Dostupni linkovi

Ponovo nezadovoljni svi osim Tihića


Dragan Čović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik
Dragan Čović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik
Upozorenja koja gotovo svakodnevno evropski čelnici upućuju bosanskohercegovačkim liderima da zemlja sa ovakvim ustavom ne može biti dio Evrope za vodeće političare ne znače ništa. Iako ponavljaju da se zalažu za evropske integracije, političari u Bosni i Hercegovini odbijaju sve što im nude Evropska unija i američka administracija.

Tako će, sudeći prema sadašnjem raspoloženju bh. lidera, propasti još jedan, revidirani paket ustavnih promjena, koji im je ponuđen prije nekoliko dana. Kao razlog navode to, što, kako kažu, nije uvažen niti jedan njihov zahtjev.

Među najnezadovoljnijima su stranke sa hrvatskim predznakom - HDZ 1990 i HDZ BiH.

„Mi smo kroz čitav tijek pregovora tražili mogućnost da se ostvare ova dva cilja: funkcionalna struktura državna BiH i ravnopravnost naroda i građana u multietničko BiH“, kaže potpredsjednik HDZ 1990 Martin Raguž.

„HDZ BiH zagovara da se umjesto sadašnjih dva entiteta, BiH ustroji u četiri federalne jedinice“
, navodi portparol HDZ BiH Mišo Relota.


Dodikova lista želja


Ništa manje nezadovoljni ponudjenim paketom su i u Stranci za BiH. Njihova instistiranja da se pitanje državne imovine riješi na način da njome upravlja država a ne entiteti, nisu dio prijedloga međunarodne zajednice. Prema ocjeni Damira Arnauta, pravnog savjetnika Harisa Silajdžića, novi paket predstavlja, kako kaže, listu želja Milorada Dodika:

“Deset zahtjeva koje su predstavnici SNSD-a eksplicitno tražili tokom tri runde pregovora oko butmirskog paketa je uvršteno u ovaj novi, revidirani paket, dok nijedan prijedlog Stranke za BiH nije uvršten.“


Lider SNSD-a Milorad Dodik naziva apsurdnim insinuacije da je revidirani paket spisak njegovih želja, Foto: Midhat Poturović
Lider SNSD-a Milorad Dodik kaže kako su insinuacije da je revidirani paket spisak njegovih želja apsurdne, jer da je to tako, ističe Dodik, nije mu trebao biti ni uručen s obzirom da nije zainteresovan za ustavne promjene. Uprkos tome, Dodik najavljuje da će dokument proučiti i iznijeti stav - da li ga prihvata ili ne:

„Ovaj dokument je radni dokument i on nije butmirski prijedlog i u svakom slučaju ćemo se sa posebnom pažnjom prema ovome što smo vidjeli.“


Revidiranim ustavnim paketom nisu zadovoljne ni opozicone partije u Bosni i Hercegovini.

Tako je za SDP dokument ispod onoga što je ponuđeno na posljednjem butmirskom sastanku. Istovremeno, portparol Damir Mašić kaže da ta politička partija nije na vlasti i ne može bitnije uticati da li će paket biti usvojen u Parlamentu:

„Vladajuća parlamentarna većina ima dvotrećinsku većinu, što znači sutra mogu promijeniti ustav kako god žele i u kojoj god mjeri žele. To što se oni ne mogu dogovoriti između sebe, ne može im biti SDP krivac za to.“


Pametnjakovići samo znaju šta neće


Potpredsjednik PDP-a Slobodan Nagradić:

„Ono što je po našem mišljenju najspornije jeste činjenica da članovi Predsjedništva više neće imati pravo veta kao što su imali do sada.“


Tihić: Ponuđene promjene zaustavljaju negativne trendove i započinju put do konačne ustavne reforme
Jedina politička partija koja u startu nije odbila ponuđeni dokument medjunarodne zajednice je Stranka demokratske akcije.

Iako će svoj konačan stav o njemu donijeti nakon praznika, predsjednik SDA Sulejman Tihić ističe da u revidiranom dokumentu nema velikih promjena, ali da se zaustavljaju negativni trendovi i započinje put do konačne ustavne reforme. Na naše pitanje kako komentariše činjenicu da niti jedna stranka ne prihvata paket, Tihić odgovara:

„Pametnjakovići koji znaju samo šta neće, a ne znaju kako doći do boljih rješenja.“


Revidiranim dokumentom predviđeno je da se u Ustavu navedu one nadležnosti koje država već ima, poput odbrane i obavještajnih poslova. Država bi dijelila nadležnost s entitetima o pitanju unutrašnje sigurnosti, oporezivanja, izbornog procesa, pravosuđa, poljoprivrede, nauke, tehnologije, okoliša i lokalne samouprave.

Bio bi povećan i broj poslanika u Parlamentu BiH. Umjesto predsjedavajućeg, domovi bi dobili predsjednika i dva potpredsjednika, a ostalo bi i entitetsko glasanje. Parlament bi birao i tri člana Predsjedništva koji bi onda među sobom izabrali predsjednika.

Vijeće ministara u nadležnost bi dobilo vođenje vanjske politike i predlaganje državnog budžeta, a na njegovom čelu i dalje bi bio predsjedavajući, a ne premijer.
XS
SM
MD
LG