Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
VIJESTI
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Vesti

SAD i Jermenija potpisale sporazum o strateškom partnerstvu

Jermenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan (lijevo) i američki državni sekretar Antony Blinken potpisali su sporazum o strateškom partnerstvu u Washingtonu, 14. januara.
Jermenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan (lijevo) i američki državni sekretar Antony Blinken potpisali su sporazum o strateškom partnerstvu u Washingtonu, 14. januara.

Sjedinjene Američke Države i Jermenija su 14. januara potpisale sporazum o strateškom partnerstvu kojim se proširuje saradnja u oblasti bezbjednosti i nekoliko područja jer se Jerevan nastoji distancirati od tradicionalnog saveznika Rusije.

Američki državni sekretar Antony Blinken i jermenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan potpisali su sporazum u State Departmentu u Washingtonu.

Sjedinjene Države "rade sa Jermenijom u oblasti sigurnosti i odbrane, a posebno na podršci njenim naporima da potvrdi svoju nezavisnost i suverenitet nad sopstvenom teritorijom", rekao je Blinken na ceremoniji potpisivanja.

"Sve smo jači partneri i mislim da je to za dobro obje naše zemlje, kao i za dobro regije i šire", rekao je Blinken, opisujući sporazum kao prekretnicu u saradnji na području odbrane, sigurnosti, ekonomije i demokratizacije.

Najavio je da će u narednim sedmicama američki carinski i granični patrolni tim otputovati u Jermeniju kako bi sarađivao sa jermenskim partnerima na razvoju sposobnosti za sigurnost granica.

Osim toga, sporazumom se traži da Sjedinjene Države započnu pregovore s Jermenijom o nuklearnoj saradnji u civilnom prostoru, a Jerevan će se formalno pridružiti koaliciji koju predvode SAD za poraz ekstremističke grupe Islamska država.

Jermenija je formalno saveznik Rusije kroz Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) koju vodi Moskva, a Moskva ima vojnu bazu u Jermeniji. Ali odnosi su se pogoršali zbog onoga što je Jermenija nazvala neuspjehom Rusije da pruži dovoljnu pomoć kada je Azerbejdžan 2023. zauzeo Nagorno-Karabah, prisiljavajući oko 100.000 etničkih Jermena da pobjegne.

Beživotni Nagorno-Karabah nakon egzodusa Armenaca

Napuštena vozila na cesti 2. oktobra u Stepanakertu, poznatom i kao Xankendi, nakon masovnog egzodusa Armenaca iz regije Nagorno-Karabah.<br /> <br /> Azerbejdžan je preuzeo kontrolu nad regijom u kojoj sada nema života.
1/8 Napuštena vozila na cesti 2. oktobra u Stepanakertu, poznatom i kao Xankendi, nakon masovnog egzodusa Armenaca iz regije Nagorno-Karabah.

Azerbejdžan je preuzeo kontrolu nad regijom u kojoj sada nema života.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Lutka i osobne stvari djece na cesti u glavnom gradu regije, Xankendi/Stepanakertu.
2/8 Lutka i osobne stvari djece na cesti u glavnom gradu regije, Xankendi/Stepanakertu.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Satelitska snimka prikazuje prazne ulice nekadašnjeg glavnog grada, 29. septembra.<br /> <br /> Vlada u Erevanu navela je 2. oktobra da je 100.514 od procijenjenih 120.000 stanovnika regije prešlo u Armeniju.
3/8 Satelitska snimka prikazuje prazne ulice nekadašnjeg glavnog grada, 29. septembra.

Vlada u Erevanu navela je 2. oktobra da je 100.514 od procijenjenih 120.000 stanovnika regije prešlo u Armeniju.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Napušteno vozilo ispred zatvorene trgovine u Xankendiju 2. oktobra.<br /> <br /> Egzodus ljudi iz regije uslijedio je nakon&nbsp;24-satne akcije započete 19. septembra, kada su azerbejdžanske snage slomile armenske trupe, prisilivši ih na kapitulaciju.
4/8 Napušteno vozilo ispred zatvorene trgovine u Xankendiju 2. oktobra.

Egzodus ljudi iz regije uslijedio je nakon 24-satne akcije započete 19. septembra, kada su azerbejdžanske snage slomile armenske trupe, prisilivši ih na kapitulaciju.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Napušteni automobili na ulici u Xankendiju.<br /> <br /> Nakon šest godina borbi okončanih 1994. poslije raspada Sovjetskog Saveza, Nagorno-Karabah je došao pod kontrolu etničkih armenskih snaga, uz potporu Armenije, a oko milion azerbejdžanskih stanovnika postali su izbjeglice.
5/8 Napušteni automobili na ulici u Xankendiju.

Nakon šest godina borbi okončanih 1994. poslije raspada Sovjetskog Saveza, Nagorno-Karabah je došao pod kontrolu etničkih armenskih snaga, uz potporu Armenije, a oko milion azerbejdžanskih stanovnika postali su izbjeglice.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Azerbejdžan je povratio dijelove otcijepljene regije nakon šestosedmičnog sukoba 2020. godine, zajedno s okolnim teritorijem koji su etničke armenske snage ranije zauzele.
6/8 Azerbejdžan je povratio dijelove otcijepljene regije nakon šestosedmičnog sukoba 2020. godine, zajedno s okolnim teritorijem koji su etničke armenske snage ranije zauzele.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Međunarodna skupina novinara snima vojni helikopter ruskih mirovnih snaga dok leti iznad polja u blizini Xankendija 2. oktobra.<br /> <br /> Armenske vlasti optužile su ruske mirovnjake, koje su bile raspoređene u Nagorno-Karabahu nakon rata 2020., da su stajale po strani te nisu uspjele zaustaviti napad Azerbejdžana. Moskva je optužbe odbacila, tvrdeći da njezine trupe nisu imale mandat za tu intervenciju.
7/8 Međunarodna skupina novinara snima vojni helikopter ruskih mirovnih snaga dok leti iznad polja u blizini Xankendija 2. oktobra.

Armenske vlasti optužile su ruske mirovnjake, koje su bile raspoređene u Nagorno-Karabahu nakon rata 2020., da su stajale po strani te nisu uspjele zaustaviti napad Azerbejdžana. Moskva je optužbe odbacila, tvrdeći da njezine trupe nisu imale mandat za tu intervenciju.
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Pogled na nekadašnju prijestolnicu&nbsp;Xankendi/Stepanakertu.<br /> <br /> Predsjednički ured Azerbejdžana izvijestio je da je Baku predstavio plan za &quot;reintegraciju&quot; etničkih Armenaca ove regije, ističući da je &quot;jednakost prava i sloboda, uključujući sigurnost, zagarantirana svima bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili jezičnu pripadnost&quot;.
8/8 Pogled na nekadašnju prijestolnicu Xankendi/Stepanakertu.

Predsjednički ured Azerbejdžana izvijestio je da je Baku predstavio plan za "reintegraciju" etničkih Armenaca ove regije, ističući da je "jednakost prava i sloboda, uključujući sigurnost, zagarantirana svima bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili jezičnu pripadnost".
Dana 2. oktobra, jedan od posljednjih autobusa s Armencima iz Nagorno-Karabaha napustio je ovo područje. Odluka o odlasku više od 100.000 ljudi donesena je nakon što je Azerbejdžan preuzeo ovu regiju. Na njezinim ulicama trenutno života nema.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Blinken je bezuspješno pokušao posredovati u trajnom mirovnom sporazumu između Jermenije i Azerbejdžana.

Mirzoyan je pozdravio taj napor i rekao da Jermenija cijeni "nepokolebljivu podršku SAD-a za nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Jermenije".

"Vjerujemo da je stabilan i prosperitetan Južni Kavkaz u interesu svih regionalnih aktera i šire međunarodne zajednice", rekao je Mirzoyan na ceremoniji potpisivanja.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je 14. januara da je rusko partnerstvo sa Jermenijom bilo pozitivno za Jerevan, dok Sjedinjene Države "nikada nisu igrale stabilizirajuću ulogu na Južnom Kavkazu".

Peskov je rekao da odnosi sa Rusijom nude "značajnu dividendu za Jermeniju i njen narod", dodajući da ih Moskva namjerava dalje razvijati.

​
XS
SM
MD
LG