Zamke za Bjeloruse koji žele da se bore u korist Ukrajine

Bjeloruske vlasti pod dugogodišnjim vladarom Aleksandrom Lukašenkom možda postavljaju zamke na društvenim mrežama kako bi, tvrde opozicionari, uhvatile građane koji žele da se bore za Ukrajinu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Sergej Hribovič je priveden ranije ovog mjeseca pod optužbom da je podsticao društvenu mržnju i pripremao se za učešće u stranom sukobu, javili su provladini kanali Telegrama 14. marta.

U onome što je izgledalo kao nasilno snimljeno priznanje, 53-godišnji Hribović je rekao da je priveden nakon što je popunio obrazac na Telegramu koji je naplaćen kao prijava za pridruživanje drugim Bjelorusima koji se bore u susjednoj Ukrajini.

Vjeruje se da je najmanje 200 Bjelorusa uzelo oružje u obranu Ukrajine od invazije ruskih snaga. Stotine drugih zainteresovano je za pridruživanje, saopštila je bjeloruska grupa koja regrutuje dobrovoljce.

Bjelorusija ima bliske odnose s Rusijom, a Lukašenko je dopustio ruskim snagama da iskoriste njegovu zemlju kao polazište za invaziju 24. februara.

Bjeloruska milicija koja sebe naziva bataljon Kastus Kalinouski koristi svoj Telegram kanal da regrutuje muškarce za borbu protiv ruskih snaga u Ukrajini i postavila je poseban chat kanal unutar aplikacije za društvene mreže za razmjenu privatnih, direktnih poruka s potencijalnim dobrovoljcima.

Oni navode kako nikakva poruka od Hriboviča nije primljena putem chata, uz upozorenje da je on možda postao plijen lažnog kanala koji su postavile Lukašenkove vlasti. "Ako ste u Bjelorusiji ili Rusiji - nemojte koristiti prava imena, sakrijte svoj telefonski broj od svih, [ili još bolje] - kupite novu SIM karticu", napisao je bataljon Kastus Kalinouski na svom kanalu.

To ne bi bilo prvi put da bjeloruske vlasti preduzimaju takve korake kako bi uhvatile opozicione aktiviste i druge koji se protive Lukašenku, čija je tvrdnja o pobjedi na izborima u avgustu 2020., za koju milioni birača vjeruju da je bila namještena, dovela do masovnih protesta i nemilosrdnog obračuna koji se još uvijek nastavlja.

Aleksandar Azarau, predstavnik Bajpola (ByPol), koji ujedinjuje bivše bjeloruske službenike za sprovođenje zakona koji podržavaju opoziciju, kaže da je njegova organizacija u prošlosti dokumentovala lažne razgovore u Telegramu koji su imali za cilj da uhvate Bjeloruse.

Kaže da su bjeloruske vlasti jednom koristile postojeću stranicu Telegrama za promovisanje lažnog plana za napad na zvaničnika i postavile vezu na privatni chat za one koji su zainteresovani da učestvuju. Desetine ljudi možda je uhapšeno tim trikom, kaže Azarau.

Postoje dva Telegram kanala koji regrutuju Bjeloruse za pomoć Ukrajini – bataljon Kastus Kalinouski i jedan koji je postavio opozicioni lider i ugostitelj Vadzim Prakopje. Svaki ima svoju chat adresu.

Međutim, Bajpol je pronašao četiri adrese za chat navodno namijenjene da pomognu Ukrajini, sugerišući da su dvije lažne i da ih je možda postavila Glavna uprava Ministarstva unutrašnjih poslova za borbu protiv organizovaanog kriminala i korupcije (GUBAZIK), rekao je Azarau.

Lažni chatovi, koji se mogu promovisati na različitim informativnim kanalima Telegrama, djeluju na sličan način kao i neželjena e-pošta koja bi trebala izgledati kao da dolazi od prave kompanije ili organizacije. U nekim slučajevima lažni chatovi imaju adresu koja se razlikuje od legitimnog chata po jednom alfanumeričnom simbolu.

Neki Bjelorusi se bore u korist Ukrajine od 2014., kada je izbio rat između separatista koje podržava Kremlj i vladinih snaga u istočnoj regiji Donbasa.

Rusija je započela svoju posljednju invaziju na Ukrajinu 24. februara, nakon što je pozicionirala gotovo 200.000 vojnika u blizini granica zemlje, od kojih su neki u Bjelorusiji.

U izjavama objavljenim na kanalu bataljona Kastus Kalinouski, učesnici kažu kako budućnost njihove zemlje zavisi o ishodu rata u Ukrajini.

"Shvatam da ćemo, ako predamo Ukrajinu Putinu, zauvijek izgubiti nezavisnost Bjelorusije, a mi i naša djeca morat ćemo nositi stigmu agresora i okupatora", rekao je Sergej Bespalu, koji je rekao da se bori u Kijevu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin vrši pritisak na Lukašenka za bližu integraciju njihovih zemalja. Lukašenko se godinama opirao oblicima integracije koji bi mu oduzeli moć, ali analitičari kažu da je Bjelorusija sada u biti izgubila nezavisnost od Rusije nakon što je Moskva pomogla da se podupre dugogodišnji vladar nakon okaljanih predsjedničkih izbora 2020. godine.

Zapadne zemlje uvele su oštre ekonomske sankcije Bjelorusiji zbog nasilnog gušenja demonstranata, izolacije Lukašenka i povećanja njegove zavisnosti od Rusije.

Osim otprilike 200 Bjelorusa koji se trenutno bore u korist Ukrajine, stotine njih prolaze vojnu obuku u Poljskoj za kasniji odlazak u Ukrajinu, saopštio je bataljon Kastus Kalinouski.

Neki od dobrovoljaca uputili su se u ukrajinski lučki grad Mariupolj, gdje se odvijaju neke od najtežih borbi i ruska bombardovanja, saopštio je bataljon u postu na svom Telegram kanalu prošle sedmice.

Prakopje je rekao da se 5.700 Bjelorusa prijavilo za pomoć Ukrajini iza prvih linija fronta.

Najmanje dvojica Bjelorusa su dosad ubijena u Ukrajini od 24. februara. Obojica su se godinama borila protiv separatista u Donbasu.

Neki od bjeloruskih boraca, poput Bespalua, živjeli su u Ukrajini kad je izbio rat. Prakopje također živi u Ukrajini.

Bjelorusi su "obavezni da se odupru ovom carskom ruskom režimu i pokažu zube ne prema Ukrajini nego prema carskoj Rusiji", rekao je povrijeđeni bjeloruski borac koji je naveo samo svoje ime Denis, u objavi na Telegram kanalu bataljona Kastus Kalinouski.