Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Iduće godine BiH može ostati bez budžeta


Dragan Vrankić
Ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić upozorava da, ukoliko BiH ne usvoji budžet za 2011. godinu do kraja ove godine, neće moći usvojiti budžet ni za narednu, a privremeno finansiranje važi samo do kraja ove godine.

U intervjuu za RSE on poziva političare da se uozbilje i konačno dogovore o budžetu i svim drugim važnim pitanjima jer je BiH već poprilično izgubila kredibilitet kod međunarodnih institucija.

RSE: Gospodine Vrankiću, država je godinu dana bez budžeta. Ukoliko se budžet ne usvoji do kraja godine, na koji način će se država finansirati u idućoj godini?

Vrankić: Ukoliko se on ne usvoji do kraja 2011. godine, mi u narednoj godini nemamo proračun - jer nema mogućnosti za privremeno finansiranje jer nema referentne godine, znači nema proračuna za 2011., pa prema tome jedina alternativa je usvajanje proračuna. Ukoliko ne usvojimo proračun, ne samo zbog nemogućnosti finansiranja institucija i svega onoga što ide kroz proračun, mi šaljemo lošu poruku o BiH,da nismo kredibilni i da ne možemo donijeti jedan od osnovnih dokumenata u zemlji.

RSE: Koliko je trenutno zaduženje BiH i može li se neusvajanje budžeta odraziti eventualno na otplatu vanjskog duga?

Vrankić: Naš ukupni dug je devet milijardi i 400 miliona maraka. Generalno gledano, to je nekih 33 ili 34 posto GDP-a i nismo prezadužena zemlja. Vanjski dug je negdje oko šest milijardi i 300 miliona maraka, 22,3 posto.
Ukoliko se ne usvoji proračun nema ni realizacije otplate vanjskog duga.
Ukoliko se ne usvoji proračun nema ni realizacije otplate vanjskog duga, a to onda ne samo da povećava plaćanje kamata nego to šalje jednu lošu poruku o BiH i otežava situaciju svima onima koji razgovaraju o svim budućim zaduženjima i investiranjima u BiH. Znači da realni sektor onda dolazi u vrlo ozbiljne probleme.

RSE: Entiteti se ne slažu sa raspodjelom sredstava sa jedinstvenog računa i zbog toga, ustvari, i nema političkog dogovora oko budžeta. Vidite li izlaz iz ove sit uacije?

Vrankić: Država je za prošlu i ovu godinu ili u posljednje tri godine smanjivala svoje učešće sa jedinstvenog računa uvažavajući činjenice da je bilo prenesenih sredstava iz prethodnih godina, ali došao je dan kad više tih sredstava nema i da uzimanje sa jedinstvenog računa mora biti znatno veće nego što je bilo do sada – i, naravno, to se onda negativno odražava na entitete. Oni imaju svoje deficite već i teško se uklapaju, ali mislim da se mora naći jedno kompromisno rješenje i da moramo zadovoljiti potrebe i države i entiteta. Ja sad ovdje otvoreno kažem da proračun države ne treba biti veći nego što je bio 2010. ili 2011., ali mora se osigurati bar taj nivo, a to opet znači povećano uzimanje sa jedinstvenog računa.

Posljedice osjećaju građani

RSE: Kako se ova situacija odražava na privredu BiH, ali i na same građane?

Vijeće ministara još je u tehničkom mandatu
Vijeće ministara još je u tehničkom mandatu
Vrankić: Sigurno da ova situacija ne može biti dobra za BiH, ne samo zbog toga je li neke institucije neće funkcionirati ili neće dobiti plaću, kako se to kod nas kaže. Te su institucije servis u prvom redu građanima i privredi, pa ako ne radi npr. naš institut za kontrolu hrane, onda normalno da će imati posljedice i naši izvoznici koji izvoze hranu, a s druge strane i naši građani jer nećemo imati kvalitetnu kontrolu kvalitete hrane koja dolazi u BiH - i normalno da on da imamo svi posljedice.

RSE: Koridor 5C predmet je političkih rasprava. Da li je sada dogovoreno finansiranje i kakvi su dalji planovi?

Vrankić: Imamo izgrađeno 37 kilometara, to već radimo nekih četiri, pet godina. O učinkovitosti i stupnju iskoristivosti mislim da je suvišno i govoriti. Mi smo isprojektirali 130 kilometara autoceste, osigurali smo negdje oko 480 miliona eura kredita, ali smo došli u poziciju da smo iskoristili samo nekih 75 miliona ili 21 posto. To je činjenica koja sama govori, a plaćamo zatezne kamate zbog loše implementacije i sporog povlačenja sredstava. Onda naravno da to izaziva političke netrpeljivosti i mislim da to treba odagnati. Dogovorili smo da napravimo jednu javnu raspravu, da pokušamo to definirati, politiku staviti postrani, ali isto tako da struka kaže šta je to, kud to mora biti – i da se držimo toga.

RSE: I za kraj, šta građani BiH mogu očekivati u narednoj ili narednim godinama? Da li nam prijeti kriza poput, recimo, krize u Grčkoj ili u još nekim drugim zemljama EU?

Vrankić: Mi smo prihvatili manje-više skoro sva europska pravila, prihvatili smo tržišni pristup i prema tome sto posto smo otvoreni. Sve ono što se događa u Europi, pa i šire, ima implikacije na BiH. Ako jača kriza zahvati recimo EU, neminovno je negativno odražavanje na BiH. I definitivno mi moramo pokušati politiku, ili političke tenzije, ili ustavne priče, ili ovo sve što skupa svaki dan čujemo u raspravama - morali bismo sjesti pa to riješiti što je prije moguće i onda pustiti politiku političarima, a mi se baviti realnim sektorima i u zadanim okvirima pokušati osigurati ono što je najpotrebnije u BiH, recimo radna mjesta i pokušati uposliti ljude koji nemaju posla, a onda imamo svi direktne i indirektne koristi od toga.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG