Formiranje vlasti u BiH ušlo je u peti mjesec, a blokada i dalje traje. Da je stanje ozbiljno upozorio je i američki State Department pozvavši na odgodu formiranja Doma naroda FBiH koje je bez izbora delegata iz svih kantona nelegalno.
Istovremeno, i oba HDZ-a su pozvana da prestanu s opstrukcijama njihovog izbora u tri kantona, jer krše ustav ovog entiteta. Također, svi lideri su pozvani da uspostave široku koaliciju. Ovo se može tumačiti i kao sugestija za oba HDZ-a da se priključe strankama - potpisnicama platforme za uspostavu vlasti, ali i strankama koje već jesu u koaliciji da budu manje isključive.
Upozorenje stiže samo dan nakon što su ministri Slovenije i Bugarske prenijeli bh. političarima stav EU, između ostalog i o potrebi hitnog formiranja vlasti.
„Vrijeme ne radi za BiH. Svakim danom se gubi prilika da se ubrza taj proces puta prema EU i da se ubrza proces reformi koje su potrebne da bi taj proces išao brže i da bi BiH uhvatila druge zemlje u regionu koje su već ispred nje“, rekao je ministar vanjskih poslova Slovenije Samuel Žbogar.
I dok stranci pozivaju na deblokadu vlasti, njeno se formiranje može odgađati u nedogled. A u međuvremenu BiH je bliže haosu nego uspostavi vlasti, jer se dva suprotstavljena bloka nisu u stanju dogovoriti, kaže politički analitičar Pejo Gašparević.
„Mi imamo jedan, možda malo pojednostavljeno rečeno, apsolutni politički rat između dva bloka, između dvije političke grupacije koje se ne mogu dogovoriti oko formiranja vlasti, i što blokira uspostavu vlasti. U BiH će se situacija zaoštravati do one mjere dokle god Brisel i Vošington i ostale međunarodne silnice ne reknu: ’Dosta je, idemo uvoditi red.’“, smatra Gašparević.
Logika države i logika partije
Činjenica je da se vlast u BiH, a ponajprije u Federaciji, ne može formirati na nelegalnim osnovama, što bi se dogodilo ukoliko bi bio formiran krnji Dom naroda. Građani BiH tako su postali taoci političke isključivosti i nepostojanja želje da se nađe rješenje, smatra predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić.
Vehid Šehić. foto: Midhat Poturović„Ali ovo je nauk da ubuduće, ukoliko bi se mijenjao ustav ili neki drugi zakoni, aposlutno treba predvidjeti i određene sankcije za one koji ne poštuju zakone i ustav ove države, jer je nepojmljivo da oni koji se zalažu za demokratiju ne poštuju Izborni zakon BiH i ustave BiH i Federacije, ili pozivaju da se to ne poštuje. To pokazuje da smo mi daleko od demokratije, da smo bliže jednoj anarhiji koja vlada u ovoj državi“, ocjenjuje Šehić.
Krajnja mjera jesu prijevremeni izbori, koje može raspisati predsjednica Federacije ukoliko se do 31. marta ne usvoji budžet. Iako odluke krnjeg Doma naroda, čije je sazivanje pod pritiskom međunarodnih zvaničnika prolongirano za 17. mart, zasigurno neće biti važeće, od prijevremenih izbora, vjeruju analitičari, za sada nema ništa.
Stanje agonije bh. vlasti će se nastaviti sve dok funkcionišu njene administrativne i druge institucije, smatra politolog Esad Zgodić. Iako vjeruje da će intervencija vanjskih faktora u procesu formiranja vlasti biti neophodna, ona neće značiti mnogo ukoliko se ne otkloni glavna prepreka:
„A to je neznanje naših partijskih pseudoelita. U čemu se sastoji to neznanje? Začuđujuće je kako te pseudoelite ne razlikuju logiku partije od logike države. Da slučajno vodstva naših partija prave tu diferenciju, onda bi bez teškoća mogli da oblikuju to što se zove zakonodavna i izvršna vlast. Ovako sva se ta pseudovodstva ponašaju logikom jedne staromodne, anahrone partiteokracije jednim boljševičkim rezonom gdje bi partije trebale, zapravo, da premreže institucije vlasti i cijelo društvo. Logika partije je uvijek nešto što je partikularno, što je parcijalno, što slijedi neke zasebne interese ovog ili onog dijela biračkog tijela, dok bi logika države uvijek cijenila i orijentirala se prema onome što je stvar interesa cjeline građanstva, naroda i države kao takve“, kaže Zgodić.
A upravo o ovom sazivu vlasti ovisi i budućnost zemlje, što je potvrdio i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
„Baš ovih godina sve odluke treba da se prime oko evropskog puta, oko MAP-a, NATO-a itd. I to će odlučivati o budućnosti ove zemlje za sljedećih nekoliko decenija“, rekao je Incko.
Sugestiju da visoki predstavnik posreduje kako bi se što prije riješila sporna pitanja i omogućilo formiranje vlasti, što preporučuje i State Department, neke od stranaka - potpisnica platforme već su odbacile. Ostaju dogovori koji do sada nisu donijeli ništa izuzev zaoštravanja stavova.
Istovremeno, i oba HDZ-a su pozvana da prestanu s opstrukcijama njihovog izbora u tri kantona, jer krše ustav ovog entiteta. Također, svi lideri su pozvani da uspostave široku koaliciju. Ovo se može tumačiti i kao sugestija za oba HDZ-a da se priključe strankama - potpisnicama platforme za uspostavu vlasti, ali i strankama koje već jesu u koaliciji da budu manje isključive.
Upozorenje stiže samo dan nakon što su ministri Slovenije i Bugarske prenijeli bh. političarima stav EU, između ostalog i o potrebi hitnog formiranja vlasti.
„Vrijeme ne radi za BiH. Svakim danom se gubi prilika da se ubrza taj proces puta prema EU i da se ubrza proces reformi koje su potrebne da bi taj proces išao brže i da bi BiH uhvatila druge zemlje u regionu koje su već ispred nje“, rekao je ministar vanjskih poslova Slovenije Samuel Žbogar.
I dok stranci pozivaju na deblokadu vlasti, njeno se formiranje može odgađati u nedogled. A u međuvremenu BiH je bliže haosu nego uspostavi vlasti, jer se dva suprotstavljena bloka nisu u stanju dogovoriti, kaže politički analitičar Pejo Gašparević.
„Mi imamo jedan, možda malo pojednostavljeno rečeno, apsolutni politički rat između dva bloka, između dvije političke grupacije koje se ne mogu dogovoriti oko formiranja vlasti, i što blokira uspostavu vlasti. U BiH će se situacija zaoštravati do one mjere dokle god Brisel i Vošington i ostale međunarodne silnice ne reknu: ’Dosta je, idemo uvoditi red.’“, smatra Gašparević.
Logika države i logika partije
Činjenica je da se vlast u BiH, a ponajprije u Federaciji, ne može formirati na nelegalnim osnovama, što bi se dogodilo ukoliko bi bio formiran krnji Dom naroda. Građani BiH tako su postali taoci političke isključivosti i nepostojanja želje da se nađe rješenje, smatra predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić.
Krajnja mjera jesu prijevremeni izbori, koje može raspisati predsjednica Federacije ukoliko se do 31. marta ne usvoji budžet. Iako odluke krnjeg Doma naroda, čije je sazivanje pod pritiskom međunarodnih zvaničnika prolongirano za 17. mart, zasigurno neće biti važeće, od prijevremenih izbora, vjeruju analitičari, za sada nema ništa.
Stanje agonije bh. vlasti će se nastaviti sve dok funkcionišu njene administrativne i druge institucije, smatra politolog Esad Zgodić. Iako vjeruje da će intervencija vanjskih faktora u procesu formiranja vlasti biti neophodna, ona neće značiti mnogo ukoliko se ne otkloni glavna prepreka:
"Sva se ta pseudovodstva ponašaju logikom jedne staromodne, anahrone partiteokracije jednim boljševičkim rezonom gdje bi partije trebale, zapravo, da premreže institucije vlasti i cijelo društvo", ocjenjuje profesor Zgodić
„A to je neznanje naših partijskih pseudoelita. U čemu se sastoji to neznanje? Začuđujuće je kako te pseudoelite ne razlikuju logiku partije od logike države. Da slučajno vodstva naših partija prave tu diferenciju, onda bi bez teškoća mogli da oblikuju to što se zove zakonodavna i izvršna vlast. Ovako sva se ta pseudovodstva ponašaju logikom jedne staromodne, anahrone partiteokracije jednim boljševičkim rezonom gdje bi partije trebale, zapravo, da premreže institucije vlasti i cijelo društvo. Logika partije je uvijek nešto što je partikularno, što je parcijalno, što slijedi neke zasebne interese ovog ili onog dijela biračkog tijela, dok bi logika države uvijek cijenila i orijentirala se prema onome što je stvar interesa cjeline građanstva, naroda i države kao takve“, kaže Zgodić.
A upravo o ovom sazivu vlasti ovisi i budućnost zemlje, što je potvrdio i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
„Baš ovih godina sve odluke treba da se prime oko evropskog puta, oko MAP-a, NATO-a itd. I to će odlučivati o budućnosti ove zemlje za sljedećih nekoliko decenija“, rekao je Incko.
Sugestiju da visoki predstavnik posreduje kako bi se što prije riješila sporna pitanja i omogućilo formiranje vlasti, što preporučuje i State Department, neke od stranaka - potpisnica platforme već su odbacile. Ostaju dogovori koji do sada nisu donijeli ništa izuzev zaoštravanja stavova.
