Dostupni linkovi

Karavelić: Nisam kriv za raspad Jugoslavije


Ministri pravde BiH i Srbije Bariša Čolak i Snežana Malović na potpisivanju ugovora o o izbjegavanju izvršavanja kazni, februar 2010.
Više od deceniju i po nakon ratova u BiH i Hrvatskoj, u regionu ne prestaju hapšenja osumnjičenih za ratne zločine.

Niko od nekadašnjih bh. logoraša koji su tokom rata bili u nekom od zatvora u Srbiji, u narednom periodu ne bi trebao napuštati granice BiH jer bi mogao biti uhapšen, poručio je državni ministar bezbjednosti Sadik Ahmetović.

Ministar vjeruje da bi bilo koje priznanje iznuđeno u zatvorima u Srbiji, za bh. logoraše danas moglo značiti optužnicu i potjernicu, pa samim tim i rizik od hapšenja van granica zemlje.
Ahmetović: Mislim da treba sačekati da se ova oblast uredi, da se ovi sporazumi između ministarstava pravde počnu doslovno primjenjivati.

Iako potpisani, još uvijek se ne provode sporazumi u oblasti pravosuđa između dvije zemlje i najbolje je kod kuće sačekati da pravo i pravda zažive, smatra Ahmetović.

„Mislim da treba sačekati da se ova oblast uredi, da se ovi sporazumi između ministarstava pravde počnu doslovno primjenjivati. Do tada mislim da je najbolje da niko ne izaziva sudbinu i ne izlazi van BiH, jer bi eventualno mogao imati Purdin problem“, smatra Ahmetović.

U zatvoru u Sremskoj Mitrovici početkom 1992. godine bio je i Vahid Karavelić, danas penzionisani generalmajor Armije BiH. Karavelić je zbog dezerterstva iz JNA, krajem aprila 1992. godine, uhapšen u blizini Tuzle, a potom zatvoren u Sremskoj Mitrovici.

Poražavajuće politiziranje

Za 20 dana, koliko je proveo u ovom zatvoru, ispitivan je danonoćno, a na kraju je potpisao 45 stranica iskaza. Danas vjeruje kako mu na teret ipak nisu stavljeni ratni zločini jer ih nije ni činio. Ipak smatra da je sramotno da se 15 godina nakon rata bivšim logorašima upućuju ovakva upozorenja, a da pritom država ništa nije učinila da ih zaštiti.

„Ja kao čovjek Vahid Karavelić nisam kriv za raspad Jugoslavije, nisam kriv za početak rata u BiH, a današnja politika i ostalo, ne mislim samo na bh. politiku, ali ponajviše na bh. politiku, na politička rukovodstva, na sadašnji politički establišment, nego i na političke establišmente drugih država Srbije, Hrvatske, zašto to ne rješavaju i zašto ja moram biti talac nekih silnih prepucavanja na državnom nivou, političko-diplomatskih prepucavanja - i onda povlačenje karata ispod stola kad kome zatreba. Kad Beogradu zatreba, pa povuče Purdu, pa kad Zagrebu zatreba, povuče nešto drugo, pa kad Sarajevu zatreba, povuče nešto treće, a ispašta čovjek. Mislim apsolutno da to nisam zaslužio ni blizu. I ne samo ja - nego svi ovakvi kao što sam ja“, kazao je Karavelić.
Murat Tahirović, foto: Midhat Poturović

Iako se upozorenje ministra Ahmetovića odnosi samo na bh. logoraše koji su zatvarani na teritoriji Srbije, u Udruženju logoraša BiH tvrde kako je iznuđenih priznanja za počinjeni ratni zločin bilo i na teritoriji BiH, kaže predsjednik Udruženja Murat Tahirović.

„Radi se inače o logorašima koji su bili zatvarani, posebno oni logoraši koji su 1992. bili u logorima u BiH ili i Srbiji, s obzirom da je tadašnja JNA formirala predmet ratni zločini te godine. Sada su ti predmeti u Tužilaštvu Srbije svi aktivirani i na neki način Tužilaštvo Srbije je dalo prioritet tim predmetima. To je zaista jedan ogroman problem o kojem se vrlo malo govori i o kojemu vrlo malo vode brigu institucije ove države“,
rekao je Tahirović.

A institucije BiH i političari koji sjede u njima već odavno izgubili su svaki interes za običnog covjeka, a svaki događaj iz rata već godinama zloupotrebljavaju u političke svrhe, ističe predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS Branko Todorović.

Slučaj Purda, ali i svi slični njemu mogli su se izbjeći da je pravosuđu u regionu ostavljeno da radi svoj posao, smatra Todorović.

„Mislim da je upozorenje ministra Ahmetovića svakako dio jedne dnevne politike koja se, nažalost, nikad u ovih 15 godina nakon rata, bar u BiH, nije na ozbiljan način bavila pitanjima saradnje pravosuđa u regionu kakao bi se izbjegle ovakve situacije kao što je, recimo, slučaj Purda, odnosno kako bi se izbjeglo jedno beskonačno i isprazno i poražavajuće politiziranje sa pitanjem procesuiranja onih koji su počinili ratne zločine“, ocjenjuje Todorović.
XS
SM
MD
LG