Predsjedništvo BiH će na sjednici u utorak 14. juna imenovati mandatara Vijeća ministara BiH kojeg će predložiti Parlamentarna skupština BiH.
Centralna izborna komisija u četvrtak je utvrdila da sva tri kandidata, Mladen Ivanković Lijanović, Borjana Krišto i Slavo Kukić, ispunjavaju uslove za tu poziciju. Provjere još treba izvršiti SIPA.
Iako će o mandataru Vijeća ministara Predsjedništvo BiH odlučiti tajnim glasanjem, Slavo Kukić, koji je od stranaka Platforme predložen kao nestranački kadar, mogao bi dobiti najveći broj bodova s obzirom da dva člana Predsjedništva dolaze iz reda ovih stranaka.
„Postoji naš stav da prihvatimo prijedlog OHR-a, a to je da predsjedavajući bude iz HDZ-a i jedan ministar, a jedan ministar iz reda hrvatskog naroda iz stranaka Platforme. Gospodin Čović je odustao od tog dogovora. Ako gospodin Čović prihvati dogovor međunarodne zajednice, onda će se stvari promijeniti“, kaže Sulejman Tihić, predsjednik SDA.
Dva HDZ-a, koji tvrde da je za njih na posljednjim izborima glasalo 90 posto Hrvata, traže da sve pozicije u Vijeću ministara, zajedno sa mandatarom, pripadnu njima, dok SDP BiH, koji je u koaliciji s HSP-om BiH, Strankom demokratske akcije i Narodnom strankom Radom za boljitak, traži određene hrvatske pozicije za tu političku grupaciju.
Dok u HDZ BiH poručuju kako trgovine neće biti, predsjednik HDZ-a1990 Božo Ljubić naglašava kako bi neizbor Borjane Krišto sasvim sigurno značio pogoršanje odnosa u BiH.
„Imenovanje bilo koga drugoga osim Borjane Krišto je gubitak vremena od nekih dva mjeseca. Mislim da to BiH sebi ne može priuštiti“, kaže Ljubić.
Nama podjele među platformašima
Mladen Bosić iz SDS također upozorava kako preglasavanja unutar Predsjedništva ne smije biti.
„Ukoliko Predsjedništvo nadglasavanjem dođe do rješenja tajnim glasanjem, a ne dogovorom, taj ko bude proglašen za manadatar osuđen je na propast unaprijed“, navodi Bosić.
Mladen Ivanković Lijanović, foto: Midhat Poturović
Zanimljiva je i kandidatura Mladena Ivankovića Lijanovića iz Narodne stranke Radom za boljitak, koja je stigla dan nakon što je ova stranka, inače potpisnica Platforme, zvanično podržala Slavu Kukića.
Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a, kaže kako se ne radi o podjelama platformaša.
„Možete to na neki način reći i da je to jedna taktička varijanta. Mi vjerujemo da će u toj listi gospodin Kukić biti prvi, Ivanković Lijanović drugi i gospođa Borjana Krišto treća“, navodi Jurišić.
U Zastupničkom domu Parlamenta BiH koji će na kraju odlučiti o prijedlogu Predsjedništva, još uvijek nema formirane parlamentarne većine. Nijedan od tri kandidata za sada nema potrebnu natpolovičnu većinu, kao ni osiguranu podršku najmanje jedne trećine zastupnika iz svakog od entiteta.
„Tako da mislim da će ozbiljni razgovori o pravim kandidaturama uslijediti tek nakon eventualnog propdanaj prvog kandidata. Čini mi se da je prerano da glavni akteri, s jedne strane platformaši, a s druge strane SNSD-a i HDZ-a, naprave korak nazad, a uopšte je da će se oni na kraju dogovoriti“, kaže Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a.
Da su dogovori, ipak, mogući pokazuje izbor Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH za prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta
Bosne i Hercegovine, koji je dobio bezrezevnu podršku svih delegata, uključujući i stranke Plataforme.
Istovemeno iz SDP-a je potvrđeno kako se vode intezivni pregovori sa SNSD-om oko budućeg sastava Vijeća ministra.
Inače, osim Božidara Matića, koji se na funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara zadržao nešto više od dva mjeseca, nijedan Hrvat u poslijeratnoj istoriji BiH nije obavljao tu dužnost.
Zanimljivo je i kako će prvi put mandatar biti iz Hercegovine i da je među predloženim kandidatima i jedna nestranačka ličnost, profesor sociologije na mostarskom Sveučilistu Slavo Kukić. Kukić poručuje kako će odluka o predsjedavajućem Vijeća ministara odrediti pravac kojim BiH ide:
Borjana Krišto, foto: Midhat Poturović
„Vijeće ministara je posljednjih pet, šest godina zaista postalo svojevrsna moneta za potkusuirivanje umjesto da bude sami vrh izvršne vlasti. Tu njegovu ulogu treba reafirmirati.“
U 10 godina svoje političke karijere Borjana Krišto obavljala je dužnost ministrice pravde u Federalnoj vladi, dužnost predsjednice Federacije, bila zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH, gdje je i danas. Na prošlim izborima za Predsjedništvo BiH poražena je od strane SDP-ovog kandidata Željka Komšića. O svojoj kandidaturi i formiranju Vijeća ministara kaže:
„Ja sam po prirodi optimista i ja vjerujem i učinit ću sve, i ja i stranka iz koje dolazim, ali ti rezultati ovise od svih onih koji su dobili potporu u Parlamentu.“
Kada osigura dovoljan broj glasova, manadatar ima rok od 30 dana dana da sastaviti državnu vladu. U tom razdoblju morat će obaviti težak politički posao oko sastavljanja Vijeća ministara, te imenovanja njegovog zamjenika, državnih ministara, kao i njihovih zamjenika.
Centralna izborna komisija u četvrtak je utvrdila da sva tri kandidata, Mladen Ivanković Lijanović, Borjana Krišto i Slavo Kukić, ispunjavaju uslove za tu poziciju. Provjere još treba izvršiti SIPA.
Iako će o mandataru Vijeća ministara Predsjedništvo BiH odlučiti tajnim glasanjem, Slavo Kukić, koji je od stranaka Platforme predložen kao nestranački kadar, mogao bi dobiti najveći broj bodova s obzirom da dva člana Predsjedništva dolaze iz reda ovih stranaka.
„Postoji naš stav da prihvatimo prijedlog OHR-a, a to je da predsjedavajući bude iz HDZ-a i jedan ministar, a jedan ministar iz reda hrvatskog naroda iz stranaka Platforme. Gospodin Čović je odustao od tog dogovora. Ako gospodin Čović prihvati dogovor međunarodne zajednice, onda će se stvari promijeniti“, kaže Sulejman Tihić, predsjednik SDA.
Dok u HDZ BiH poručuju kako trgovine neće biti, predsjednik HDZ-a1990 Božo Ljubić naglašava kako bi neizbor Borjane Krišto sasvim sigurno značio pogoršanje odnosa u BiH.
Dva HDZ-a, koji tvrde da je za njih na posljednjim izborima glasalo 90 posto Hrvata, traže da sve pozicije u Vijeću ministara, zajedno sa mandatarom, pripadnu njima, dok SDP BiH, koji je u koaliciji s HSP-om BiH, Strankom demokratske akcije i Narodnom strankom Radom za boljitak, traži određene hrvatske pozicije za tu političku grupaciju.
Dok u HDZ BiH poručuju kako trgovine neće biti, predsjednik HDZ-a1990 Božo Ljubić naglašava kako bi neizbor Borjane Krišto sasvim sigurno značio pogoršanje odnosa u BiH.
„Imenovanje bilo koga drugoga osim Borjane Krišto je gubitak vremena od nekih dva mjeseca. Mislim da to BiH sebi ne može priuštiti“, kaže Ljubić.
Nama podjele među platformašima
Mladen Bosić iz SDS također upozorava kako preglasavanja unutar Predsjedništva ne smije biti.
„Ukoliko Predsjedništvo nadglasavanjem dođe do rješenja tajnim glasanjem, a ne dogovorom, taj ko bude proglašen za manadatar osuđen je na propast unaprijed“, navodi Bosić.
Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a, kaže kako se ne radi o podjelama platformaša.
„Možete to na neki način reći i da je to jedna taktička varijanta. Mi vjerujemo da će u toj listi gospodin Kukić biti prvi, Ivanković Lijanović drugi i gospođa Borjana Krišto treća“, navodi Jurišić.
U Zastupničkom domu Parlamenta BiH koji će na kraju odlučiti o prijedlogu Predsjedništva, još uvijek nema formirane parlamentarne većine. Nijedan od tri kandidata za sada nema potrebnu natpolovičnu većinu, kao ni osiguranu podršku najmanje jedne trećine zastupnika iz svakog od entiteta.
„Tako da mislim da će ozbiljni razgovori o pravim kandidaturama uslijediti tek nakon eventualnog propdanaj prvog kandidata. Čini mi se da je prerano da glavni akteri, s jedne strane platformaši, a s druge strane SNSD-a i HDZ-a, naprave korak nazad, a uopšte je da će se oni na kraju dogovoriti“, kaže Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a.
Da su dogovori, ipak, mogući pokazuje izbor Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH za prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta
Bosne i Hercegovine, koji je dobio bezrezevnu podršku svih delegata, uključujući i stranke Plataforme.
Istovemeno iz SDP-a je potvrđeno kako se vode intezivni pregovori sa SNSD-om oko budućeg sastava Vijeća ministra.
Inače, osim Božidara Matića, koji se na funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara zadržao nešto više od dva mjeseca, nijedan Hrvat u poslijeratnoj istoriji BiH nije obavljao tu dužnost.
Zanimljivo je i kako će prvi put mandatar biti iz Hercegovine i da je među predloženim kandidatima i jedna nestranačka ličnost, profesor sociologije na mostarskom Sveučilistu Slavo Kukić. Kukić poručuje kako će odluka o predsjedavajućem Vijeća ministara odrediti pravac kojim BiH ide:
U 10 godina svoje političke karijere Borjana Krišto obavljala je dužnost ministrice pravde u Federalnoj vladi, dužnost predsjednice Federacije, bila zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH, gdje je i danas. Na prošlim izborima za Predsjedništvo BiH poražena je od strane SDP-ovog kandidata Željka Komšića. O svojoj kandidaturi i formiranju Vijeća ministara kaže:
„Ja sam po prirodi optimista i ja vjerujem i učinit ću sve, i ja i stranka iz koje dolazim, ali ti rezultati ovise od svih onih koji su dobili potporu u Parlamentu.“
Kada osigura dovoljan broj glasova, manadatar ima rok od 30 dana dana da sastaviti državnu vladu. U tom razdoblju morat će obaviti težak politički posao oko sastavljanja Vijeća ministara, te imenovanja njegovog zamjenika, državnih ministara, kao i njihovih zamjenika.
