Već godinama Bosna i Hercegovina ostvaruje milionski deficit zbog pojačanog uvoza, između ostaloga, i vode. Voda je jedan od najznačajnih resursa Bosne i Hercegovine, a ipak milioni maraka se prosipaju za plaćanje uvozne vode.
Proizvođači flaširanih voda i bezalkoholnih pića godinama upozoravaju na prekomjeran uvoz voda u našoj zemlji, a prema posljednjim podacima najviše se uvozi Hrvatske, Srbije i Slovenije. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH naveli su podatke za prvih šest mjeseci ove godine.
„Izvoz svih bezalkoholnih pića za šest mjeseci 2010. godine iznosio je 8,074.711 KM, dok je uvoz iznosio 60,885.715 KM. Kada se to analizira, učešće izvoza u uvozu je iznosilo 13 posto. Međutim, ostvareni izvoz je četiri posto smanjen u odnosu na isti period 2009. godine“, kaže Selma Bašagić, sekretar Grupacije bezalkoholnih pića u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Bosna i Hercegovina već ima potpuno funkcionalne kapacitete za domaću proizvodnju dovoljnu za potrebe domaćeg tržišta. Međutim, proizvođači iz BiH ne mogu se boriti sa konkurencijom iz inostranstva, kaže predsjednica Kluba potrošača iz Tuzle Gordana Bulić.
„Naši proizvođači vjerovatno imaju male kapacitete, velike fiksne troškove i vrlo teško mogu da se bore sa konkurencijom. Isto tako ti uvoznici već su uvezani u velike lance, gdje naši proizvođači moraju da kupuju maloprodajno mjesto. Nažalost, naši prozvođači, osim male produktivnosti i male efikasnosti u proizvodnji, imaju i te troškove, tako da se na policama u našim trgovinama češće nađe voda koja je iz uvoza nego koja je iz BiH“, navodi Bulić.
Marketinška zamka
Domaći proizvođači ne mogu parirati uvoznim ni u marketingu, ističe Danijel Malić iz Udruženja potrošača “Plava sfera” iz Banje Luke.
„BiH je rekorder kad je u pitanju uvoz vode i piva. Stoga negativan trgovinski bilans sa zemljama u okruženju ne treba da čudi jer već duži niz godina mi imamo takav trend. To pokazuje da potrošačka svijest je u neku ruku podlegla jeftinim marketinškim trikovima televizija iz okruženja i shodno tome naši trgovci, odnosno proizvođači tih vrsta roba ne mogu da se bore sa konkurencijom“, kaže Malić.
Ne samo što nepotrebno Bosna i Hercegovina uvozi ono što i sama može da proizvode nego su potrošači uhvaćeni u marketinšku zamku da voda iz česme nije dovoljna dobra, smatraju stručnjaci. Pitali smo građane Sarajeva kakvu vodu piju:
„Pijem onu s česme zato što znam da nam je zdrava voda i šteta što uvozimo stranu vodu kad možemo napraviti stvarno uspješan posao s našom vodom.“
„Kupujemo vodu flaširanu. Znamo da u BiH ima dobre i zdrave vode i to je razlog zbog čega uzimamo domaću vodu.“
„Uglavnom pijem vodu s pipe.“
„Pijem flaširanu vodu s vremena na vrijeme kad je potreba, kad smo na putu i u nekim okolnostima. Inače, pijemo vodu sa slavine. Mislim da nije potrebno uvoziti vodu, imamo dosta i naše vode.“
Kvalitet vode i način flaširanja u BiH je neupitan. Priznanja i nagrade za kvalitet stižu iz svijeta. Za ekonomskog analitičara Damira Miljevića prekomjeran uvoz vode je apsurd.
„Problem oko prekomjernog uvoza vode flaširane u BiH, koja je prepuna pitke vode, u suštini je nesposobnost vlasti da sa potpisanim sporazumom o slobodnoj trgovini zaštiti domaće tržište i domaće proizvođače, s obzirom da po sporazumu o slobodnoj trgovini mi imamo pravo da uvedemo dodatne carine i takse na one proizvode iz zemalja u okruženju koji ozbiljno ugrožavaju našu proizvodnju. Očito je da ovdje postoji sprega uvozničkog lobija, vlasti s jedne strane i stranih velikih trgovačkih centara sa druge strane, koji forsiraju uvoznu vodu“, zaključuje Miljević.
Proizvođači flaširanih voda i bezalkoholnih pića godinama upozoravaju na prekomjeran uvoz voda u našoj zemlji, a prema posljednjim podacima najviše se uvozi Hrvatske, Srbije i Slovenije. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH naveli su podatke za prvih šest mjeseci ove godine.
„Izvoz svih bezalkoholnih pića za šest mjeseci 2010. godine iznosio je 8,074.711 KM, dok je uvoz iznosio 60,885.715 KM. Kada se to analizira, učešće izvoza u uvozu je iznosilo 13 posto. Međutim, ostvareni izvoz je četiri posto smanjen u odnosu na isti period 2009. godine“, kaže Selma Bašagić, sekretar Grupacije bezalkoholnih pića u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Bosna i Hercegovina već ima potpuno funkcionalne kapacitete za domaću proizvodnju dovoljnu za potrebe domaćeg tržišta. Međutim, proizvođači iz BiH ne mogu se boriti sa konkurencijom iz inostranstva, kaže predsjednica Kluba potrošača iz Tuzle Gordana Bulić.
„Naši proizvođači vjerovatno imaju male kapacitete, velike fiksne troškove i vrlo teško mogu da se bore sa konkurencijom. Isto tako ti uvoznici već su uvezani u velike lance, gdje naši proizvođači moraju da kupuju maloprodajno mjesto. Nažalost, naši prozvođači, osim male produktivnosti i male efikasnosti u proizvodnji, imaju i te troškove, tako da se na policama u našim trgovinama češće nađe voda koja je iz uvoza nego koja je iz BiH“, navodi Bulić.
Marketinška zamka
Domaći proizvođači ne mogu parirati uvoznim ni u marketingu, ističe Danijel Malić iz Udruženja potrošača “Plava sfera” iz Banje Luke.
„BiH je rekorder kad je u pitanju uvoz vode i piva. Stoga negativan trgovinski bilans sa zemljama u okruženju ne treba da čudi jer već duži niz godina mi imamo takav trend. To pokazuje da potrošačka svijest je u neku ruku podlegla jeftinim marketinškim trikovima televizija iz okruženja i shodno tome naši trgovci, odnosno proizvođači tih vrsta roba ne mogu da se bore sa konkurencijom“, kaže Malić.
Ne samo što nepotrebno Bosna i Hercegovina uvozi ono što i sama može da proizvode nego su potrošači uhvaćeni u marketinšku zamku da voda iz česme nije dovoljna dobra, smatraju stručnjaci. Pitali smo građane Sarajeva kakvu vodu piju:
„Pijem onu s česme zato što znam da nam je zdrava voda i šteta što uvozimo stranu vodu kad možemo napraviti stvarno uspješan posao s našom vodom.“
„Kupujemo vodu flaširanu. Znamo da u BiH ima dobre i zdrave vode i to je razlog zbog čega uzimamo domaću vodu.“
„Uglavnom pijem vodu s pipe.“
„Pijem flaširanu vodu s vremena na vrijeme kad je potreba, kad smo na putu i u nekim okolnostima. Inače, pijemo vodu sa slavine. Mislim da nije potrebno uvoziti vodu, imamo dosta i naše vode.“
Kvalitet vode i način flaširanja u BiH je neupitan. Priznanja i nagrade za kvalitet stižu iz svijeta. Za ekonomskog analitičara Damira Miljevića prekomjeran uvoz vode je apsurd.
„Problem oko prekomjernog uvoza vode flaširane u BiH, koja je prepuna pitke vode, u suštini je nesposobnost vlasti da sa potpisanim sporazumom o slobodnoj trgovini zaštiti domaće tržište i domaće proizvođače, s obzirom da po sporazumu o slobodnoj trgovini mi imamo pravo da uvedemo dodatne carine i takse na one proizvode iz zemalja u okruženju koji ozbiljno ugrožavaju našu proizvodnju. Očito je da ovdje postoji sprega uvozničkog lobija, vlasti s jedne strane i stranih velikih trgovačkih centara sa druge strane, koji forsiraju uvoznu vodu“, zaključuje Miljević.
