Borjana Krišto potvrđena je na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH. Na sjednici održanoj 28. decembra za Krišto je glasalo 23, dok je 15 bilo protiv. Nije bilo suzdržanih.
Isto je ranije učinilo i Predsjedništvo BiH, 21. decembra, a predložila je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH.
Krišto je prva žena na čelu državne vlade. Dugogodišnja je članica Hrvatske demokratske zajednice BiH.
"Bosna i Hercegovina je moja domovina. Moramo iza sebe ostaviti sukobe koji nas dijele. Mjesto naše zemlje jeste u evropskom civiizacijskom krugu. Osjećam dodatnu odgovornost kao žena, jer se mnoge žene suočavaju sa nepravdama, a ponos, jer sam svjesna primjera koje su naše kćerke i majke postigle i postižu", poručila je Krišto.
Krišto je u ekspozeu poručila da je put BiH ka Evropskoj uniji (EU) temelj rada Vijeća ministara BiH.
"U daljem radu nastojaćemo učiniti sve kako bi se put BiH ka EU ubrzao i kako bismo kao država osjetili veće koriste od reformi koje evropske integracije zahtijevaju", navela je ona.
Prema njenim riječima, efekti odluke o kandidatskom statusu BiH se očekuju na ekonomskom planu.
"Status kandidata nas obvezuje na veću učinkovitost na polju ljudskih prava. U demokratskom društvu je nedopustiva diskriminacija, moramo raditi na izmjenama Izbornog zakona koji trebaju biti usklađeni sa odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. Prioriteti u radu su zadaci koje postavlja EU, a u svom radu se namjeravam oslanjati na institucije evropskih integracija", poručila je Krišto.
Pored evropskog, Krišto je poručila kako je za Bosnu i Hercegovinu važan i NATO put.
"Integracija u NATO nije samo vojni nego i politički savez koji dijeli vrijednosti slobode, demokracije, pluralizma i konsenzusa. Predan je podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, miru, stabilnosti, reformskim procesima u Bosni i Hercegovini i euroatlantskom putu naše zemlje, kako kroz partnersku suradnju, tako i političke, praktične i operativne angažmane.
Želim naglasiti kako ćemo u okviru svojih nadležnosti raditi na postizanju dogovora o zajedničkim vanjskopolitičkim stajalištima Bosne i Hercegovine, što uključuje i sve aktivnosti i pitanja iz područja NATO integracija", kazala je Krišto.
Među prioritetima antikorupcijska politika, oduzimanje i upravljane imovinom stečenom kaznenim djelom
Krišto je poručila i da će Vijeće ministara BiH aktivno raditi na unapređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira, u cilju jačanja prevencije i suzbijanja korupcije i svih drugih vidova kriminala, uključujući terorizam i pranje novca.
"Kao rezultat navedenog, jačat ćemo rad antikorupcijskih agencija i službi u svim segmentima, s ciljem postizanja uspješne, učinkovite i mjerljive primjene kvalitetnih antikorupcijskih zakona.
Ona je navela i da će dio strategije biti zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelima.
Prioriteti su, navela je, i Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, što je jedan od 14 uslova BiH prema EU, te Zakon o sudovima BiH.
Ko je Borjana Krišto?
Borjana Krišto je postala kandidatkinja za predsjedavajuću Vijeća ministara na osnovu koalicionog sporazuma koji su postigli HDZ, blok od osam bošnjačkih i građanskih stranaka, te Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
To je podstaklo kritike iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) Željka Komšića da je time napravljen nedopustiv ustupak Dodiku koji se protivi ulasku BiH u NATO. Smatraju da će s novom vlašću biti blokirani procesi bitni za približavanje punopravnom članstvu u Alijansi.
Čelnici "osmorke" te su kritike odbacili.
Na proteklim izborima Krišto je bila kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH, ali ju je porazio predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić koji je na sjednici Predsjedništva glasao protiv njenog imenovanja.
Opšti izbori u BiH održani su 2. novembra. Za tri člana Predsjedništva BiH izabrani su Denis Bećirović (bošnjački član kojeg su podržale stranke "Osmorke", Željka Cvijanović (srpska članica koja je kandidatkinja SNSD-a), te Željko Komšić (iz reda Hrvata, predsjednik DF-a).
Za predsjednika entiteta Republika Srpska izabran je Milorad Dodik, Ćamil Duraković kao Bošnjak i nezavisni kandidat za potpredsjednika, te Davor Pranjić kao Hrvat i kandidat HDZ-a BiH.
Izabrani su i zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, zastupnici u dva entitetska parlamenta, kao i u deset kantonalnih skupština u entitetu Federacija BiH.
Završeni su indirektni izbori za Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda Republike Srpske. Čeka se još izbor delegata u državni Dom naroda.
