Što zbog svjetskog povećanja cijene žita, što zbog smanjenja prinosa od oko 60 posto u samoj BiH uzrokovanih vremenskim neprilikama, poremećaji na tržištu doveli su do velikih posljedica po proizvođače i po krajnje potrošače. Poljoprivredni proizvodi već su enormno poskupjeli, a najavljeno je i poskupljenje brašna i proizvoda od brašna.
No, BiH se ne trudi unaprijediti poljoprivredu, čak ni u segmentu koji je prihvatila potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, zbog čega bh. poljoprivrednici nemaju pravo aplicirati za milione iz IPA fondova namijenjene ovoj oblasti.
Elementarne nepogode koje su uništile poljoprivredno najbogatije dijelove BiH, uz nedostatak adekvatnih mjera nadoknade proizvođačima, doveli su do poremećaja na tržištu i poskupljenja poljoprivrednih proizvoda na tezgama. Istovremeno, cijene žita, prema projekcijama na svjetskom nivou, rastu i već su od sredine juna skočile za oko 50 posto.
Kupovina, ilustrativna fotografijaPrema mišljenju sekretara Udruženja poljoprivrednika BiH Seada Jeleča, neminovno je da i BiH bude pogođena, ali to je, kaže, tek mali dio problema.
„Dodatno u nas djeluju faktori nereguliranog tržišta i zidanja cijena, zidanja marži itd. Međutim, u to vlasti ne ulaze. Bila bi velika korist potrošačima kad bi imali analize po kojim cijenama ulaze robe u BiH i zašto se te cijene kad dođu u trgovinu na ovaj način multipliciraju“, kaže Jeleč.
Povećanje cijena žita na svjetskom tržištu odličan je izgovor da se cijene u BiH povećavaju i bez razloga, pri tom ne vodeći računa o kupovnoj moći građana, napominje predsjednik Udruženja potrošača BiH Mensud Lakota.
„Drsko podizanje cijena ili najave u ovakvoj situaciji kada znamo da 500.000 građana nema zaposlenje, kada znamo da penzioneri primaju u prosjeku do 300 KM i stvarno je nelogično da nema socijalnih programa, da nema podsticaja države za uređenjem tržišta na jednoj zdravoj osnovi. Nažalost, s obzirom da nije uređeno tržište, očekivati je sigurno da će najesen doći dio povećanja posebno maloprodajnih cijena proizvoda od brašna“, smatra Lakota.
Građani u Sarajevu, Banjaluci i Tuzli slažu se s tim da su cijene previsoke za njihove skromne džepove:
Najavljena poskupljenja nisu realna, kaže predsjednik Udruženja poljorivrednika RS Vladimir Usorac, uz obrazloženje:
„Donesena je cijena hljeba kada je pšenica bila 0,58 feninga po kilogramu. Sada je ona 0,38 ili imamo još 20 feninga rezreve da dođemo dao cijene kada je donesena cijena hljeba. Cijena junećeg mesa je donesena kada je cijena bila između pet i 5,50 maraka, sada je ona između tri i 3,20 - znači imamo veliku zalihu u cijeni da ne dođe do poskupljenja mesa. Tako da nema nikakve šanse hljeb i meso da poskupe do Nove godine.“
Jedan od tržnih centara u Sarajevu, arhivU prilog tvrdnji da se ide na nerealna poskupljenja govori i sam ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Damir Ljubić, koji kaže da rezervi ima.
„Mi imamo zalihe i pšenice i kukuruza kad su u pitanju robne rezerve. Ove godine nismo mogli intervenirati kad je u pitanju pšenica jer je bila dosta dobra cijena i potražnja na tržištu zbog ukupnih okolnosti, tako da su naši poljoprivrednici manje-više već prodali pšenicu i mi ćemo utvrditi razliku između prodajne i tržišne cijene i to ćemo nadomjestiti, plus poticaji“, tvrdi Ljubić.
Ako već postoje dovoljne rezerve, pitanje je zašto se najavljuje poskupljenje hljeba. Pitanje je i hoće li biti sankcija, s obzirom da su cijene nakon ranijeg poskupljenja žita povećane i nikad nisu smanjene, iako je cijena žita prije trenutne krize znatno opala.
No, u BiH i priča o poljoprivredi pozadinu ima u politici koja, ni pored zahtjeva EU, nije formirala ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou. Ovo je i razlog zbog kojeg BiH ostaje bez mogućnosti dobijanja sredstava od pristupnih IPA fondova. Odgovornost se prebacuje s jednih na druge.
Za člana Stranke za BiH Muharema Murselovića kočnica su predstavnici iz RS.
„Nema političke suglasnosti kada su u pitanju političke stranke iz RS. One su protiv prenosa nadležnosti, a bez prenosa nadležnosti na državni nivo ne može se ni fomirati to ministarstvo“, kaže Murselović.
Stav najveće stranke u RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, je da se o ovome može razgovarati tek nakon okotbarskih izbora, kaže funkcioner ove stranke Nikola Baštinac.
„Mi smo svjesni zahtjeva EU, ne samo tog nego i svih ostalih, ali takođe smo svjesni da i druge države kada su pristupale EU, zahtjevi EU nisu bili sveto slovo i da se moglo pregovarati. Najbitnije je da se unutar BiH postigne konsenzus između predstavnika tri naroda“, navodi Baštinac.
Izbori su očito važnija priča od građana, koji praznih kesa prolaze pored punih tezgi, i od razvoja poljoprivrede od koje u BiH, prema podacima udruženja poljoprivrednika, 60 posto stanovništva živi. Ako se pozivamo na evropski put i prizivamo evropske standarde, onda bismo trebali imati na umu da 45 posto ukupnog budžeta EU odlazi upravo na poljoprivredu.
A u BiH se ne zna ni gdje su završili deseci milona maraka koji su do sada ubirani po osnovu prelevmana naplaćivanih prilikom uvoza proizvoda i koji su trebali biti usmjereni u razvoj poljoprivrede.
No, BiH se ne trudi unaprijediti poljoprivredu, čak ni u segmentu koji je prihvatila potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, zbog čega bh. poljoprivrednici nemaju pravo aplicirati za milione iz IPA fondova namijenjene ovoj oblasti.
Elementarne nepogode koje su uništile poljoprivredno najbogatije dijelove BiH, uz nedostatak adekvatnih mjera nadoknade proizvođačima, doveli su do poremećaja na tržištu i poskupljenja poljoprivrednih proizvoda na tezgama. Istovremeno, cijene žita, prema projekcijama na svjetskom nivou, rastu i već su od sredine juna skočile za oko 50 posto.
„Dodatno u nas djeluju faktori nereguliranog tržišta i zidanja cijena, zidanja marži itd. Međutim, u to vlasti ne ulaze. Bila bi velika korist potrošačima kad bi imali analize po kojim cijenama ulaze robe u BiH i zašto se te cijene kad dođu u trgovinu na ovaj način multipliciraju“, kaže Jeleč.
Povećanje cijena žita na svjetskom tržištu odličan je izgovor da se cijene u BiH povećavaju i bez razloga, pri tom ne vodeći računa o kupovnoj moći građana, napominje predsjednik Udruženja potrošača BiH Mensud Lakota.
„Drsko podizanje cijena ili najave u ovakvoj situaciji kada znamo da 500.000 građana nema zaposlenje, kada znamo da penzioneri primaju u prosjeku do 300 KM i stvarno je nelogično da nema socijalnih programa, da nema podsticaja države za uređenjem tržišta na jednoj zdravoj osnovi. Nažalost, s obzirom da nije uređeno tržište, očekivati je sigurno da će najesen doći dio povećanja posebno maloprodajnih cijena proizvoda od brašna“, smatra Lakota.
Građani u Sarajevu, Banjaluci i Tuzli slažu se s tim da su cijene previsoke za njihove skromne džepove:
Najavljena poskupljenja nisu realna, kaže predsjednik Udruženja poljorivrednika RS Vladimir Usorac, uz obrazloženje:
„Donesena je cijena hljeba kada je pšenica bila 0,58 feninga po kilogramu. Sada je ona 0,38 ili imamo još 20 feninga rezreve da dođemo dao cijene kada je donesena cijena hljeba. Cijena junećeg mesa je donesena kada je cijena bila između pet i 5,50 maraka, sada je ona između tri i 3,20 - znači imamo veliku zalihu u cijeni da ne dođe do poskupljenja mesa. Tako da nema nikakve šanse hljeb i meso da poskupe do Nove godine.“
„Mi imamo zalihe i pšenice i kukuruza kad su u pitanju robne rezerve. Ove godine nismo mogli intervenirati kad je u pitanju pšenica jer je bila dosta dobra cijena i potražnja na tržištu zbog ukupnih okolnosti, tako da su naši poljoprivrednici manje-više već prodali pšenicu i mi ćemo utvrditi razliku između prodajne i tržišne cijene i to ćemo nadomjestiti, plus poticaji“, tvrdi Ljubić.
Ako već postoje dovoljne rezerve, pitanje je zašto se najavljuje poskupljenje hljeba. Pitanje je i hoće li biti sankcija, s obzirom da su cijene nakon ranijeg poskupljenja žita povećane i nikad nisu smanjene, iako je cijena žita prije trenutne krize znatno opala.
No, u BiH i priča o poljoprivredi pozadinu ima u politici koja, ni pored zahtjeva EU, nije formirala ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou. Ovo je i razlog zbog kojeg BiH ostaje bez mogućnosti dobijanja sredstava od pristupnih IPA fondova. Odgovornost se prebacuje s jednih na druge.
Za člana Stranke za BiH Muharema Murselovića kočnica su predstavnici iz RS.
„Nema političke suglasnosti kada su u pitanju političke stranke iz RS. One su protiv prenosa nadležnosti, a bez prenosa nadležnosti na državni nivo ne može se ni fomirati to ministarstvo“, kaže Murselović.
Stav najveće stranke u RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, je da se o ovome može razgovarati tek nakon okotbarskih izbora, kaže funkcioner ove stranke Nikola Baštinac.
„Mi smo svjesni zahtjeva EU, ne samo tog nego i svih ostalih, ali takođe smo svjesni da i druge države kada su pristupale EU, zahtjevi EU nisu bili sveto slovo i da se moglo pregovarati. Najbitnije je da se unutar BiH postigne konsenzus između predstavnika tri naroda“, navodi Baštinac.
Izbori su očito važnija priča od građana, koji praznih kesa prolaze pored punih tezgi, i od razvoja poljoprivrede od koje u BiH, prema podacima udruženja poljoprivrednika, 60 posto stanovništva živi. Ako se pozivamo na evropski put i prizivamo evropske standarde, onda bismo trebali imati na umu da 45 posto ukupnog budžeta EU odlazi upravo na poljoprivredu.
A u BiH se ne zna ni gdje su završili deseci milona maraka koji su do sada ubirani po osnovu prelevmana naplaćivanih prilikom uvoza proizvoda i koji su trebali biti usmjereni u razvoj poljoprivrede.
