Usred sve većeg broja tunela koji se kopaju iz Bjelorusije prema Evropskoj uniji, granične službe navode da Minsk odbacuje obavještajne informacije koje ga upozoravaju na izgradnju tunela za migrante.

Kada je grupa od 15 migranata u "odjeći umrljanoj pijeskom" uočena kako se kreće kroz šumu na jugoistoku Latvije 10. avgusta, graničari u početku nisu mogli utvrditi odakle je grupa izašla.

Podzemni prolaz bio je prvi ovakav tunel otkriven u Latviji, ali samo posljednji u nizu tunela koji su posljednjih mjeseci prokopani prema teritoriji EU.

Granične službe tvrde da Bjelorusija nije preduzela korake da zaustavi kopanje tunela, čak ni kada joj se dostave obavještajni podaci o njihovoj izgradnji.

Lina Laurinaityte, portparolka Litvanske državne granične službe, rekla je za Radio Slobodna Evropa da su se "u više slučajeva, nakon što su litvanski graničari obavijestili bjeloruske vlasti o izgradnji tunela i dostavili informacije o lokaciji, bjeloruske vlasti oglasile tvrdnjom da se takve aktivnosti ne odvijaju".

Prema njenim riječima, odgovor bjeloruske strane bio je da je naznačena lokacija provjerena i da ništa nije pronađeno, "uprkos jasnim dokazima litvanskih graničara o izgradnji tunela".

Laurinaityte je istakla da litvanske vlasti nemaju dokaze da je Bjelorusija direktno uključena u izgradnju tunela.

Nakon što je talas migranata, uglavnom s Bliskog istoka, koji su pokušavali ući u EU preko Bjelorusije dostigao vrhunac krajem 2021., zapadni susjedi Bjelorusije - Poljska, Latvija i Litvanija - podigli su granične ograde koje su u početku ublažile krizu.

Prvi migrantski tunel iz Bjelorusije otkriven je u Poljskoj u septembru 2025. godine, a poljske patrole kasnije te godine pronašle su još nekoliko tunela, uključujući jedan kroz koji je u zemlju ušlo oko 180 migranata.

Litvanija je od početka 2026. godine zabilježila 12 pokušaja kopanja tunela prema svojoj teritoriji. Domaći mediji izvijestili su da je jedan graničar povrijeđen tokom incidenta na jugu zemlje 27. jula, kada je grupa migranata koja je izašla iz tunela pokušala da ga "odvuče prema bjeloruskoj teritoriji".

Fotografije koje su objavile litvanske granične vlasti prikazuju nedovršene podzemne prolaze koji polaze iz Bjelorusije i učvršćeni su drvenim potpornjima nalik onima koji se koriste u rudnicima.

Zamjenik poljskog ministra unutrašnjih poslova Czeslaw Mroczek izjavio je u intervjuu iz decembra 2025. godine da je Minsk angažovao "stručnjake" s Bliskog istoka, koji imaju iskustva u kopanju podzemnih prolaza, kako bi kopali tunele prema teritoriji njegove zemlje.

Poljske granične vlasti odbile su komentarisati ovu tvrdnju za Radio Slobodna Evropa.

Jolanta Babisko, portparolka Državne granične službe Latvije, rekla je za Radio Slobodna Evropa da postoje "opravdani razlozi za sumnju da podrška za kopanje tunela prema teritoriji EU dolazi iz same Bjelorusije".

"Pristup području s bjeloruske strane, u pojasu od nekoliko stotina metara od granice, ograničen je i tamo mogu boraviti samo graničari koji obavljaju službene dužnosti", rekla je ona.

Bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko za širi problem masovnih migracija okrivio je Brisel, istovremeno nagovještavajući da će na sankcije Evropske unije odgovoriti tako što neće zaustavljati migrante koji pokušavaju ući u EU.

"Ljudi, nećemo vas štititi. Nećemo hvatati migrante na granici kao što smo to ranije činili", rekao je na konferenciji u oktobru 2024. godine.

Laurinaityte navodi da litvanske granične vlasti sarađuju sa svojim poljskim kolegama u otkrivanju tunela te da planiraju nabaviti dodatnu tehničku opremu sposobnu za detekciju podzemnih aktivnosti.

"Iz operativnih sigurnosnih razloga ne možemo dati detalje o konkretnim tehnologijama koje koristimo", kazala je.