Protekle četiri godine većina u Parlamentu BiH više je vremena potrošila na rasprave koje ničim nisu rezultirale nego na usvajanje neophodnih zakona. Čak ni oni zakoni koji ne zadiru ni u čiji nacionalni interes nisu dobili podršku, poput zakona o iseljeništvu čiji je cilj bio samo da uredi saradnju sa bh. iseljeništvom i državom, ukoliko oni koji su otišli iz BiH žele komunicirati sa maticom.
BiH bi tako po već viđenom modelu mogla ponovno proći iste muke sa zakonom o praznicima, zabrani negiranja genocida ili fašističkih i neofašističkih organizacija.
Svađe oko zakonskih rješenja koja su se svako malo u Parlamentu BiH pojavljivala na dnevnom redu obilježila su protekli mandat zastupnika i delegata. Umjesto kompromisa tražio se argument protiv. Tako je, recimo, na prijedlog zakona o zabrani negiranja genocida ili usvajanja rezolucije na istu temu došao onaj o osudi genocida nad Jermenima. Kao odgovor na prijedlog zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija od strane poslanika iz FBiH došao je onaj o zabrani nošenja nikaba iz RS.
Denis Bećirović, Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, 13.maj 2009.
Najžešće su svađe bile oko zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija, te zakona o praznicima. Oba su stigla iz SDP BiH i za oba je bilo sigurno da će biti odbijeni i prije nego su stavljeni na dnevni red. Na pitanje hoće li i ovaj mandat biti sličnih prijedloga, predlagač ranijih Denis Bećirović kaže da neće odustati.
„Pokušaćemo svim snagama prije svega da objedinimo BiH na onim zajedničkim temama koje nisu ni za koga sporne. Također ne mislim da treba da bude antifašističko opredjeljenje BiH sporno. Prema tome, sve ćemo to u naredne četiri godine nakon konstituiranja vlasti pokušati da na jedan drugačiji, ozbiljniji način postavimo", kaže Bećirović.
U BiH nisu postignuti ni dogovori o stvarima koje su zajedničke za sve narode u BiH, kao što je npr. zakon o iseljeništvu kojim se trebao urediti način saradnje države i njenih iseljenika. Obrazlažući zašto ovaj zakon zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH Slavko Jovičić je kazao da je on nepotreban.
„Ne možemo zakon kojim mi donesemo sprovesti ovdje, a da obavežemo iseljenike kako će oni to poštovati, kako će se tamo nešto specijalno desiti ako mi to izglasamo. Ne postoji nijedna multietnička organizacija, sportski klub, kulturna, književna koja objednjuje tri naroda koji predstavljaju BiH u bilo kojem gradu, u bilo kojoj zemlji u svijetu", kaže Jovičić.
Predlagač ovog zakona, zastupnik SDA Husein Nanić kaže kako je posljedica neusvajanja bitnih zakona proizašla iz nepostojanja dogovora među liderima o tome šta je bitno za građane.
„Kada imamo trećinu stanovništva BiH van BiH, bilo kakvo obrazloženje da nam ne treba neka forma koja bi definisla te odnose za mene je zaista apsurdna. Međutim, politički lideri nisu još uvijek postigli stepen kompromisa i ti zakoni nemaju dovoljne podrške i uglavnom su ti zakoni odbijeni entitetskim glasanjem", ističe Nanić.
Dušanka Majkić zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH
A zašto iz RS nije bilo podrške pojedinim zakonima koji su potrebni građanima BiH poput zakona o popisu stanovništva? Dušanka Majkić zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH kaže da to ima veze sa prenosom nadležnosti.
„Svi oni zakoni koji nisu imali izvornu nadležnost u Ustavu BiH ili prenesenu dogovorom, a ne nametanjem visokog predstavnika nisu mogli dobiti našu podršku. I u narednom periodu ako se ne uspije dogovoriti da taj ustavni osnov bude obezbijeđen, zakoni takođe neće dobiti prolaznost", kaže ona.
Ali, na listi neusvojenih zakona Parlamenta BiH tri puta se našao zakon o spriječavanju nereda na sportskim takmičenjima, i to od tri različita predlagača, a ovaj ne dira ni u koga, ne ulazi u nacionalne interese, ne traži prenos nadležnosti, niti fotelju.
Pozadina je politička kalkulacija koja odavno nema veze sa onim što je realno i prihvatljivo zastupnicima, potvrđuje Husein Nanić.
„U neformalnim razgovorima kada pričamo o tim pitanjima nema puno različitih gledanja. Međutim, politika svoje odradi i lideri političkih stranaka su zabetonirali određena razmišljanja i onda oni dobivaju svoj status u klubovima i kao rezultat glasanje u pralamentima", kaže on.
Kako su i u novom mandatu manje-više akteri isti, teško je očekivati nagli zaokret i političko djelovanje na bazi konstruktivnih rješenja.
BiH bi tako po već viđenom modelu mogla ponovno proći iste muke sa zakonom o praznicima, zabrani negiranja genocida ili fašističkih i neofašističkih organizacija.
Svađe oko zakonskih rješenja koja su se svako malo u Parlamentu BiH pojavljivala na dnevnom redu obilježila su protekli mandat zastupnika i delegata. Umjesto kompromisa tražio se argument protiv. Tako je, recimo, na prijedlog zakona o zabrani negiranja genocida ili usvajanja rezolucije na istu temu došao onaj o osudi genocida nad Jermenima. Kao odgovor na prijedlog zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija od strane poslanika iz FBiH došao je onaj o zabrani nošenja nikaba iz RS.
Najžešće su svađe bile oko zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija, te zakona o praznicima. Oba su stigla iz SDP BiH i za oba je bilo sigurno da će biti odbijeni i prije nego su stavljeni na dnevni red. Na pitanje hoće li i ovaj mandat biti sličnih prijedloga, predlagač ranijih Denis Bećirović kaže da neće odustati.
„Pokušaćemo svim snagama prije svega da objedinimo BiH na onim zajedničkim temama koje nisu ni za koga sporne. Također ne mislim da treba da bude antifašističko opredjeljenje BiH sporno. Prema tome, sve ćemo to u naredne četiri godine nakon konstituiranja vlasti pokušati da na jedan drugačiji, ozbiljniji način postavimo", kaže Bećirović.
U BiH nisu postignuti ni dogovori o stvarima koje su zajedničke za sve narode u BiH, kao što je npr. zakon o iseljeništvu kojim se trebao urediti način saradnje države i njenih iseljenika. Obrazlažući zašto ovaj zakon zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH Slavko Jovičić je kazao da je on nepotreban.
„Ne možemo zakon kojim mi donesemo sprovesti ovdje, a da obavežemo iseljenike kako će oni to poštovati, kako će se tamo nešto specijalno desiti ako mi to izglasamo. Ne postoji nijedna multietnička organizacija, sportski klub, kulturna, književna koja objednjuje tri naroda koji predstavljaju BiH u bilo kojem gradu, u bilo kojoj zemlji u svijetu", kaže Jovičić.
Predlagač ovog zakona, zastupnik SDA Husein Nanić kaže kako je posljedica neusvajanja bitnih zakona proizašla iz nepostojanja dogovora među liderima o tome šta je bitno za građane.
„Kada imamo trećinu stanovništva BiH van BiH, bilo kakvo obrazloženje da nam ne treba neka forma koja bi definisla te odnose za mene je zaista apsurdna. Međutim, politički lideri nisu još uvijek postigli stepen kompromisa i ti zakoni nemaju dovoljne podrške i uglavnom su ti zakoni odbijeni entitetskim glasanjem", ističe Nanić.
A zašto iz RS nije bilo podrške pojedinim zakonima koji su potrebni građanima BiH poput zakona o popisu stanovništva? Dušanka Majkić zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH kaže da to ima veze sa prenosom nadležnosti.
„Svi oni zakoni koji nisu imali izvornu nadležnost u Ustavu BiH ili prenesenu dogovorom, a ne nametanjem visokog predstavnika nisu mogli dobiti našu podršku. I u narednom periodu ako se ne uspije dogovoriti da taj ustavni osnov bude obezbijeđen, zakoni takođe neće dobiti prolaznost", kaže ona.
Ali, na listi neusvojenih zakona Parlamenta BiH tri puta se našao zakon o spriječavanju nereda na sportskim takmičenjima, i to od tri različita predlagača, a ovaj ne dira ni u koga, ne ulazi u nacionalne interese, ne traži prenos nadležnosti, niti fotelju.
Pozadina je politička kalkulacija koja odavno nema veze sa onim što je realno i prihvatljivo zastupnicima, potvrđuje Husein Nanić.
„U neformalnim razgovorima kada pričamo o tim pitanjima nema puno različitih gledanja. Međutim, politika svoje odradi i lideri političkih stranaka su zabetonirali određena razmišljanja i onda oni dobivaju svoj status u klubovima i kao rezultat glasanje u pralamentima", kaže on.
Kako su i u novom mandatu manje-više akteri isti, teško je očekivati nagli zaokret i političko djelovanje na bazi konstruktivnih rješenja.
