Pola države bilo je zgroženo nad činjenicom da je sa jarbola ispred Vlade RS skinuta državna zastava, a umjesto nje stavljena još jedna entitetska.
Mnogi se prisjećaju i porede ovu situaciju sa onom od prije nekoliko godina kada je sa stola na jednom skupu tadašnji premijer, a danas predsjednik tog entiteta Milorad Dodik, bacio državnu zastavu.
Sve se svodi na to kako u BiH pod istu zastavu ne mogu svi. Ali, jednako tako u Kotorskom kraj Doboja, opet mjesto radnje u RS, Bošnjaci su na ulazu u selo postavili ne jednu - već dvije državne zastave. Srbi iz okolnih mjesta osjetili su se isprovociranima.
Upravo u Kotorskom, a ne ispred zgrade vlade bilo kog entiteta, je suština problema BiH. Kako se neko u svojoj državi može osjetiti isprovocira
nim svojom državnom zastavom? Ili kako neko može ili želi provocirati u svojoj državi svojom zastavom? Biće da u BiH sve može.
Glavni urednik studentskog IFM Radija Zoran Ćatić ima objašnjenje za neobjašnjivu bh. stvarnost.
„Sklanjanje zastave nije ništa drugo nego skretanje pažnje sa priče o odlaganju referenduma. I svi zaboravljamo ono što je bitno, a to je da je ekonomska situacija u RS katastrofalna, da su miloni potrošeni na autoputeve koji ne postoje. Zato što se ljudi lože na te stvari, onda je vrlo lako napraviti provokaciju. Ja sam napravio provokaciju prije osam godina napravivši himnu BiH o kojoj se i dan-danas priča. To nije ništa drugo do skretanje pažnje na to da bih ja želio da pjevam himnu svoje zemlje i da bi bilo nekako normalno da i moje dijete ima taj osjećaj. Sve je to na niovu političkih igara na koje mi pristajemo, a koje nam oni vrlo lijepo serviraju“, smatra Ćatić.
Vestendorpova zaostavština
Obilježja Federacije BiH ukinuta su i zaminjenjena državnim u decembru 2009, foto: Midhat Poturović
Više od deceniju u BiH se pokušavaju sastaviti dvije ili pak tri strofe zajedničke himne koja se simbolično i zove Intermeco.
Grb i zastavu je 1998. godine nametnuo Karlos Vestendorp, bivši visoki predstavnik u BiH, za koju ni danas nije do kraja jasno da li je zaista precrtana sa njegove šolje za čaj, ili je prihvaćena kao jedan od prijedloga tadašnje komisije sačinjene od eminentnih bh. intelektualaca različitih profila.
Među njima je i Marko Oršolić, bh. franjevac, direktor Internacionalnog multireligijskoj i interkulturnog centra u Sarajevu. Osnovni je problem u nedovršenom procesu koji dopušta da se svako prema simbolima države ponaša kako misli da treba.
„Država BiH ima simbole za sve prihvatljive, ali nema država BiH zakone o simbolima. I država mora donijeti te zakone. Ovako ako nemate zakona, sve je prepušteno svakome na volju. Proces nije dovršen“, ocjenjuje fra Marko Oršolić.
BiH je zemlja apsurda i licemjerja, kaže sociolog i publicista Esad Bajtal, koji fenomen provokacija državnim simbolima vidi i kao način da se pokažu želje i usmjere građani, što opet treba sankcionisati i to od strane onih koji su te simbole i uveli u bh. stvarnost.
„Ako nekoga provocira dejtonska zastava u isto vrijeme
dojk se on zaklinje u Dejton, onda nam je jasno koliko je sati. Zapravo, jasno je koliko su takve ideologije licemjerne i koliko su iracionalne. A ovo je vrijeme licemjerja. Kao što su drugi licemjerni što proviciraju tim zastavama jer znaju da mogu provocirati“, kaže profesor Bajtal.
Državna zastava ne može biti provokacija nikome osim onima koji ideju BiH vide kao provokaciju, jer je zastava simbol zemlje, njenih naroda i institucija, odnosno postojanja BiH. Ovako čin negiranja državnih simbola vidi profesor na FPN u Sarajevu Asim Mujkić:
„Temeljeni nedostatak u našoj zajednici je tzv. državni patriotizam, ono što simbolizira ustvari naša zastava koja se zaista u jednom etničkom smislu ne da reaproprirati. Šta znači skalanjanje zastave koja simbolizira državu i njene institucije? Znači, po mom sudu, negiranje fundamentalnih, liberalno-demokratskih vrijednosti unutar koji se bilo koja politika može legitimirati.“
Zvaničnog stava bar o uklanjanju zastave ispred zgrade entitetske vlade nema, tek usputni komentar šefice Biroa za odnose sa javnošću Vlade RS Vere Sajić pred početak konferencije za novinare kako se, eto, od svih koje se vijore, uključujući i onu EU, baš zastava BiH povija od vjetra.
Podvala ili istina? Ili jednostavno skretanje sa gorućih problema, mogućih sankcija - za sada nije izvjesno. A možda se ovim činom pokušava iz grla isprati gorak ukus „podvale Bošnjaka“, koju su kao takvu nedavno okarakterisali predstavnici SNSD-a u bh. parlamentu kad su otkrili da je s menija restorana u ovoj instituciji skinuta srpska salata usred borbe istih zastupnika da se na meni stavi i svinjetina.
Tako je manje važno što Parlament BiH ne funkcioniše. A kako stvari stoje - do jeseni i neće. I što je put ka EU ugrožen. Onaj ka restoranu očito nije.
Mnogi se prisjećaju i porede ovu situaciju sa onom od prije nekoliko godina kada je sa stola na jednom skupu tadašnji premijer, a danas predsjednik tog entiteta Milorad Dodik, bacio državnu zastavu.
Sve se svodi na to kako u BiH pod istu zastavu ne mogu svi. Ali, jednako tako u Kotorskom kraj Doboja, opet mjesto radnje u RS, Bošnjaci su na ulazu u selo postavili ne jednu - već dvije državne zastave. Srbi iz okolnih mjesta osjetili su se isprovociranima.
Upravo u Kotorskom, a ne ispred zgrade vlade bilo kog entiteta, je suština problema BiH. Kako se neko u svojoj državi može osjetiti isprovocira
"Sklanjanje zastave nije ništa drugo nego skretanje pažnje sa priče o odlaganju referenduma", kaže Zoran Ćatić.
Glavni urednik studentskog IFM Radija Zoran Ćatić ima objašnjenje za neobjašnjivu bh. stvarnost.
„Sklanjanje zastave nije ništa drugo nego skretanje pažnje sa priče o odlaganju referenduma. I svi zaboravljamo ono što je bitno, a to je da je ekonomska situacija u RS katastrofalna, da su miloni potrošeni na autoputeve koji ne postoje. Zato što se ljudi lože na te stvari, onda je vrlo lako napraviti provokaciju. Ja sam napravio provokaciju prije osam godina napravivši himnu BiH o kojoj se i dan-danas priča. To nije ništa drugo do skretanje pažnje na to da bih ja želio da pjevam himnu svoje zemlje i da bi bilo nekako normalno da i moje dijete ima taj osjećaj. Sve je to na niovu političkih igara na koje mi pristajemo, a koje nam oni vrlo lijepo serviraju“, smatra Ćatić.
Vestendorpova zaostavština
Grb i zastavu je 1998. godine nametnuo Karlos Vestendorp, bivši visoki predstavnik u BiH, za koju ni danas nije do kraja jasno da li je zaista precrtana sa njegove šolje za čaj, ili je prihvaćena kao jedan od prijedloga tadašnje komisije sačinjene od eminentnih bh. intelektualaca različitih profila.
Među njima je i Marko Oršolić, bh. franjevac, direktor Internacionalnog multireligijskoj i interkulturnog centra u Sarajevu. Osnovni je problem u nedovršenom procesu koji dopušta da se svako prema simbolima države ponaša kako misli da treba.
„Država BiH ima simbole za sve prihvatljive, ali nema država BiH zakone o simbolima. I država mora donijeti te zakone. Ovako ako nemate zakona, sve je prepušteno svakome na volju. Proces nije dovršen“, ocjenjuje fra Marko Oršolić.
BiH je zemlja apsurda i licemjerja, kaže sociolog i publicista Esad Bajtal, koji fenomen provokacija državnim simbolima vidi i kao način da se pokažu želje i usmjere građani, što opet treba sankcionisati i to od strane onih koji su te simbole i uveli u bh. stvarnost.
„Ako nekoga provocira dejtonska zastava u isto vrijeme
„Ako nekoga provocira dejtonska zastava u isto vrijeme dojk se on zaklinje u Dejton, onda nam je jasno koliko je sati", kaže profesor Esad Bajtal.
Državna zastava ne može biti provokacija nikome osim onima koji ideju BiH vide kao provokaciju, jer je zastava simbol zemlje, njenih naroda i institucija, odnosno postojanja BiH. Ovako čin negiranja državnih simbola vidi profesor na FPN u Sarajevu Asim Mujkić:
„Temeljeni nedostatak u našoj zajednici je tzv. državni patriotizam, ono što simbolizira ustvari naša zastava koja se zaista u jednom etničkom smislu ne da reaproprirati. Šta znači skalanjanje zastave koja simbolizira državu i njene institucije? Znači, po mom sudu, negiranje fundamentalnih, liberalno-demokratskih vrijednosti unutar koji se bilo koja politika može legitimirati.“
Zvaničnog stava bar o uklanjanju zastave ispred zgrade entitetske vlade nema, tek usputni komentar šefice Biroa za odnose sa javnošću Vlade RS Vere Sajić pred početak konferencije za novinare kako se, eto, od svih koje se vijore, uključujući i onu EU, baš zastava BiH povija od vjetra.
Podvala ili istina? Ili jednostavno skretanje sa gorućih problema, mogućih sankcija - za sada nije izvjesno. A možda se ovim činom pokušava iz grla isprati gorak ukus „podvale Bošnjaka“, koju su kao takvu nedavno okarakterisali predstavnici SNSD-a u bh. parlamentu kad su otkrili da je s menija restorana u ovoj instituciji skinuta srpska salata usred borbe istih zastupnika da se na meni stavi i svinjetina.
Tako je manje važno što Parlament BiH ne funkcioniše. A kako stvari stoje - do jeseni i neće. I što je put ka EU ugrožen. Onaj ka restoranu očito nije.
