ili više tijela, ili ostaci tijela osoba ubijenih u genocidu ili ratnom zločinu.
